Digitalne tehnologije i umjetna inteligencija sve prisutnije u obrazovanju, naglašena potreba za edukacijom i jasnim smjernicama

Provedeno je prvo istraživanje u Republici Hrvatskoj koje istodobno obuhvaća učenike, roditelje i odgojno-obrazovne radnike u kontekstu digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije i dobrobiti učenika.

Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET i Hrvatsko katoličko sveučilište u okviru projekta BrAIn proveli su istraživanje o korištenju digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije te njihovom odnosu s dobrobiti djece i mladih u školskoj godini 2024./2025. U obrazovnom kontekstu učenici najviše koriste digitalne tehnologije u nastavi Informatike, Matematike, prirodoslovnih predmeta i stranih jezika, a za učenje i školske zadatke koriste se pametnim telefonima, internetom i umjetnom inteligencijom (UI). Učenici prepoznaju pozitivne i negativne strane primjene digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju te u prosjeku imaju pozitivno mišljenje o primjeni digitalne tehnologije u svojoj školi i smatraju kako imaju zadovoljavajuću podršku za njezino korištenje.

„Rezultati istraživanja naglašavaju važnost strateškog, odgovornog i promišljenog pristupa razvoju i primjeni digitalne tehnologije i umjetne inteligencije u obrazovanju. Naš je cilj osigurati da se potencijal tehnologija koristi svrhovito i odgovorno, uz brigu o dobrobiti djece i mladih” – naglasio je prof. dr. sc. Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih.
Izvor: CARNET

Izvor: CARNET

„Iznimno nam je važno što smo kroz ovo istraživanje dobili cjelovitiji uvid u stanje i potrebe obrazovnog sustava. Na temelju rezultata razvili smo preporuke za primjenu tehnologija i umjetne inteligencije usmjerene na dobrobit djece i mladih, namijenjene učenicima, nastavnicima, ravnateljima, roditeljima, stručnim suradnicima i donositeljima odluka” – rekao je Juraj Bilić, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za umjetnu inteligenciju. 

Rezultati istraživanja pokazuju kako digitalne tehnologije u obrazovanju donose prednosti poput lakšeg pristupa informacijama, vizualizacije gradiva i veće angažiranosti učenika, ali dionici prepoznaju i izazove poput smanjene koncentracije, površnog učenja i drugih mogućih negativnih učinaka na dobrobit učenika. Upotreba alata temeljenih na umjetnoj inteligenciji, dominanto chatbotova, raste zbog svog potencijala u obrazovanju, no dio dionika izražava oprez zbog nepouzdanosti i mogućeg negativnog djelovanja na razvoj, zdravlje i kritičko mišljenje učenika.

Izvor: CARNET

Učenici digitalne tehnologije najčešće koriste za zabavu, komunikaciju i društvene mreže, dok za školu primarno koriste uredske alate, alate za izradu prezentacija, aplikacije za rješavanje matematičkih zadataka i online kvizove. Alate umjetne inteligencije, većinom chatbotove, za učenje gotovo svakodnevno koristi oko 26% osnovnoškolaca i 40–50% srednjoškolaca, najčešće za traženje informacija, objašnjenje gradiva i pomoć u zadacima. 

Roditelji/skrbnici imaju uglavnom pozitivno mišljenje o učincima primjene digitalnih tehnologija u obrazovanju, smatrajući kako digitalna tehnologija djeci može olakšati zajednički rad na školskim zadacima te komunikaciju među dionicima obrazovnog sustava. Pozitivnije opće mišljenje o korisnosti digitalnih tehnologija u obrazovanju imaju roditelji/skrbnici koji su digitalno i UI pismeniji te koji češće zajedno s djecom koriste digitalne tehnologije. Veći oprez roditelji/skrbnici izražavaju prema uvođenju umjetne inteligencije, ističući bojazan od prevelikog oslanjanja na UI i gubitka kritičkog razmišljanja. No, prepoznaju potencijal umjetne inteligencije za personalizirano učenje i pomoć djeci u učenju.

Nastavnici koriste tehnologije za prezentaciju gradiva, ponavljanje i administrativne poslove, a u manjoj mjeri i alate umjetne inteligencije uglavnom za pripremu nastave. Uočen je i trend prema kojemu nastavnici osnovnih i srednjih škola digitalne tehnologije smatraju neizostavnim dijelom nastave. Prepoznaju potencijal, posebno u kontekstu personaliziranog učenja i asistivne tehnologije, ali ističu potrebu za edukacijom, dostupnošću alata i jasnim smjernicama.

Izvor: CARNET

„Rezultati istraživanja pokazuju da se digitalne tehnologije u obrazovanju istodobno doživljavaju kao prilika i izazov. Porastom uporabe umjetne inteligencije u obrazovnom kontekstu ističe se potreba za jasnim smjernicama, jačanjem infrastrukture i kontinuiranom edukacijom kako bi se svi dionici osnažili za odgovorno i svrhovito korištenje novih tehnologija.” – izjavila je prof. dr. sc. Marina Merkaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. 

Na temelju istraživanja izrađene su preporuke za različite dionike obrazovnog sustava s ciljem korištenja prednosti tehnologija uz smanjivanje rizika u interesu dobrobiti djece i mladih. Preporuke naglašavaju važnost kritičkog razmišljanja, zaštite privatnosti, sprječavanja elektroničkog nasilja te pronalaženja ravnoteže između digitalnog i svakodnevnog života. Njihov je cilj pomoći školama i obiteljima da koriste prednosti digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije, uz istodobno smanjivanje rizika i očuvanje dobrobiti djece i mladih.

O istraživanju

Izvor: CARNET

Istraživanje „Korištenje digitalne tehnologije i dobrobit djece i mladih“ provedeno je u 46 škola (24 osnovne i 22 srednje) iz 16 županija koje sudjeluju u projektu BrAIn, u razdoblju od siječnja do svibnja 2025., kombinacijom kvantitativne i kvalitativne metodologije. U anketnom dijelu sudjelovalo je ukupno 3913 učenika, 924 roditelja/skrbnika te 382 nastavnika, a u 92 fokus grupe 299 učenika, 51 roditelj/skrbnik i 128 nastavnika te su provedeni intervjui s 23 stručna suradnika i 22 ravnatelja.

Konferencija „Zajedno za bolji internet“: institucije i djeca zajedno o sigurnosti u digitalnom okruženju

Konferencijom „Zajedno za bolji internet“, u organizaciji Centra za sigurniji internet, HAKOM-a i CARNET-ovog CERT-a 10. Veljače je u Zagrebu obilježen Dan sigurnijeg interneta. U ime organizatora, prisutne su pozdravili Miro Đuzel, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT, Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet i Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća HAKOM-a.

- Dan sigurnijeg interneta podsjeća nas koliko je važno da internet bude mjesto na kojem se osjećamo sigurno, ugodno i slobodno, mjesto za učenje, druženje i istraživanje, a ne za strah ili nelagodu. To je posebno važno za djecu i mlade.Sigurnost djece na internetu nije odgovornost samo jedne institucije, to je zajednički zadatak nas svih: roditelja, učitelja, stručnjaka, institucija, ali i samih mladih korisnika. Upravo zato su ovakvi događaji važni, jer nas povezuju i potiču na suradnju - rekao je Miro Đuzel, pomoćnik ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT.

Foto: Božidar Žitnik

Uvodni panel moderirala je šesnaestogodišnja učenica Ena, a o svojim navikama na internetu kao i o tome što institucije koje predstavljaju mogu učiniti za zaštitu djece na internetu govorili su: državna tajnica Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić, pravobraniteljica za djecu Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr. sc. Katarina Milković, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak te državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova Nevenka Lastrić Đurić.

Foto: Božidar Žitnik

Aktivnim uključivanjem djece u sadržaj konferencije naglašena je uloga djece i mladih kao ravnopravnih sudionika dijaloga o sigurnosti na internetu.

- Važno je da se djeca znaju zaštititi na internetu, donositi dobre odluke o tome komu mogu vjerovati. Tehnologija je prekrasna i jako brzo napreduje, ali prekrasna je kada služi čovjeku u dobre svrhe jer može služiti i u loše svrhe. Mi smo razvili jedan alat koji se zove „Kalkulator privatnosti“ koji pomaže razumjeti što radimo s našim podacima - istaknuo je Tonko Obuljen koji je imao posebnu poruku i za brojnu djecu koji su također bili sudionici ove konferencije.

Foto: Božidar Žitnik

- Nije cilj da se bojimo; cilj je da budemo oprezni i pažljivi. Pravila su lijepa, ali nijedno pravilo nije dovoljno samo po sebi nego nam treba suradnja prvenstveno s vašim roditeljima. Budite iskreni s roditeljima, povjerite im se. Niste tužibaba ako prijavite neku lošu stvar na internetu ili ako prijavite zlostavljanje nego ste heroj jer ste nekomu pomogli. Možda ste taj put pomogli sebi, možda nekom drugom, ali će drugi put netko pomoći vama - zaključio je Obuljen.

Foto: Božidar Žitnik

U nastavku programa održan je niz stručnih predavanja. Rezultate nacionalnog istraživanja deSHAME 3 predstavila je izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka, a o Politikama osiguravanja zdravog internetskog okruženja u RH govorio je Željko Petković iz HZJZ-a ističući javnozdravstveni pristup digitalnoj dobrobiti djece. Kodeks za zaštitu i unapređenje dječjih prava u digitalnom okruženju pojasnila je Lidija Gamulin iz UNICEF-a Hrvatska predstavivši zajedničke standarde koje su potpisali telekom operatori. Prof. dr. sc. Igor Kanižaj otvorio je pitanja odnosa, povjerenja i komunikacijskih navika u digitalnom dobu u predavanju pod nazivom Izazovi komunikacije u svijetu društvenih mreža i umjetne inteligencije, a o upotrebi generativne umjetne inteligencije među djecom i mladima govorila je Katarina Blažina Mukavec.

Foto: Božidar Žitnik

- 46,1% roditelja nikad ili gotovo nikad ne razgovara  s djecom o pogreškama koje rade na internetu, a 51,3% nikad ili gotovo nikad ne određuje pravila za korištenje interneta. Naš je zadatak prije svega osnaživati roditelje te i njih i djecu učiti o komunikacijskim vještinama i digitalnoj pismenosti - rekao je Kanižaj. 
Poseban dio programa bio je posvećen djeci kroz radionice, kao i zajedničku radionicu „Naučimo odrasle“, koja je dodatno naglasila važnost međugeneracijskog dijaloga i razumijevanja digitalnih izazova.

Foto: Božidar Žitnik

- Centar za sigurniji internet svakodnevno radi s djecom, roditeljima i stručnjacima koji se suočavaju s konkretnim posljedicama online nasilja i zlouporaba. Ovom konferencijom želimo poručiti da sigurnost djece na internetu nije odgovornost pojedinca, već zajednička obveza institucija, sustava i cijelog društva - rekao je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.

- Djeca imaju pravo na sigurno, poticajno i dostojanstveno digitalno okruženje. Naša je odgovornost da ih ne promatramo samo kao korisnike interneta koje treba štititi, nego i kao aktivne sudionike koje treba slušati, osnaživati i uključivati u donošenje odluka koje se tiču njihova online života - poručila je Tatjana Katkić Stanić, pravobraniteljica za djecu.

Briga za djecu na internetu trajna je i zajednička odgovornost. Samo kontinuiranom suradnjom institucija, stručnjaka, roditelja i same djece moguće je graditi digitalno okruženje u kojem su djeca sigurna, osnažena i zaštićena.

Novi ugovori Ericssona Nikole Tesle vrijedni više od 7 milijuna eura 

Ericsson Nikola Tesla ugovorio je nove poslove iz područja digitalne transformacije vrijedne više od 7 milijuna eura (bez PDV-a). S Ministarstvom zdravstva potpisan je ugovor vezan uz podršku i korektivno održavanje programske osnovice Podsustava 1 sustava CEZIH u razdoblju od 12 mjeseci od potpisa ugovora.

U sklopu ugovornih obveza bit će nadograđen izvještajni sustav digitalne platforme Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća, osigurat će se preduvjeti za spajanje zdravstvenih ustanova koje nisu u sustavu javnog zdravstva na Podsustav 1 te usluge slanja nalaza za posjete liječniku bez eUputnice i na temelju internih uputnica uz njihov prikaz u eKartonu i Portalu zdravlja, kao i usluga slanja do 50.000 SMS poruka mjesečno raznim korisnicima. Predmet ugovora je i usluga okvirnog opsega adaptivnog održavanja i nadogradnje aplikativnog dijela Podsustava 1 koja se isporučuje samo na zahtjev Naručitelja. 

S CARNET-om je potpisan ugovor za implementaciju i održavanje registra isprava izdanih u sustavu obrazovanja (diplome, svjedodžbe i druge). Osnovna svrha registra je dugotrajno čuvanje svih digitalnih isprava izdanih od strane obrazovnih institucija polaznicima svih razina formalnog obrazovanja u RH te omogućavanje pristupa tim ispravama polaznicima i institucijama koje za to imaju pravni interes. Trajanje ugovora je 4 godine. 

S Gradom Zagrebom, zajednica gospodarskih subjekata Ericsson Nikola Tesla (nositelj), Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (član) te Ernst & Young Consulting (podugovaratelj), potpisala je ugovor vezan uz izradu prometne analize s ciljem izrade studije opravdanosti izgradnje mostova na zapadnom dijelu Zagreba. Ericsson Nikola Tesla je odgovoran za analizu migracija na području zone obuhvata (šire područje grada Zagreba), izradu izvorišno-ciljnih matrica po modovima prijevoza putem prostorno-vremenske analitike.

Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti započinje s radom 

Održana je konstituirajuća sjednica Upravljačkog odbora Nacionalnog koordinacijskog središta za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti na kojoj su sudjelovali predstavnici Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ureda predsjednika Vlade RH i Sigurnosno-obavještajne agencije. Ravnatelj CARNET-a Hrvoje Puljiz imenovan je u Upravljački odbor, bez prava glasa.

Tom je prilikom državni tajnik SDURDD-a Bernard Gršić izjavio kako je “pitanje sigurnosti jedno od temeljnih pitanja svake države i nemoguće je danas ignorirati opasnosti i rizike koji su dio kibernetičkog prostora. Upravo zbog toga uz niz aktivnosti koje provodimo u procesu digitalne transformacije u Hrvatskoj nužna je i suradnja između država Europske unije kako bi osigurali dostupan, otvoren i siguran kibernetički prostor za hrvatske građane.“

Hrvatsko Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS) osnovano je kao dio mreže europskih nacionalnih koordinacijskih središta i dio je Europskog stručnog centra u području kibernetičke sigurnosti (ECCC). ECCC ima ključnu ulogu u stvaranju okvira za povećanje i koordinaciju ulaganja u kibernetičku sigurnost između Europske unije, država članica EU i, neizravno, industrije. Odlukom Vlade Republike Hrvatske, poslove Nacionalnog koordinacijskog središta za industriju, tehnologiju i istraživanja (NKS) u Hrvatskoj obavljat će Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET.

Izvor: CARNET

„Brzi razvoj i implementacija novih tehnologija povećavaju rizike vezane uz kibernetičku otpornost država i industrije. Upravo je zato jedna od ključnih uloga nacionalnih koordinacijskih središta jačanje kapaciteta i konkurentnosti pojedinih država, i Europe u cjelini, u području kibernetičke sigurnosti. Podržavajući razvoj i provedbu zajedničkog plana za razvoj tehnologije i njeno uvođenje u područja javnog interesa i poslovanja, nacionalna koordinacijska središta objedinjavaju stručna znanja, te posjeduju mogućnost učinkovitog angažmana i koordinacije s industrijom, javnim sektorom, akademskom i istraživačkom zajednicom te društvom u cjelini“, naglasio je Hrvoje Puljiz, ravnatelj CARNET-a. 

Nacionalno koordinacijsko središte radit će na jačanju hrvatskih kapaciteta u području kibernetičke sigurnosti s ciljem praćenja, otkrivanja i sprječavanja kibernetičkih incidenata na nacionalnoj, međunarodnoj i međusektorskoj razini. Ujedno će upravljati financijskim sredstvima Europske komisije za potrebe jačanja nacionalnih kapaciteta i kompetencija u području kibernetičke sigurnosti, a jedna od važnijih zadaća bit će i objedinjavanje stručnih znanja, razvoj i širenje obrazovnih programa u području kibernetičke sigurnosti te podizanje razine svijesti javnosti o ovoj temi. 

Za više informacija posjetite NKS | (carnet.hr)

Novi ugovori Ericssona Nikole Tesle vrijedni više od 4 milijuna eura 

Kompanija Ericsson Nikola Tesla u srpnju i kolovozu potpisala je nove ugovore vrijedne više od 4 milijuna eura (bez PDV-a). Ugovori su iz područja digitalne transformacije, nacionalne sigurnosti te modernizacije, proširenja i održavanja mobilnih telekomunikacijskih mreža.

S Carnetom je potpisan ugovor vezan uz primjenu digitalne tehnologije u nastavi kao dio projekta eŠkole. U sklopu projekta na lokacije škola u svim županijama Republike Hrvatske instaliraju se digitalne bežične vremenske stanice. Podaci s vremenskih stanica prenose se na digitalnu platformu Ericssona Nikole Tesle eOkoliš, koju kompanija isporučuje za potrebe prikupljanja, obrade i vizualizacije okolišnih podataka.

U području zemljišne administracije nastavlja se suradnja s Državnom geodetskom upravom.

Potpisan je ugovor vezan uz usluge podrške digitalnom geodetskom elaboratu na One-Stop-Shopu, jedinstvenom poslužnom mjestu za pristup podacima zemljišne knjige i katastra. Također, potpisan je Ugovor o nadogradnji i održavanju Sustava katastra infrastrukture.

S Ministarstvom Unutarnjih poslova Crne Gore nastavljena je suradnja u području nacionalne sigurnosti potpisom ugovora o održavanju Centra 112, jedinstvenog centra za sve pozive u hitnim situacijama na području Crne Gore.

Za operatore u susjednim zemljama ugovoreni su novi poslovi vezani uz modernizaciju, proširenja i održavanja mobilnih telekomunikacijskih mreža.

18. studeni, 2022. | Zagreb | Uredio: Božidar Žitnik   

CARNET-ov pilot-projekt e-Škole osvojio
drugo mjesto na dodjeli nagrade Europske komisije – RegioStars

Povodom 15. obljetnice nagrade RegioStars, Europska komisija je pozvala građane da između 15 najboljih projekata
iz proteklih godina izglasaju najbolji projekt uopće. Veliki broj glasova građana Europske unije
CARNET-ovom pilot-projektu e-Škole osigurao je drugo mjesto. 

Građani Europske unije odabrali su CARNET-ov pilot-projekt e-Škole kao drugi najbolji projekt iz područja regionalnoga razvoja financiran sredstvima Europske unije u proteklih 15 godina. Na sinoć održanoj dodjeli nagrada RegioStars u portugalskom gradu Evora, povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira uručila je nagradu RegioStars za drugo mjesto zamjeniku ravnatelja CARNET-a Juraju Biliću.

„U natjecanju održanom za 2020. dobili smo prvu nagradu stručnog žirija, a ove godine pilot-projekt e-Škole osvojio je nagradu za drugi najbolji projekt od kada se nagrada dodjeljuje. Nagrada je još jedan dokaz da je naš pristup digitalizaciji obrazovnoga sustava, koja u fokus stavlja nastavnika i učenika, a ne tehnologiju, prepoznat kao primjer dobre prakse kako među našim korisnicima, tako i na razini EU. Trenutno provodimo veliki projekt e-Škole koji završava u listopadu 2023. Ujedno radimo na novome projektu koji će biti svojevrsna nadogradnja e-Škola, s posebnim naglaskom na informacijsku i digitalnu pismenost te digitalne vještine, neophodne kako bi naši učenici postali osviješteni korisnici i sukreatori sutrašnjice“ istaknuo je Juraj Bilić, dodajući kako je „projekt e-Škole razvijen u suradnji s našim Ministarstvom znanosti i obrazovanja, a u razvoju su nam pomogli i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike“.

Čestitajući dobitnicima, povjerenica Ferreira naglasila je kako su „predstavili najbolje prakse u proteklih 15 godina te pokazali širinu, opseg i inovativnost projekata financiranih sredstvima EU u stvaranju radnih mjesta i poboljšanju života građana. Ovo su najbolje prakse koje ćemo nastaviti njegovati i podržavati“.


Natjecanje utemeljeno 2008. godine svake godine ističe projekte financirane sredstvima Europske unije koji pokazuju izvrsnost i nove pristupe u području regionalnog razvoja, a usredotočeni su ključna područja za budućnost regionalne politike EU-a.

Pilot projekt „e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola“ osvojio je nagradu RegioStars 2020. godine kategoriji Vještine i obrazovanje za digitalnu Europu, kada je izabran između 38 prijavljenih projekata. Ove je godine ponovo nominiran povodom obilježavanja 15. godišnjice dodjele nagrada.

Glavni rezultat pilot projekta e-Škole je povećanje razine digitalne zrelosti 10 posto hrvatskih osnovnih i srednjih škola. U digitalno zrelim školama nastavnici koriste tehnologiju kako bi unaprijedili nastavu, razvijaju vlastite digitalne sadržaje te pružaju podršku samostalnom učenju i razvoju kritičkih vještina kod učenika koji su u središtu nastavnog procesa. Učenici tako aktivno sudjeluju u nastavi s povećanom motivacijom za učenje i nastavak školovanja te samim time postaju i konkurentniji na tržištu rada. Upravljanje e-Školama je učinkovito i transparentno, a komunikacija i razmjena e-dokumenata između škole, njenih dionika i osnivača znatno jednostavnija.

Pilot projekt e-Škole postavio je temelj za provođenje druge faze projekta koja obuhvaća sve osnovne i srednje škole financirane iz državnoga proračuna. Ukupno vrijedan 1,6 milijardi kuna, projekt e-Škole doprinosi jačanju kapaciteta osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava s ciljem osposobljavanja učenika za tržište rada, daljnje školovanje i cjeloživotno učenje.  

Zagreb, 17. studenog 2017.               

Danas se obilježava 25. godišnjica Interneta u Hrvatskoj

Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva u petak, 17. studenoga 2017. godine obilježavaju 25 godina interneta u Republici Hrvatskoj. Svečanost se održava pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. Na svečanosti u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupljenima će se obratiti predsjednik Vlade Republike Hrvatske mr.sc. Andrej Plenković, ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženka Divjak, državni tajnik Bernard Gršić, ravnatelj CARNeta Goran Kezunović i ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić.

Povodom obilježavanja 25 godina interneta u Hrvatskoj Odlukom predsjednice Republike Hrvatske gospođe Kolinde Grabar Kitarović, Sveučilišnom računskom centru (Srce) Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži – CARNet dodijeljene su i Povelje Republike Hrvatske što svjedoči o iznimnoj važnosti ovoga događaja. Srcu je uručena Povelja za osobite zasluge u uvođenju i popularizaciji interneta i internetskih tehnologija u Hrvatskoj, dok je CARNet primio Povelju za osobite zasluge u dugogodišnjem razvoju obrazovanja pojedinaca i hrvatskog društva u cjelini pomoću novih informacijskih tehnologija i razvoja digitalno zrelog društva, s posebnim naglaskom na obrazovnu i akademsku populaciju.

Prije točno dvadeset i pet godina, 17. studenoga 1992. godine u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu službeno je puštena u rad hrvatska akademska i istraživačka računalno komunikacijska mreža, utemeljena na IP protokolu i njezina poveznica na globalnu mrežu internet čime je i službeno započelo doba interneta u Hrvatskoj. Uspostavljena internetska veza Hrvatske sa svijetom bila je veza prema Sveučilištu u Beču kapaciteta 9.6kbps (9600bit/s). Veza je uspostavljena u sklopu projekta izgradnje nacionalne akademske mreže - Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet.

Projekt je pokrenulo tadašnje Ministarstvo znanosti, tehnologije i informatike u listopadu ratne 1991. godine uz neposrednu potporu prof. dr. sc. Branka Jerena, tada zamjenika ministra znanosti, tehnologije i informatike, kasnije ministra znanosti i rektora Sveučilišta u Zagrebu. Na jesen 1991. godine formiran je Odbor za akademsku mrežu kojeg je vodio doc. dr. sc. Predrag Pale s tadašnjeg Elektrotehničkog fakulteta (danas FER) Sveučilišta u Zagrebu, a u odboru su još bili Ivan Marić i Velimir Vujnović iz Sveučilišnog računskog centra - Srca, Darko Bulat s Instituta Ruđer Bošković i Ljubimko Šimičić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Cilj Odbora je bio organiziranje mreže koja će omogućiti komunikaciju svakom znanstvenom radniku ili studentu sa svim znanstvenim radnicima u Republici Hrvatskoj i cijelom svijetu.

Ideja o stvaranju zajedničke nacionalne računalno-komunikacijske infrastrukture i uvođenja interneta u Republici Hrvatskoj počela se realizirati 1991. godine u Sveučilišnom računskom centru Sveučilišta u Zagrebu, kojem je odbor povjerio izgradnju i administriranje mreže i podršku korisnicima, a mreža je dobila i svoje ime: CARNet - Croatian Academic and Research Network (Hrvatska akademska i istraživačka mreža).

U prvim godinama, uz izgradnju računalno-komunikacijske mreže koja je povezala skoro sve akademske ustanove u Republici Hrvatskoj, ostvarena su i dva važna iskoraka: uz već navedenu uspostavu prve internetske veze Hrvatske prema svijetu, 17. studenoga 1992. godine, nekoliko mjeseci kasnije, 27. ožujka 1993. godine započela je registracija i rad nacionalne vršne internetske domene .hr. U to ratno vrijeme, CARNet mrežom su aktivno prenošene informacije o ratnim zbivanjima u RH te se na taj način probijala medijska blokada u kojoj se našla naša mlada država.

Prve ustanove koje su bile uključene u nacionalnu akademsku i istraživačku mrežu i koristile međunarodnu internetsku vezu bile su Ekonomski fakultet u Osijeku, Elektrotehnički fakultet u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, Institut Ruđer Bošković, Ministarstvo znanosti i tehnologije, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu i Tehnički fakultet u Rijeci. Putem javnog računala u Srcu pristup internetu bio je omogućen i svim građanima Hrvatske.

„Paralelno s počecima tehničke izgradnje mreže, započeo je i rad na izgradnji prvih internetskih servisa za cjelokupnu akademsku zajednicu. Paralelno s izgradnjom pojedinih veza (spajanjem institucija) provodila se i edukacija korisnika (u većini slučajeva pojedinaca/predstavnika sa spojenih institucija). Srce je organiziralo višednevne 'Internet tečajeve' koji su pokrivali osnove IP mreža i servisa te administriranje Ultrix operacijskog sustava. U hodu se uspostavljala i prva služba pomoći (helpdesk) u Srcu. Mnogobrojni entuzijasti s akademskih ustanova počeli su intenzivno koristiti Internet, ali i koristiti i uspostavljati servise koji su se na Internetu počeli pojavljivati (npr. gopher, web i sl.), naglasio je ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić.

Na današnji dan prije točno 25 godina uspostavljena je međunarodna komunikacijska veza koja je CARNetov čvor u Zagrebu povezala s Austrijom brzinom od 64kbps. Time je Republika Hrvatska službeno postala dio svjetske računalne mreže zvane Internet.  Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet bila je prvi, a sljedećih nekoliko godina i jedini pružatelj internetskih usluga u državi. Internet je postao dio naše svakodnevice i nezaobilazni medij za informiranje, komunikaciju, ali i obrazovanje, a veliku ulogu u tome imao je CARNet koji je uvijek bio više od mreže i pružatelja internetskih usluga.  S ponosom mogu reći kako i danas CARNet svojim aktivnostima doprinosi razvoju digitalno zrelog društva i radi na cjelovitoj informatizaciji sustava obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj.  CARNet u području primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije povezuje više od 3500 ustanova i pruža više od 70 različitih usluga koje obuhvaćaju razvoj mreže, IKT infrastrukturu, e-servise, kibernetičku sigurnost i korisničku podršku., istaknuo je ravnatelj CARNeta Goran Kezunović. 

Iako, prvobitno zamišljen kao Sveučilišna mreža, Internet danas u svijetu predstavlja globalni medij oko kojeg se često diljem svijeta vode brojne rasprave, ponekad blokade i cenzure. Bez obzira i na niz negativnosti koje su se pojavile, Internet je omogućio da znanje danas bude dostupno svima koji žele naučiti bilo što. Internet je omogućio demokratizaciju znanja, čime i utječe na bolji i ugodniji život ljudi. Svakako bi nam bilo drago u nekoj budućnosti na takvim skupovima budu i stručni ljudi koji Internet danas čine takvim kakav je, a trebamo težiti i raditi na ostvaranju ciljeva Europske komije:

- 30Mbps povezivost za svakog Europljanina do 2020. godine,

- 100Mps povezivost za polovicu stanovništva EU do 2020. godine.

- 5G povezivost za najmanje jedan ključan grad svake članice EU.

A tu su sada i novi ciljevi, Gigabitno društvo do 2025. godine omogućiti će daljnji socio-ekonomski razvoj.

- 5G povezivost očekujemo u svim urbanim podrućijima i svim ključnim transportnim putevima.

- Sva kućanstva u Europi, imati će pristup Interneta barem uz100Mbps povezivost, a vjerujemo da naše društvo neće razočarati  

Agencijska vijest, Zagreb, 01.03.2017., 

Deset godina Portala za škole

1. ožujka prije točno 10 godina objavljen je Portal za škole na adresi http://www.skole.hr.

Portal za škole pokrenula je Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet na poticaj i u suradnji s tadašnjim Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa. Cilj pokretanja Portala bio je pružiti virtualno okupljalište članovima školske zajednice putem kojeg će moći razmjenjivati iskustva te surađivati i saznavati brojne korisne informacije namijenjene nastavnicima, učenicima i njihovim roditeljima. Osim toga, zamišljeno je da se na Portalu objavljuju sadržaji koji će pružiti podršku nastavnicima i učenicima za uporabu informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u svakodnevnom radu i učenju.

29.07.2016. Agencijska vijest

U sklopu projekta "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola" potpisan je ugovor između CARNeta i Algebre, o pripremi i provedbi edukacije ravnatelja, nastavnika, stručnih suradnika i administrativnih djelatnika škola u Republici Hrvatskoj. Algebra će tako, kao ključan partner ovog izuzetno važnog projekta, pridonijeti podizanju digitalnih kompetencija nastavnika osnovnih i srednjih škola te pokrenuti uspostavu i izgradnju lokalnih zajednica digitalno osposobljenih praktičara u nastavi.  U našoj narednoj TV emisiji Novi milenij - 30.07.2016. imati ćemo priliku vidjeti poseban prilog.