Istraživanje kao poruka i pomoć: Hrvatsko gospodarstvo u sve izazovnijem okruženju: rast troškova, neizvjesnost i pritisak na tvrtke

ACREDIA: Slabiji rast, viša inflacija i rastući pritisak na poduzeća - hrvatsko gospodarstvo suočava se s rastućim izazovima u sve nestabilnijem okruženju 

Hrvatsko gospodarstvo suočava se s rastućim izazovima u sve nestabilnijem globalnom okruženju. Iako domaće gospodarstvo ostaje relativno stabilno, Hrvatska je snažno povezana s europskim i globalnim okruženjem kroz trgovinu, turizam, usluge i opskrbne lance. Zbog toga ACREDIA Grupa i Allianz Research u novom istraživanju upozoravaju da rastuće cijene energije, slabija inozemna potražnja i kontinuirana geopolitička neizvjesnost dodatno povećavaju pritisak na hrvatske tvrtke da se prilagode.

Troškovni pritisci i slabija potražnja

Poduzeća se suočavaju s klasičnim troškovnim šokom: više cijene energije, sirovina i međuproizvoda podudaraju se sa slabijom potražnjom i restriktivnijim uvjetima financiranja. Energetski intenzivne industrije, prerađivačka industrija, transport i sektori povezani s potrošnjom posebno su pogođeni. Istodobno, marže i likvidnost nalaze se pod sve većim pritiskom.

U takvom okruženju ACREDIA Grupa očekuje daljnji porast insolventnosti poduzeća: za 2026. godinu prognozira se povećanje od 2,5 posto u europodručju i rast od 8,6 posto u SAD-u. Europska komisija očekuje nastavak rasta za Hrvatsku u 2026., ali također ukazuje na zahtjevnije okruženje; istodobno, izvoz roba i usluga čini značajan udio gospodarskog outputa. 

Globalni kontekst dodatno otežava izglede

Globalno gospodarstvo nalazi se pod sve većim pritiskom. Rat na Bliskom istoku osjetno opterećuje globalne ekonomske izglede za 2026. i 2027. godinu. ACREDIA Grupa i Allianz Research procjenjuju kako eskalacija dovodi do kombinacije slabijeg rasta, više inflacije i rastuće neizvjesnosti. Regije ovisne o energiji, izvozno orijentirana gospodarstva i poduzeća s već ionako niskim maržama posebno su pogođena.

U osnovnom scenariju očekuje se da će globalni gospodarski rast dosegnuti samo 2,6 posto u 2026. godini, što je 0,5 postotnih bodova manje nego prije nedavne eskalacije sukoba. Za SAD se prognozira rast od 2,1 posto, a za europodručje tek 0,8 posto. Istodobno, inflacijski pritisci rastu: na 3,2 posto u SAD-u i 3,0 posto u europodručju.

„Geopolitička eskalacija pogađa već krhko globalno gospodarstvo. Trenutačni šok dodatno pogoršava postojeće strukturne slabosti - od visokih državnih deficita do ranjivih opskrbnih lanaca”, kaže Michael Kolb, glavni izvršni direktor ACREDIA Grupe. 

Cijene energije kao ključni čimbenik rizika

Cijene energije nalaze se u središtu ekonomskog utjecaja. Hormuški tjesnac ostaje kritično usko grlo globalne trgovine: približno 25 posto svjetskih tokova nafte i plina prolazi ovom rutom.

U osnovnom scenariju očekuje se stabilizacija cijene nafte na oko 80 američkih dolara po barelu do kraja 2026. godine. Međutim, daljnja eskalacija uz dugotrajnije poremećaje mogla bi izazvati značajne šokove na tržištu – cijena nafte mogla bi dosegnuti i do 180 dolara po barelu, uz nagli rast cijena plina.

„Cijene energije postaju ključni pokretač inflacije, rasta i poslovnog planiranja. Neizvjesnost je trenutačno iznimno visoka”, rekao je Kolb.

Takav scenarij imao bi značajne posljedice: europodručje bi skliznulo u tehničku recesiju, dok bi gospodarstvo SAD-a također značajno oslabilo. Istodobno, inflacija bi mogla porasti znatno iznad četiri posto. 

Globalna trgovina i tržišta pod pritiskom - rast strukturne neizvjesnosti

Globalna robna razmjena također je osjetno usporena geopolitičkom situacijom te se očekuje da će rasti za samo +1,5 posto u 2026. godini. Regije ovisne o energiji i izvozno orijentirana gospodarstva posebno su pogođena, dok ukupna situacija u Europi ostaje napeta. Ako se situacija dodatno pogorša, prijeti značajno pogoršanje: rast globalne trgovine mogao bi pasti na +0,5 posto; u ekstremnom scenariju moguć je čak i pad. 

Istodobno, financijska tržišta već pokazuju jasne reakcije na promjenjivo okruženje. Ulagači se sve više pripremaju za stagflacijski scenarij, prinosi rastu, tržišta dionica dolaze pod pritisak, a imovina sigurnog utočišta dobiva na važnosti, dok se središnje banke suočavaju s teškim balansiranjem između suzbijanja inflacije i potpore rastu. Trenutačni sukob dio je temeljne strukturne promjene: globalno gospodarstvo sve se više udaljava od učinkovitosti i slobodne trgovine prema geopolitičkim interesima, većem utjecaju države i strateškoj autonomiji. 

Opskrbni lanci se diverzificiraju, trgovinski tokovi politiziraju, a ekonomske ovisnosti smanjuju. „Volatilnost više nije iznimno stanje, već trajni čimbenik u poslovnom planiranju. Poduzeća moraju rano identificirati rizike, razmotriti različite scenarije i fleksibilno uskladiti svoje strategije u skladu s tim”, naglašava Kolb. 

Cijelo istraživanje dostupno je na poveznici.