Regulatorni zahtjevi sve složeniji, a povećanje produktivnosti glavni prioritet industrije
Srijeda, 04 Prosinac 2024 00:00
Regulatorni zahtjevi sve složeniji, a povećanje produktivnosti glavni prioritet industrije
Nedostatak kvalificirane radne snage i neusklađenost vještina s potrebama tržišta identificirala je gotovo polovica anketiranih tvrtki kao glavne prepreke za jačanje gospodarske pozicije Hrvatske u Europi, u anketi o prerađivačkoj industriji koju je HGK provela krajem godine. Anketirane tvrtke također smatraju da ključni potencijali rasta leže u naprednoj proizvodnji i automatizaciji (31%) te obnovljivim izvorima energije i čistim tehnologijama (26%). Rezultati ove ankete predstavljeni su na konferenciji Hrvatske gospodarske komore - Vrijeme je za industriju, održane 3. prosinca u Zagrebu.
"U razgovorima o budućnosti hrvatske industrije, vječna je tema udjela industrije u BDP-u, kao i očekivanja daljnjeg pada. Tu danas pomičemo gol. Ne trebamo govoriti o udjelu, već o povećanju produktivnosti, i to kroz povećanje kompetencija radne snage i tehnološki napredak. Naše tvrtke smatraju da je jedna od glavnih prepreka inovacijama u prerađivačkoj industriji nedostatak financiranja. Prema našim analizama, oko 40 posto tvrtki ocjenjuje korištenje raspoloživih EU fondova i poticaja učinkovitim za povećanje konkurentnosti i rasta. No, postoji prostor za poboljšanje u apsorpciji tih sredstava. Posebno ističem da smatram da bi natječaji trebali biti kontinuirano otvoreni. Bez toga dolazi do mimoilaženje između razvojno-strateške faze tvrtki kada se ne mogu prijaviti na natječaj i operativne faze, kada se mogu prijaviti, ali relevantni natječaji su možda istekli", poručio je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, Tomislav Radoš.
Foto: Božidar Žitnik
Gotovo dvije trećine anketiranih tvrtki spremno je odgovoriti na zahtjeve novih propisa i standarda unutar EU, a širenje na nova tržišta, povećanje proizvodnih kapaciteta, te unapređenje vještina su im glavni razvojni prioriteti. Dok je rješavanje izazova administrativne i regulatorne složenosti za gotovo svaku drugu ispitanu tvrtku, ključ jačanja konkurentnosti.
Foto: Božidar Žitnik
"Vlada čvrsto vjeruje u potencijal hrvatske industrije i kontinuirano poduzima korake kako bi uklonila birokratske prepreke, olakšala poslovanje i potaknula ulaganja. Administrativno rasterećenje, koje provodimo, omogućava poduzetnicima fokus na stvaranje vrijednosti, dok izmjene Zakona o poticanju ulaganja kao i Zakon o državnim potporama za istraživačko-razvojne projekte osiguravaju konkretnu podršku za ulaganja, inovacije i zelene projekte. Naš cilj je globalno konkurentna industrija, odgovorna prema okolišu i spremna na izazove digitalne i zelene tranzicije. Kroz strateška ulaganja u obnovljive izvore energije, pametne tehnologije i energetski učinkovite procese, zajedno s gospodarstvenicima i inovatorima te akademskom zajednicom, gradimo snažnije, otpornije i održivo gospodarstvo", rekao je državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva Goran Romek.
Digitalna tranzicija predstavlja priliku za inovacije koje mogu smanjiti troškove i povećati produktivnost. Polovica tvrtki je već započela ili provela digitalnu transformaciju poslovanja, no čak jedna četvrtina anketiranih iz prerađivačke industrije ne smatra tu temu relevantnom.
Foto: Božidar Žitnik
"Nedostatak kvalificirane radne snage te zelena i digitalna tranzicija pokazali su se kao najveći izazovi domaće industrije. S obzirom da Hrvatska nema razvijenu automobilsku industriju, nedostatak kvalificirane radne snage jedan je od izazova s kojim se naša kompanija već duže vrijeme suočava. Kako bismo tome doskočili, intenzivno surađujemo s obrazovnim institucijama, provodimo vlastite programe edukacije i potičemo razvoj karijera unutar kompanije. Taj proces uključuje praktičnu obuku, mentorstvo i prilagođene edukacijske module kako bismo razvili kadrove koji mogu odgovoriti visokim zahtjevima naših kupaca", rekao je Marinko Došen, predsjednik upravnog odbora AD Plastik.
Foto: Božidar Žitnik
Kada je umjetna inteligencija u pitanju, udio poduzeća s razvijenom AI strategijom porastao je s 37 na 44 posto, prema posljednjoj analizi koju je HGK provela s Best Advisoryjem. Ušteđeno vrijeme dobiveno primjenom AI-a tvrtke najviše koriste za povećanje produktivnosti (oko 70 posto) i nove zadatke (oko 60 posto). Tek 10 posto tvrtki provodi redovne edukacije, što je dvostruko više u odnosu na pet posto prošle godine.
Analiza IT industrije HGK
Foto: Božidar Žitnik
Analiza IT industrije HGK za 2023. godinu pokazuje rast, ali i prve znakove usporavanja. Bilježi se blago usporavanje rasta broja zaposlenih, poslovnih prihoda i prihoda od izvoza. Ipak, IT sektor ostaje jedan od najpropulzivnijih u Hrvatskoj. Brojka od gotovo 7 tisuća IT poduzeća, predstavlja udio od 4,3 posto u ukupnom broju poduzeća u zemlji koja čine 3,6 posto ukupne zaposlenosti u Hrvatskoj. Prosječna EBITDA marža u sektoru iznosi 18 posto, što je za 6,9 postotnih bodova više od hrvatskog prosjeka.
Foto: Božidar Žitnik
"Hrvatski IT sektor nastavlja pisati priču o izvanrednom uspjehu – u samo četiri godine broj IT poduzeća porastao je za gotovo 67 posto, dok su prihodi na inozemnim tržištima skočili nevjerojatnih 119 posto, dosegnuvši 1,74 milijarde eura. Ovi impresivni rezultati ne samo da potvrđuju snagu našeg IT sektora na globalnoj razini, već ga pozicioniraju kao ključni motor gospodarskog razvoja Hrvatske. Dodatno, prosječna neto plaća u sektoru iznosi 1.683 eura – čak 46,7 posto više od nacionalnog prosjeka, što pokazuje kako IT industrija postavlja također i nove standarde u zapošljavanju i uvjetima rada", pojasnio je Alojzije Jukić, predsjednik Udruženja za IT HGK.
Vrijednost bruto investicija u novu dugotrajnu imovinu su IT poduzeća povećala za visokih 91 posto u 2023. godini u odnosu na godinu prije, što je najviši godišnji rast u petogodišnjem razdoblju.
Djelatnici zbog krize preispituju prioritete i traže više od poslodavaca
Četvrtak, 08 Prosinac 2022 00:00
08. prosinca, 2022. | Zagreb| Uredio: Božidar Žitnik
Djelatnici zbog krize preispituju prioritete i traže više od poslodavaca
Kako bi se ostvario snažniji gospodarski iskorak i povećao potencijal rasta, hrvatskom gospodarstvu moraju se otvoriti preduvjeti za povećanje produktivnosti. To je posebno istinito kada govorimo o IT industriji, gdje naše tvrtke pokazuju značajno znanje i talente na stranim tržištima. No, potrebna im je snažnija podrška u zemlji.
"Moramo usmjeravati sredstva u inovacije i uvođenje novih tehnologija te proizvodnju s dodanom vrijednosti, što je posebno važno u razdoblju inflacije. Za to je nužno i daljnje ulaganje u ljudske kapacitete kao ključan čimbenik uspjeha. Monumentalne zaokrete u našoj IT industriji i posljedično u stupnju inovativnosti društva na kraju dana neće realizirati ni stroj ni program, već čovjek,“ rekao je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš na tradicionalnom godišnjem okupljanju IT industrije u organizaciji HGK, ovoga puta s radnom snagom kao središnjom temom.
Foto: HGK
Na konferenciji IT & HR: Prilike i izazovi predstavljene su i posljednje brojke domaće IT industrije. IT sektor se pokazao manje osjetljivim na krizu 2020. i 2021. od većine ostalih djelatnosti, osobito uslužnih. Nakon usporenja 2020., u 2021. godini IT industrija raste visokim stopama.
U Hrvatskoj posluje 2021. 6.547 IT poduzeća s 39.689 zaposlenih. U posljednjih pet godina broj IT poduzeća se povećao za 50,2 posto, a broj zaposlenih u IT poduzećima je povećan za 45,4 posto. Izvoz je dosegao 11,9 milijardi kuna, a u posljednjih pet godina porastao je za 101,4 posto. IT industrija prošle je godine dosegla 32,2 milijarde kuna prihoda te 4,56 milijardi kuna EBITDA-e.
Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja komentirao je što možemo očekivati u našem IT-ju s obzirom na usporavanje globalnog gospodarstva.
Foto: HGK
"Za IT industriju u SAD-u usporavanje već ima implikacije, mnoge tehnološke kompanije otpuštaju zaposlene ili, u najboljem slučaju, ne zapošljavaju više. Budući da mnoge poznate kompanije ne stvaraju pozitivan novčani tijek, što je bilo izvedivo u uvjetima vrlo niskih kamatnih stopa, sada u uvjetima viših kamatnih stopa bit će skuplje refinancirati dospjeli dug. Postavlja se pitanje koliko će takvih poduzeća dugoročno opstati. Kako je većina takvih industrija itekako naslonjena na IT industriju, bit će srednjoročnih posljedica i za IT industriju. Upitno je kakva će biti dinamika rasta plaća u IT industriji u SAD-u, a posljedično i u svijetu", kaže Šaravanja.
Prosječna plaća je u Hrvatskoj 2021. bila 9.564,67 kuna i viša je za 50% od prosjeka. U posljednjih pet godina, prosječna plaća u IT sektoru je porasla za 24,4 posto. Plaće u IT industriji rastu i to jesu rekordne brojke u domaćim okvirima. No, brojke mogu djelovati zavaravajuće idealno dok se ne interpretiraju u kontekstu – da naša IT industrija utakmicu privlačenja i zadržavanja kadra igra s globalnim igračima. Prema posljednjim podacima prosječna bruto plaća u Hrvatskoj u IT industriji bila je na razini 40,9 posto prosjeka EU27. Što se tiče podataka u nama usporedivim zemljama, u Sloveniji je bila na razini 68,5 posto prosjeka EU27, u Bugarskoj 47,2 posto, a u Mađarskoj 45,9 posto.
Foto: HGK
„Treba raditi na poboljšanju zakonske i financijske regulative koja bi ubrzala transformaciju IT tvrtki prema kreatorima proizvoda i rješenja s kojima se može nastupati na domaćem i inozemnim tržištima. Nova financijska regulativa svakako bi trebala uključivati i porezno rasterećenje plaća za takve tvrtke, poticati udruživanja tvrtki radi bržeg rasta i poticati zapošljavanja mladih, čime bi se podizala dugoročna održivost i konkurentnost hrvatske IT industrije", rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić. Jukić je istaknuo da hrvatski obrazovni sustav mora imati dva osnovna cilja, jedan je produciranje dostatne količine STEM kadrova, a drugi je uska suradnja s IT industrijom u domeni istraživanja i razvoja u svrhu stvaranja održivih i konkurentnih hrvatskih IT proizvoda. Oba cilja moraju biti usklađena i uklopljena unutar S3 Strategije pametne specijalizacije s jasnim metrikama za provedbu i praćenje.
Foto: HGK
U globalne i lokalne trendove u području ljudskih resursa sudionike konferencije uveo je Ivan Maglić, direktor u tvrtki Calisto, predstavnici globalne kompanije za istraživanje i savjetovanje u IT-ju Gartner Inc. "Pandemija i rat dovode do toga da ljudi preispituju prioritete i to se odražava na fleksibilnost koju očekuju od poslodavaca", rekao je Maglić i istaknuo da je u posljednjih par godina dinamika i volatilnost tržišta rada tolika da je izrazito izazovno pronaći kvalitetan kadar. "Čak 76 posto kandidata za posao u IT-ju već ima dvije ponude u džepu", rekao je Maglić.
Adekvatna primanja i kvalitetni projekti za zadržavanje kadra
U anketi koju je provela HGK, više od dvije trećine anketiranih stavlja visinu dohotka na prvo mjesto po važnosti za zadržavanje zaposlenika. Situacija je vrlo slična i po pitanju privlačenja kvalitetnih kadrova, gdje su ključne stavke visina plaće i ostale beneficije radnog mjesta. Zajedno te dvije stavke odabralo je više od četvrtine ispitanika. Razvoj i privlačenje ljudskih potencijala u IT-ju bila je tema prvog panela.
Foto: HGK
Lorna Luketić Mažić, People Operations Business Partner iz Infobipa, istaknula je da lokalne razlike oko privlačenja i zadržavanja kadra ne osjete toliko, izazovi su slični bez obzira gdje posluju.
Foto: HGK
Matej Sušanj, HRD Specialist iz Croatia Osiguranja, spomenuo je i važnost humanijeg pristupa, koji je posebno važan mladima. "Psiholozi već godina govore o temi soft vještina, no sada smo s pandemijom to bolje osvijestili. Vidimo da je jedan od razloga odlaska djelatnika u IT-ju i kvaliteta menadžera", rekao je Šušanj.
Najavljen početak e-savjetovanja za Strategiju pametne specijalizacije
Foto: HGK
U drugom panelu konferencije bilo je riječi i o značajnim projektima u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i kako se to nadovezuje na zadržavanje kadra u lancu, od učenja i novih tehnologija do naravno i adekvatnih primanja. „Trenutno je 37 posto cijelog plana pod natječajima", rekao je posebni savjetnik predsjednika Vlade Zvonimir Savić, uz fokus na jači gospodarski rast kroz zelenu i digitalnu tranziciju.
Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, komentirao je da je Končar u IT-ju zapravo već desetljećima jer danas nema rješenja u elektroenergetici bez digitalizacije tih rješenja.
"Mi smo sebi postavili cilj da u segmentu digitalnog u narednom razdoblju napravimo najveće iskorake,“ istaknuo je Kolak. U pogledu radne snage smatra da je ključno promijeniti našu demografsku sliku i prvo kreirati taj ljudski potencijal. Stjepan Bogdan, prodekan za istraživanje i inovacije s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, istaknuo je da je fakultet kao obrazovna i istraživačka organizacija idealno okruženje za privlačenje i razvoj talenata koji u konačnici završavaju u industriji.
"Samostalno provodimo više projekata nego sve ostale sastavnice Sveučilišta zajedno,“ rekao je Bogdan i istaknuo da je ključna pravodobna i jasna komunikacija dostupnih programa i sredstava jer male tvrtke nemaju resurse i odjele koji bi vodili brigu o tome. „Želimo projektima kreirati novu dimenziju i vrijednost koja može konkurirati u globalnim razmjerima pa onda i plaćama", rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić i predsjednik Uprave CompING-a.
Prošle je godine fokus konferencije IT HGK bio strateška pozicija IT industrije u sklopu strategije pametne specijalizacije, tzv. S3. Dio budućih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava, kao i drugih oblika potpore koji će se pružati iz EU fondova, bit će povezani s definiranim prioritetnim područjima S3.
Za prijelaz IT industrije s usluga na proizvode te za sredstva za istraživanje i razvoj tih proizvoda, ključna je revizija Strategije pametne specijalizacije (S3). Takva nova strategija može značajno pridonijeti razvoju inovativnog okruženja u Hrvatskoj općenito, stoga je HGK s vodećim IT udruženjima i udrugama intenzivno radila na novoj verziji S3 .
Na zadnjem panelu otvorena je tema financiranja R&D-a u IT industriji i što to znači za inovacije u našoj zemlji općenito. Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, najavila je da će danas do kraja dana S3 strategija biti u e-savjetovanju.
"Dodali smo vertikalnu os na temelju konzultacija s dionicima. Uz postojećih pet vertikala, dodali smo i područje digitalnih produkata kako bi se IT sektor odmaknuo od servisnog dijela prema razvoju inovativnih proizvoda" rekla je Mikuš Žigman. Od poziva je najavila vaučere za digitalizaciju iz NPOO-a, inovacijski vaučer početkom sljedeće godine i fond rizičnog kapitala u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU posebno pogodan za financiranje novih tvrtki, a potom i IRI 3 koji svi željno iščekuju.
Tajana Barančić iz CISEx-a, Udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, istaknula je da rad na novoj vertikali rezultat ujedinjene industrije, ali i pozvala da se jasno komunicira što natječaji znače za razvoj tvrtki i tko su prihvatljivi prijavitelji za pojedine natječaje kako bi se maksimalno iskoristio potencijal nove vertikale.
Predstavljena prva e-usluga Gospodarska mreža
Četvrtak, 12 Srpanj 2018 00:00
Zagreb, 12. srpnja 2018.
Digitalna Komora štedi vrijeme poduzetnicima
Predstavljena prva e-usluga Gospodarska mreža
Hrvatska gospodarska komora predstavila je novi projekt - Digitalna komora. Riječ je o informacijsko-komunikacijskoj platformi za e-usluge namijenjenoj članicama HGK, javnoj upravi i građanima. Implementacijom sedam e-usluga (e-članice, e-financiranje, e-javne ovlasti, e-gospodarske informacije, e-učenje, e-zakonodavstvo, e-sajmovi i promocija) ubrzat će se komunikacija i unaprijediti odnosi s članicama, digitalizirat će se izdavanje dokumenta za javne ovlasti i omogućiti još aktivnije sudjelovanje gospodarstvenika u kreiranju i promjeni zakonodavnog i regulatornog okvira. Osim toga, gospodarstvenicima će izvore financiranja učiniti dostupnijima i omogućiti im kvalitetniju promociju njihovih proizvoda i usluga.
Predsjednik HGK Luka Burilović tom je prilikom istaknuo kako gospodarstvenici željno iščekuju reforme, naročito po pitanju pojednostavljenja procedura i uklanjanja administrativnih barijera. „Ne žele gubiti svoje dragocjeno vrijeme na šalterima. Žele doći do informacija u svakom trenutku, iz svoga ureda i u svega par klikova, a upravo je to cilj Digitalne komore. Vrijednost projekta je više od 28 milijuna kuna, a financiran je sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj“, rekao je Burilović.
U sklopu projekta Digitalna komora, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša Tomislav Radoš, predstavio je prvu uslugu - web portal Gospodarska mreža. Riječ je o poslovnom portalu s besplatnim pristupom za članice HGK. „Gospodarska mreža objedinjuje poduzetnicima sve bitne informacije kao što su makroekonomski pokazatelji na razini Hrvatske i pojedinih županija, zasebni pokazatelji za realne stope rasta i inflacije, broj aktivnih poslovnih subjekata, broj zaposlenih i bruto inozemni dug“, kazao je Radoš, naglasivši kako će korisnicima biti na raspolaganju i tražilica poslovnih subjekata koja će uz osnovne podatke nuditi i aktualne financijske pokazatelje te analize poslovanja. „Poslovni subjekti mogu se pretraživati po nazivu, odgovornim osobama ili statistici djelatnosti te se mogu uspoređivati s ostalim subjektima s istim NKD-om“, pojasnio je Radoš.
Pristup informacijama na portalu Gospodarska mreža sljedeća dva dana otvoren je za sve, a može mu se pristupiti običnom identifikacijom. Nakon toga bit će potrebna identifikacija preko sustava e-građani. Portalu se može pristupiti na www.digitalnakomora.hr.
