Razmjena znanja i suradnja kao temelj otpornosti na kibernetičke prijetnje 

HUP-Koordinacija za kibernetičku sigurnost organizirala je konferenciju „Kibernetička sigurnost u praksi – od Uredbe do implementacije“. Broj kibernetičkih napada raste, a sudionici su se složili da je sigurnost moguće graditi kroz razmjenu znanja, iskustava i međusobnu podršku. 

U prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u Zagrebu održana je konferencija „Kibernetička sigurnost u praksi – od Uredbe do implementacije“, koja je okupila predstavnike državnih tijela, vodeće stručnjake za kibernetičku sigurnost te brojne predstavnike poslovne zajednice.

Broj kibernetičkih incidenata raste iz godine u godinu, kako u Hrvatskoj, tako i u cijeloj Europskoj uniji. Prema posljednjem izvještaju Agencije Europske unije za kibersigurnost (ENISA), od srpnja 2024. do lipnja 2025. u Europskoj uniji je zabilježeno gotovo 4.900 incidenata, pri čemu su jednako bili ugroženi mali, srednji ili veliki poduzetnici. Najčešći su bili DDoS napadi, čak 77 % svih slučajeva, najveće štete je uzrokovao ransomware, a u oko 60% slučajeva napad je započeo phishingom, lažnim porukama ili slanjem lažnih web adresa.

Foto: Božidar Žitnik 

„Broj kibernetičkih incidenata raste, a sigurnost možemo graditi samo zajednički – kroz razmjenu znanja, iskustava i međusobnu podršku, pri čemu je potrebna suradnja između javnog i privatnog sektora u cilju jačanja otpornosti hrvatskog gospodarstva. Upravo je zajednička platforma za razmjenu znanja i iskustava ključna kako bismo bili spremniji na izazove u području kibernetičke sigurnosti”, izjavila je Martina Dragičević, u ime HUP-Koordinacije za kibernetičku sigurnost.

Na konferenciji se govorilo o stanju u praksi od stupanja na snagu Zakona i Uredbe o kibernetičkoj sigurnosti, a poduzetnici su dobili vrijedne savjete kako se najbolje zaštititi.

Izvor: HUP 

„Ovakve konferencije prilika su za razmjenu iskustava, a drago nam je da imamo priliku prenijeti iskustvo Infobipa i dio izazova s kojima smo se susretali, budući da smo brojne sigurnosne mjere implementirali i puno prije donošenja Uredbe o kibernetičkoj sigurnosti. Razmjenom iskustava iz prakse možemo pomoći i drugima da dodatno osnaže svoju sigurnost i otpornost na kibernetičke prijetnje”, izjavio je Andro Galinović, direktor korporativne sigurnosti u Infobipu.

Izvor: HUP 

Kao jedan od koraka koji poduzetnicima mogu pomoći u postizanju digitalne sigurnosti istaknut je i aktualni natječaj Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET, vrijedan 1,97 milijuna eura. Sredstva dodjeljuje CARNET-a, kao Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS/NCC-HR), a poziv je poduzetnicima predstavila Antonija Matić iz CARNET-a. 

Natječaj je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima, koja putem ovog poziva mogu dobiti bespovratna sredstva za unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti. Rok za podnošenje prijava je 21. studeni, a projekti se financiraju po stopi do 50 % prihvatljivih troškova, s potporom u rasponu od 7.500 do 60.000 eura. Ukupna vrijednost projekta kojeg poduzeće prijavljuje na natječaj može biti između 15.000 i 120.000 eura, a poduzetnici detalje o prijavi mogu doznati i na nks.hr.

U završnom dijelu održana je panel rasprava „Što poduzetnik može učiniti već sutra kako bi bio sigurniji?“. u kojem su sudjelovali Tamara Hadjina iz Končara, Nino Stepančić, JGL, Dario Rajn, Podravka i  Tomislav Poljak iz Microsofta. Posebno je istaknuta i važnost OT sigurnosti, budući da zaštita operativnih tehnologija postaje jednako kritična kao i zaštita IT sustava, osobito u sektorima koji ovise o kontinuitetu fizičkih procesa i infrastrukture. 

Panelisti su izdvojili kontinuirane edukacije zaposlenika, ulaganja u sigurnosnu kulturu i međusektorsku suradnju kao ključne korake za povećanje kibernetičke otpornosti poslovanja, a Zlatan Morić iz HUP-Koordinacije za kibernetičku sigurnost naglasio je kako će Koordinacija nastaviti organizirati što više edukacija kako bi se poduzetnicima pomoglo u implementaciji potrebnih alata za postizanje digitalne sigurnosti.

Sudionici su pozvali na daljnju suradnju i razmjenu iskustava u okviru HUP-Koordinacije za kibernetičku sigurnost, uz zajedničku poruku da je kibernetička sigurnost preduvjet konkurentnosti i održivosti modernog poslovanja. 

Konferencija „Kibernetička sigurnost u praksi – od Uredbe do implementacije“, organizirana je u okviru Poslovne akademije Hrvatske udruge poslodavaca (HUPPA), a održana je kao dio projekta HUP Connect: Socijalno partnerstvo za budućnost poslovanja (SF.1.4.02.04.0029).

Prvo nacionalno istraživanje o umjetnoj inteligenciji u gospodarstvu: Čak 70% hrvatskih tvrtki vidi AI kao izvor konkurentske prednosti, a polovica ga koristi u svakodnevnom poslovanju 

Čak 70% hrvatskih poduzeća vidi umjetnu inteligenciju kao izvor konkurentske prednosti, a gotovo polovica ju aktivno koristi u svakodnevnom poslovanju, pokazalo je prvo nacionalno istraživanje o percepciji i primjeni umjetne inteligencije u gospodarstvu, koje je danas predstavljeno u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Istraživanje na uzorku od 659 poduzeća proveli su HUP-ICT Udruga i HUP-Koordinacija za umjetnu inteligenciju u suradnji s agencijom Prizma CPI. Riječ je o prvom istraživanju takve vrste u Hrvatskoj, koje po prvi put daje konkretne odgovore kako hrvatsko gospodarstvo vidi i koristi umjetnu inteligenciju.

Glavna direktorica HUP-a Irena Weber, istaknula je kako je potrebno maksimalno ozbiljno prionuti temi umjetne inteligencije kako bi usred revolucionarnog tehnološkog napretka u Hrvatskoj osigurali porast zapošljavanja i stvaranje nove vrijednosti.

Foto: Božidar Žitnik

„Umjetnu inteligenciju moramo gledati kao pokretača inovacije, razvoja i alata koji će nam pomoći da stvorimo konkurentno i tehnološki napredno gospodarstvo.  HUP će kroz rad AI koordinacije osigurati kontinuiran rad i suradnju industrije, javnog sektora i akademske zajednice jer je upravo ta suradnja temelj da maksimalno iskoristimo mogućnosti koje nam tehnološki napredak donosi“, kazala je Weber.

Foto: Božidar Žitnik 

Na predstavljanju rezultata i dinamičnoj panel raspravi sudjelovali su Nikola Modrušan iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju, Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge, Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP-ICT Udruge, Ervin Jagatić, direktor za proizvode umjetne inteligencije u Infobipu, Tomislav Glavaš, član Uprave Bosqara te Roberto Gobo, direktor za digitalnu strategiju i tehnologiju u Valamaru.

Foto: Božidar Žitnik 

“Prvo nacionalno istraživanje daje konkretan uvid u stvarno stanje primjene AI tehnologija u hrvatskom gospodarstvu. Ovi rezultati potvrđuju da hrvatske tvrtke prepoznaju umjetnu inteligenciju kao ključnu polugu konkurentnosti, no istovremeno ukazuju na potrebu za jačanjem strateškog pristupa i ulaganja u znanje. Vjerujem da će ovo istraživanje biti temelj za konkretne politike, zajedničke inicijative i investicije koje će omogućiti održiv i inkluzivan razvoj AI ekosustava u Hrvatskoj.“ - poručio je Ratko Mutavdžić, voditelj HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju.

Rezultati istraživanja ukazali su na pozitivan smjer - 80% poduzeća je upoznato s umjetnom inteligencijom, a njih 45% imaju pozitivan stav prema njoj. AI se najčešće primjenjuje u područjima marketinga, prodaje i automatizacije sadržaja, a najrašireniji alat je ChatGPT, koji redovito koristi trećina tvrtki. Većina tvrtki, njih 70% smatra da AI ne može zamijeniti radna mjesta u njihovom poduzeću.

 Foto: Božidar Žitnik

„HUP AI B2B 2025. istraživanje predstavlja inicijalno snimanje stanja u sklopu plana provođenja godišnjeg transverzalnog istraživanja. S obzirom na niz aktivnosti u sklopu izrade Nacionalnog plana i Akcijskog plana za razvoj umjetne inteligencije u RH, istraživanje je više nego pravovremeno te će svakako biti podrška i podloga poduzetim kao i planiranim aktivnostima. Ujedno će omogućiti savladavanje uočenih izazova, iznalaženje trendova (mikro i makro), dubinske uvide (segmentacija, korelacije, i dr.) te postavljanje svojevrsnog benchmarka. Nadamo se da će rezultati koristiti poslovnoj zajednici, državnom i javnom sektoru te akademskoj zajednici.“- rekao je izv.prof.dr.sc Robert Kopal, član HUP-Koordinacije za umjetnu inteligenciju i istraživač i znanstvenik koji je analizirao rezultate istraživanja.

Foto: Božidar Žitnik

Tvrtke koje već koriste umjetnu inteligenciju ističu jasne prednosti, a četvrtina navodi uštedu veću od jednog sata dnevno po zaposleniku. Ulaganja u AI bilježe pozitivan trend: gotovo 90% poduzeća planira zadržati ili povećati svoja ulaganja u ovu tehnologiju u nadolazećim godinama.

Unatoč velikom potencijalu, formalizirani strateški pristup još je u početnoj fazi, samo 3% poduzeća ima definiranu AI strategiju i tek mali broj sustavno ulaže u edukaciju zaposlenika. Ipak, prepoznaje se važnost razvoja analitičkih, kreativnih i kritičkih vještina za uspješnu integraciju umjetne inteligencije u poslovne procese.

Foto: Božidar Žitnik

„S obzirom na tijek izrade Nacionalnog i Akcijskog plana razvoja umjetne inteligencije u Hrvatskoj, ovo je idealna prilika za definiranje ciljeva koji će omogućiti ne samo povećanje produktivnosti, već i razvoj inovacijskog kapaciteta hrvatskih poduzeća. Za rast eko sustava i zadržavanje znanja i ljudi u Hrvatskoj neophodno je iskoristiti sljedeće EU financijsko razdoblje“ istaknuo je Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge.

Ovo istraživanje dalo je temelje za bolje razumijevanje prilika i izazova koje AI donosi, zaključeno je na predstavljanju. HUP-ICT Udruga i HUP-Koordinacija za umjetnu inteligenciju pozvali su na suradnju između poslovnog sektora, države i akademske zajednice s ciljem još bolje integracije umjetne inteligencije u poslovne procese.

Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS) u Splitu organiziralo dva CyberMeetupa 

Prvi NKS-ov poziv za dodjelu financijskih sredstava za podizanje kibernetičke sigurnosti malih i srednjih poduzeća planira se sredinom 2025. godine 

Kibernetičke prijetnje postaju sve sofisticiranije, stoga je nužno da poslovni sektor, institucije i akademska zajednica podignu razinu sigurnosti, a glavna uloga NKS-a je da svojim aktivnostima olakša taj proces, zaključak je to događanja posvećenih kibernetičkoj sigurnosti i implementaciji novog regulatornog okvira, koja su jučer i danas održana u Centru izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije u Splitu.  

Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS) u suradnji s Nacionalnim centrom za kibernetičku sigurnost (SOA), i uz podršku Centra za izvrsnost Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Županijske komore Split (HGK),  okupilo je niz IT stručnjaka, malih i srednjih poduzetnika, predstavnika javnih institucija i akademske zajednice koji su pokazali značajan interes za kibernetičku sigurnost, saznali kako se prilagoditi novim zakonskim zahtjevima i kako zaštiti poslovanje od kibernetičkih prijetnji.   

Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (SOA) predstavio je ključne izmjene Zakona o kibernetičkoj sigurnosti i pripadajuće Uredbe, dok su stručnjaci iz Nacionalnog CERT-a govorili o najčešćim vrstama kibernetičkih napada te načinima zaštite. U protekloj godini najviše je zabilježeno phishing napada, zatim slijede poslovne prijevare, scam, iznude, kompromitacije korisničkih računa te ransomeware, koji sve više pogađaju tvrtke u Europskoj uniji.

Ljudska greška uzrok je 86 posto napada, a 14 posto uspješnih napada događa se zbog manjkavosti tehnologije. U Hrvatskoj se svakoga dana prosječno dogodi pet ozbiljnih kibernetičkih napada, što ukazuje na ozbiljnost problema jer oni mogu uzrokovati gubitak podataka, financijske štete i prekid poslovanja. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) u Hrvatskoj su tijekom 2023. godine prijavljeni kibernetički napadi uzrokovali štetu od 10,5 milijuna eura.

S porastom prijetnji stroža je i regulativa pa je tako Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti u nacionalno zakonodavstvo prenesena EU NIS2 direktiva (Direktiva (EU) 2022/2555 o mjerama za visoku zajedničku razinu kibernetičke sigurnosti širom Unije). Njime se uspostavlja novi sustav upravljanja kibernetičkom sigurnošću, definiraju nadležna tijela u području kibernetičke sigurnosti te njihove zadaće i ovlasti. Zakonom se utvrđuju sektori, podsektori i vrste subjekata među kojima će se kategorizirati subjekti koji će morati provoditi mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima i imati obvezu prijavljivanja značajnih kibernetičkih incidenata.

Izvor: CARNET | NKS

“Interaktivni dio CyberMeetupa otvorio je prostor za razgovor o potrebama u području kibernetičke sigurnosti i razmjenu ideja, a prikupljene informacije predstavljaju vrijedan doprinos oblikovanju budućih aktivnosti NKS-a, kojima se nastoji odgovoriti na potrebe primarno malih i srednjih poduzeća, ali i akademske zajednice i javnih ustanova, s ciljem unapređenja kibernetičke sigurnosti na svim razinama”, istaknula je Vlatka Marčan, voditeljica NKS-a i pomoćnica ravnatelja CARNET-a, dodajući kako će se daljnja suradnja nastaviti kroz aktivnosti Zajednice stručnjaka za kibernetičku sigurnost u koju se mogu uključiti svi pravni subjekti popunjavanjem prijavnog obrasca na mrežnim stranicama NKS-a.

CyberMeetupovi poput ovoga u Splitu i ranije održanog u Osijeku, organizirat će se diljem Hrvatske u suradnji sa županijama i drugim regionalnim i lokalnim tijelima te stručnim udruženjima. 

S ciljem jačanja nacionalne kibernetičke sigurnosti i otpornosti, ulaganja u kibernetičku sigurnost i razvoj inovativnih rješenja koja će unaprijediti kibernetičku sigurnost u Hrvatskoj i Europskoj uniji, NKS razvija ključne inicijative: uspostava Zajednice kibernetičkih stručnjaka, platforme za razmjenu znanja i iskustava, povezivanje sektora i jačanje suradnje, edukacije poput radionica, treninga i programa usmjerenih na podizanje razine znanja u području kibernetičke sigurnosti te financijsku podršku. Naime, NKS pruža informacije o aktualnim EU i nacionalnim natječajima kroz koje je moguće ostvariti financijsku potporu u svrhu razvoja područja kibernetičke sigurnosti. Raspisivat će i nacionale pozive za dodjelu financijskih sredstava za unapređenje kibernetičke sigurnosti, ali i pružati podršku prilikom prijave na natječaje. 

Izvor: CARNET | NKS

Podsjetimo, Vlada Republike Hrvatske 2023. godine donijela je Odluku o određivanju nacionalnog koordinacijskog središta za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti, a tom je Odlukom Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNET imenovana kao NKS. Jedan od ključnih rezultata rada NKS-a u 2024. godini bio je odobrenje Europske komisije za provedbu kaskadnog financiranja ukupne vrijednosti 7,87 milijuna eura u području kibernetičke sigurnosti, koje će omogućiti pružanje financijske potpore tvrtkama, istraživačkim organizacijama i startupovima kako bi se ubrzao razvoj i primjena naprednih sigurnosnih rješenja. Ovim korakom Hrvatska se dodatno pozicionirala kao predvodnica u jačanju europskog ekosustava kibernetičke sigurnosti.

Božidar Žitnik, agencijska vijest: Zagreb, 24.11.2016.

„Na pragu nove revolucije… jeste li spremni za nju?“

HRVATSKI DIREKTORI KAŽU:  DIGITALIZACIJA ĆE PROMIJENITI NAŠE TEMELJNO POSLOVANJE

Konzultantska kuća A. T. Kearney je u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca tijekom ljeta 2016. godine provela istraživanje „Digitalni indeks hrvatskog gospodarstva“ u više od 200 različitih hrvatskih poduzeća. Utvrđeno je kako više od 70% poduzeća ima digitalnu transformaciju na svom dnevnom redu, a približno četvrtina poduzeća ima digitalnu strategiju zacrtanu, ili u samostalnom dokumentu, ili kao dio cjelokupne strategije tvrtke. U 82% tvrtki koja su sudjelovala u istraživanju, digitalizacija je trenutno odgovornost jednog ili više članova uprave. Za očekivati je da će u sljedeće tri godine ta brojka rasti na 85%. Stoga, utjecaj digitalizacije nije moguće poricati. Ukoliko kompanije žele ostati konkuretnim i uspješnim, moraju se prilagoditi promjenama koje digitalizacija donosi.