03. rujna, 2021. | Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik  

Hrvatski turizam vraća se na predpandemijsku razinu, 
za održivost i rast je potrebna potpuna digitalizacija i prilagodba 

U sklopu Mastercardovog projekta Uplift održana je panel-rasprava s vodećim stručnjacima iz područja gospodarstva, edukacije i turizma na kojoj su istaknute potrebe za ulaganjem u znanje i digitalizaciju cijelog sektora 

Hrvatski turizam ima vrlo dobru perspektivu kao i šanse za oporavak od posljedica pandemije znatno brže nego druga, nama konkurentna, turistička tržišta, ali je potrebno sustavno raditi na unaprjeđenju ponude i promicanju turizma vrijednosti – zaključak je to panel-rasprave „Koliko je hrvatski turizam održiv – prelazak s turizma brojki na turizam vrijednosti“. Rasprava je održana u sklopu predstavljanja Mastercardovog projekta Uplift, sveobuhvatne platforme namijenjene mikropoduzetnicima te malim i srednjim poduzetnicima iz sektora turizma.


Na panel-raspravi sudjelovali su Hrvoje Balen iz Algebre, Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta, Zagreb, Josip Mikulić iz Instituta za turizam, Marin Medak iz Rougemarina te Gea Kariž iz Mastercarda, dok je ulogu moderatora preuzeo TV voditelj Zoran Šprajc. 

Turizam se ne temelji na zgradama, nego na ljudima 

Uplift_panel

Govornici su naglasili kako je pred cijelim sektorom gospodarstva zahtjevan proces prilagodbe i razvoja temeljen na sveobuhvatnoj digitalizaciji turističke djelatnosti i zaokreta prema iskustvenom turizmu ako želimo turizam koji prati nove trendove, turizam koji je održiv, koji će i u budućnosti generirati dobre brojke i dobre prihode, te u konačnici, turizam koji će pozitivno i stimulativno djelovati na cjelokupnu ekonomiju i društvo u cjelini. Panelisti su ujedno problematizirali stvarno značenje iznimno dobrih brojki aktualne turističke sezone za opću gospodarsku sliku te raspravljali o smjerovima u kojima treba dalje razvijati turističku ponudu kako bismo izbjegli zamke masovnog turizma i profilirali se u top turističku destinaciju iz koje će turisti odlaziti zadovoljni i rado se vraćati. A u cijelom procesu zaokreta ka turizmu vrijednosti velik značaj imaju mikropoduzetnici te mali i srednji poduzetnici koji prema podacima CEPOR-a za 2019. čine ukupno 99,7 posto domaćih poduzeća. 

Oni su ujedno i iznimno važan segment u turističkom sektoru pa je tako broj tih poduzeća u sektoru turizma u razdoblju od 2015. do 2019. godine povećan za 31%, baš koliko je narastao i broj zaposlenih u tom razdoblju. Ukupni prihodi u mikro, malom i srednjem poduzetništvu u turizmu su od 2015. do 2019. godine narasli za gotovo šest milijardi kuna, odnosno od 11,6 milijardi na 17,2 milijarde kuna. Upravo je zato Maruška Vizek istaknula važnost oporavka tog sektora, naročito u kategoriji turizma koji je vitalna grana hrvatske ekonomije, ali i pojasnila zašto oslanjanje na turizam kao glavnu ekonomsku djelatnost nije dugoročno moguće. 

„Turizam je u ovom trenutku najvažnija hrvatska gospodarska grana koja izravno generira 11% BDP-a, dok njegov ukupni izravni i neizravni doprinos doseže 16%. Tako visoko oslanjanje na turističku aktivnost nije održivo jer izrazito opterećuje – a ako se ne pripazi – i degradira prostor u kojem se turistička aktivnost događa, a upravo je taj prostor temeljni resurs za turističku aktivnosti. Toliko oslanjanje na turizam neodrživo je i iz ekonomske perspektive jer ne donosi dovoljan rast proizvodnosti potreban za održivije povećanje dohodaka naših građana te dovodi do seljenja ionako oskudne radne snage, štednje i kapitala iz ostalih sektora u turistički sektor“, zaključila je Vizek. 

Josip Mikulić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i stručnjak za turizam, vjeruje kako će se oporavak hrvatskog turizma na razinu na kojoj je bio prije pandemije koronavirusa dogoditi i prije 2023./2024. godine što je predviđanje na globalnoj razini, a čemu u prilog idu i rezultati ovogodišnje turističke sezone. 

„Iako su još prije par mjeseci to rijetki očekivali, vrlo brzo smo se vratili na predpandemijske razine turističkog prometa. Međutim, vrlo brzo smo se vratili i predpandemijskim problemima povezanim s prekomjernim turizmom. Tako smo se još jednom našli na prekretnici treba li ići prema kvalitetnom i održivom turizmu, koji prvenstveno zahtijeva zaustavljanje nekontroliranog bujanja turističko-apartmanskih zgrada tj. turističkih stanova za kratkoročni najam i rast turizma niže dodane vrijednosti, ili ćemo ići prema potencijalnoj turističkoj distopiji. Svi znamo da se turizam ne temelji na zgradama, već na ljudima i doživljajima, da je čovjek ključ uspjeha u turizmu, i nije to floskula“, ističe Mikulić koji ujedno smatra i da je najveći izazov osigurati radnu snagu u turizmu. 

„Što se tiče manjka radne snage u turizmu, u budućnosti možemo očekivati više razine automatizacije procesa u ugostiteljstvu, samoposluživanje i korištenje uslužnih robota. Međutim, to nije samo hrvatski problem, s manjkom radnika suočavaju se ugostiteljska poduzeća i u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u itd.“ Naravno, s naše strane moramo nadodati kako ponekad nije jednostavno percipirati društvene promjene koje zapravo i puno govore. U razvijenim zemljama, ali i kod nas, sve manje je ljudi, a tu veliku ulogu ima globalna pandemija. Kako izravno, tako i neizravno. O tome se nije pričalo, ali trend će se zasigurno i nastaviti.

 

Gosti su educirani, zahtjevni i žele uspomene

Uplift_panel

O izazovima u svim segmentima gospodarstva s kojima su se poduzetnici susreli od proljeća 2020., pa tako i ugostiteljstvu kao jednom od najpogođenijih sektora, pričao je Marin Medak, vlasnik restorana Rougemarin. Medak smatra kako je turistima važno ponuditi puno više od običnog jela na tanjuru, odnosno da im je u svim segmentima potrebno ponuditi vrijednost koju će pamtiti. 

„Čisto more i turizam kakav mi imamo definitivno će uvijek stvarati dodanu vrijednost našoj obali, ali samo to nije više dovoljno jer su prije svega gosti postali educirani, zahtjevni su i žele iskustvo. Bez iskustva nemaju uspomenu koju će vrednovati, a bez uspomene neće cijeniti nas i naš turizam“, istaknuo je Medak naglasivši da smatra kako se održivost turizma može postići aktivacijom tradicije kroz zapuštena mjesta te kroz disperziranje gostiju i na unutrašnjost Hrvatske. Naravno, ovdje moramo također nadodati jednu od glavnih karakteristika ljudi, a to je individualnost. O tome svakako treba voditi računa, te će prilagodba biti lakša i bolja. 

„Održivost se neće dogoditi bez apsolutne digitalizacije, a upravo je digitalizacija ono što može promijeniti turizam u potpunosti. Ako se primimo posla, u narednih 10 godina možemo očekivati da će sve biti digitalizirano i da ćemo imati puno veće brojke nego što ih imamo sada“, smatra Medak. Treba primjetiti kako digitalizacija ne mora uvijek biti benefit u svakom segmentu ljudskog djelovanja jer moramo znati granice humanosti i onog digitalnog koje sve više razvija i zahtijeva umjetnu inteligenciju o kojoj bismo morali voditi puno više računa nego do sada. S jedne strane digitalizacija donosi savršenost, ali moramo voditi računa i o nesavršenosti čovjeka kao takvog. 

Bez edukacija i ulaganja u znanje nema napretka. Vrijedi li to u turizmu? Odgovor na ovo pitanje dao je Hrvoje Balen iz Algebre.

Uplift_panel

„Tamo gdje buja nestrukturirani oportunistički turizam, tamo je obrazovanje apsolutno nevažno. I mi to vidimo ovdje iz godine u godinu. No, ako težimo nešto drugačijem turizmu, edukacija i obrazovanje su neizbježni. Kada gledamo mikro i malo poduzetništvo, ulaganja u znanje često nema u dovoljnoj mjeri. Iz ove perspektive, edukaciju tog segmenta u poduzetništvu se treba poticati“, izjavio je. Znanje i naše članstvo u EU su veliki benefiti, tako da je edukacija potrebna, ali zasigurno bi mikropoduzetnici mogli više pratiti i mogućnosti korištenja bankovnih računa izvan Hrvatske, tamo gdje im zbog uvjeta najviše odgovara.  

Uplift

Kako bi pomogli mikropoduzetnicima, malim i srednjim poduzetnicima unaprijediti i digitalizirati poslovanje u cilju ostvarenja boljih rezultata i praćenja trendova te pozicioniranja Hrvatske kao poželje turističke destinacije, Mastercard je pokrenuo Uplift akademiju koju provodi Algebra. Riječ je o jedinoj edukaciji te vrste u Hrvatskoj koja svoj program temelji na modernom pristupu, uzimajući u obzir aktualne tržišne trendove, ali i specifičnosti turističkog sektora. Ove je godine turizam stavljen u fokus upravo zato što je ta grana zadnje dvije sezone pretrpjela veliki financijski udarac, a ideja je program kroz sezone prilagođavati aktualnim potrebama tržišta. Mastercard je osigurao 32 besplatne stipendije za poduzetnike koji se na natječaj za Uplift akademiju mogu prijaviti do 9. rujna ove godine putem obrasca dostupnog na Uplift.hr, dok sam program online edukacije počinje u listopadu. 

„Mikro, malo i srednje poduzetništvo prepoznato je kao jedan od ključnih, živih segmenata domaćeg gospodarstva, a poticanje njihovog usavršavanja vitalno je za razvoj kvalitetnije i konkurentnije ekonomije. Stoga kroz projekt Uplift želimo upravo tom segmentu pružiti sve što je potrebno za njegov tehnološki i tržišni razvitak. Vjerujemo da su obrazovano i digitalizirano društvo te pojedinci osnovna pretpostavka razvoja našeg poslovanja, a kroz Uplift akademiju nam je cilj stvoriti poduzetnike koji razmišljaju izvan okvira i koji zapravo mogu potpuno samostalno voditi i širiti svoje poslovanje neovisno o tome koliko zaposlenika imaju“, istaknula je Gea Kariž iz Mastercarda. Vjerujemo kako je svaka ovakva inicijativa u načelu pozitivna iako smo često i sami nepovjerljivi spram istih kada dolaze iz bankarskih krugova.


Objavljeno u Vijesti

29. lipnja, 2021. | Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik   

A1 Hrvatska s timom stručnjaka donosi prvu interaktivnu mapu poslova i vještina budućnosti 

Mapa poslova i vještina budućnosti razvijena je u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Algebrom i grupom SELECTIO te ekspertnim timom u kojem je 27 znanstvenika, profesora, menadžera, stručnjaka iz različitih industrija i osnivača top hrvatskih tehnoloških tvrtki. 

Projekt Mape poslova i vještina budućnosti potaknut je istraživanjem The Future of Jobs Report, prema kojemu će, zbog sve šire primjene strojeva i algoritama u radnim procesima, do 2025. biti stvoreno 97 milijuna novih radnih mjesta. Isto istraživanje pokazuje da je čak 94 posto poslovnih lidera od svojih zaposlenika tijekom 2020. očekivalo usvajanje novih vještina, dok je tijekom 2018. to zahtijevalo njih 65 posto.


„Digitalizacija poslovanja i evolucija radnih mjesta je trend već nekoliko godina, a svoj procvat doživjela je s prelaskom na rad od doma tijekom prošle godine, kada je digitalni pristup za mnoge tvrtke postao osnova poslovanja. Naša interaktivna mapa pomoći će svima da se lakše snađu u moru novih poslova te da se na jednostavniji način usmjere prilikom izbora daljnje edukacije i usavršavanja. U A1 Hrvatska pokrenuli smo početkom godine sveobuhvatni program razvoja zaposlenika temeljen upravo na detekciji vještina i znanja koje nam trebaju u budućnosti, a mapa je bila logičan slijed da istu tu temu pokrenemo u zajednici u kojoj djelujemo.“– izjavio je Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije A1 Hrvatske. 


Nina Begičević Ređep_Boris Jokić _Ivan Skender

Da bi doznali koje nam sve vještine trebaju za obavljanje 100 poslova budućnosti, 27 stručnjaka analiziralo je najveću i najrelevantniju bazu vještina na razini Europske unije. Uz to, analizirali su opise poslova i oglase svjetskih platformi LinkedIn i Glassdoor te finalno definirali i rangirali vještine za budućnost.

A1 Hrvatska_Tehnički muzej_presica

Stručnjaci dolaze iz akademske zajednice i top kompanija koje već danas stvaraju zanimanja budućnosti: Fakultet elektrotehnike i računarstva, Fakultet organizacije i informatike, Visoko učilište Algebra, Prirodoslovno-matematički fakultet, ZŠEM, Microsoft, A1 Hrvatska, Rimac automobili, Gideon Brothers, Agrivi, Fortenova grupa, Coca-Cola HBC Hrvatska, Electrocoin, Inchoo, Hrvatska udruga za umjetnu inteligenciju CroAI, SELECTIO, Erste grupa, Porsche Digital Croatia, Siemens Energy te Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj.

Dubravka Štefanac Vinovrški
 

Stručnjaci uključeni u izradu mape ponudili su svoje viđenje budućnosti u deset gospodarskih grana: informacijskih i komunikacijskih tehnologija, autoindustrije, poljoprivrede i industrije hrane i pića, obrazovanja, financijskih usluga, zdravstva, javnog sektora, energetike, napredne proizvodnje i maloprodaje proizvoda i usluga. Kombiniranjem njihovih predviđanja izrađena je interaktivna mapa. Uz top listu sto poslova budućnosti i sto poslova u padu, daje se i uvid u  vještine nužnih za budući rad u navedenim industrijama.

A1 Hrvatska_Tehnički muzej_presica

U sklopu predstavljanja Mape održana je i panel rasprava stručnjaka uključenih u njezinu izradu. Raspravljali su  o trenutnom stanju u Hrvatskoj po pitanju digitalnih vještina i usporedbi s ostatkom Europe. U razgovoru su se dotaknuli i poteškoća u pronalasku kadrova za poslove koji tek nastaju i pružili svoje viđenje uspješnih projekata namijenjenih zajednici i poslovnom sektoru.

A1 Hrvatska_Tehnički muzej_presica
U raspravi su uz Ivana Skendera iz A1 Hrvatska sudjelovali Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Algebre, član uprave Algebre i nacionalni koordinator EU inicijative “Grand Coalition for Digital Skills and Jobs”,Tatjana Skoko, direktorica Microsofta za Hrvatsku, Nina Begičević Ređep, dekanica Fakulteta organizacije i informatike, Kruno Stražanac, suosnivač tvrtke Gideon Brothers, a sve uz moderiranje Borisa Jokića, ravnatelja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.

Kruno Stražanac_Hrvoje Balen

Ovaj projekt dio je inicijative „Čini pravu stvar i usvoji vještine budućnosti“ u okviru koje A1 Hrvatska daje potporu programima koji razvijaju vještine za poslove budućnosti. Među njima je poslovni inkubator za PISMO powered by A1 u Novskoj koji postaje regionalni centar gaming industrije. Podršku učenju digitalnih vještina daje također kroz projekte Škola budućnosti, Akademija poslovnih vještina koja je namijenjena NGO sektoru te Sigurni u online okruženju koja educira roditelje. Pokrenut je i jednogodišnji pripravnički program A1 Start za mlade s fokusom na poslove budućnosti, a prijave traju do 5.rujna, 2021.

A1 Hrvatska_Tehnički muzej_presica

Mapu poslova i vještina pogledajte ovdje.

Objavljeno u Vijesti

26. veljače, 2021. | Zagreb

Uredio: Božidar Žitnik 

„Cloud Skills Week“ naglasio važnost obrazovanja zaposlenika u području digitalnih tehnologija kao putu prema digitalnoj otpornosti i inovacijama 

Gotovo polovica zaposlenika morat će u sljedećih dvije godine pristupiti nekoj vrsti edukacije jer se mijenjaju vještine i znanja potrebni za obavljanje osnovnog posla, no većina hrvatskih tvrtki nema razrađene planove za ovakve obrazovne procese. Mnoge tvrtke nisu ni svjesne brojnih mogućnosti i poreznih olakšica koje im stoje na raspolaganju prilikom ulaganje u obrazovanje. Bile su to, uz stručne radionice za IT profesionalce, neke od glavnih tema višednevne konferencije Cloud Skills Week, održane u organizaciji Algebre te uz pokroviteljstvo i podršku LLPA, Microsofta, Spana i Combisa. Online natjecanje najboljih IT profesionalaca u poznavanju cloud tehnologija ostaje otvoreno do 16. ožujka. 

Više od 600 sudionika iz tristotinjak hrvatskih tvrtki bilo je prijavljeno, te je i sudjelovalo na predavanjima i radionicama održanima u sklopu Cloud Skills Weeka, višednevnog događanja u organizaciji Algebre čiji je cilj bio približiti važnost obrazovanja i stjecanja znanja o cloud tehnologijama svim tvrtkama koje sustavno ulažu u edukaciju svojih zaposlenika ili možda tek stvaraju strateški plan takvih procesa u vlastitom okruženju. Cloud Skills Week održan je uz podršku LLPA (Leading Learning Partners Association), međunarodnog udruženje tech obrazovnih centara čiji je jedan od utemeljitelja i Algebra, te Microsofta, Spana i Combisa.


U sklopu Cloud Skills Weeka održana je konferencija te radionice namijenjene onima koji su željeli savladati osnove cloud tehnologija. Cloud Skills Week označio je i početak Cloud Skills Cupa, online natjecanja IT profesionalaca u poznavanju cloud tehnologija koji se, na inicijativu i u organizaciji LLPA, provodi kao svjetsko prvenstvo u tri kategorije – Cloud, Data & AI ili Developer Professional. Za natjecanje koje je otvoreno do 16. ožujka može se registrirati putem poveznice https://myqtest.algebra.hr/llpa/user/hr/llpa_reg.aspx, a pobjednici će predstavljati Hrvatsku na globalnom natjecanju C3 Cloud Skills Cup u lipnju.


Prema istraživanju tvrtke Deloitte, naglasio je Igor Kundić, član uprave Algebre, većina zaposlenika smatra kako su učenje i osobni razvoj pri vrhu prioriteta koje im tvrtku čine atraktivnom prilikom zapošljavanja no, unatoč tome, samo 10 posto tvrtki danas kaže kako u potpunosti ima razrađene sustave za learning & development (L&D). Polovica zaposlenika će, prema tim podacima, do 2025. trebati dodatno školovanje zbog promjene potrebnih vještina, a čak 42 posto osnovnih vještina potrebnih za obavljanje svakodnevnih poslova promijenit će se u sljedeće dvije godine. Gotovo da ne treba niti posebno naglašavati koliko je pandemija promijenila način rada, utjecala na organizacijske promjene u tvrtkama, transformacijske procese te stavljanje naglaska na nove vještine zaposlenika. Više od 60 posto ispitanih u tom istraživanju, naglasio je Kundić, izjavilo je da su pandemija i ekonomska kriza ubrzale potrebu za stjecanjem novih vještina.


No, pred tvrtkama se nalaze i izazovi kako u Hrvatskoj praktično i povoljno financirati obrazovanje zaposlenika, pa je neke od modela ulaganja u znanja i vještine zaposlenih pojasnio Hrvoje Balen, član uprave Algebre. Iz tekućeg poslovanja moguće je financirati obrazovanje zaposlenih kroz dodatno umanjenje poreza na dobit, kroz postojeće zakone o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te kroz razne modele izuzeća od PDV-a i druge olakšice; istovremeno, na raspolaganju su i aktualni instrumenti koji omogućavaju potpore za usavršavanje te osposobljavanje na samom radnom mjestu uz mentora ili u ustanovama za obrazovanje odraslih.


Edukacija zaposlenika jedan je od glavnih faktora u ključnim temama na koje je stavljen naglasak tijekom konferencijskog dana – te su teme digitalna otpornost, digitalna transformacija i tehnološki intenzitet. Digitalna otpornost, pojasnila je Tatjana Skoko, direktorica Microsofta Hrvatska, podrazumijeva izgradnju ljudskih i tehnoloških sposobnosti tvrtke koje im omogućavaju da potom budu agilne, inovativne i da se brže prilagođavaju promjenama u vanjskom okruženju. Istovremeno, mjera tehnološkog intenziteta vezana je uz sposobnost prihvaćanja novih tehnologija i tehnoloških inovacija u vlastitom okruženju, te daljnju izgradnju vlastitih digitalnih mogućnosti, što posebice uključuje ulaganje u zaposlenike, njihova znanja i vještine kao i primjenu novih tehnologija. „Potrebno je stvoriti inovativnu kulturu u kojoj su svi zaposleni dio inovacijskog procesa te imaju priliku učiti, eksperimentirati, primjenjivati svoja znanja i stvarati nove koncepte u poslovanju“, naglasila je Skoko. Ključno je pritom da tvrtke imaju povjerenja u tehnologiju, kao i u usklađivanje poslovnog modela s implementiranim tehnologijama.

Objavljeno u Vijesti

Algebra press, Zagreb, 16.03.2017./Foto: Novi milenij - Božidar Žitnik

Tim hrvatskih podatkovnih znanstvenika pobijedio je na prvom Europskom Big Data Hackathonu

Na prvom Europskom Big Data Hackathonu, čije su pokretanje inicirali Eurostat i Europska komisija, hrvatski tim, kojega je putem javnog poziva odabrao Državni zavod za statistiku, osvojio je prvo mjesto. U konkurenciji 22 nacionalna tima, hrvatski predstavnici oduševili su oba ocjenjivačka tima – statistički i tehnološki – softverskim rješenjem koje korištenjem rezultata statističkih istraživanja te javno dostupnih podataka pruža uvid u karakteristike tržišta rada, odnosno prikazuje regionalni raskorak u trenutnim vještinama osoba u potrazi za zaposlenjem i potrebama pojedinih radnih mjesta širom EU.

Objavljeno u Vijesti

Agencijska vijest/Božidar Žitnik: Zagreb, 12.12.2016., foto: Algebra

Malim koracima do rješenja velikih problema koji muče digitalni sektor

Na sjednici Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra, zaključeno je kako Hrvatskoj treba konkretna vizija o tome gdje želi biti 2030. ili 2040. godine. Naravno, uvjet je da se zapreke i problemi koji opterećuju gospodarstvo počnu rješavati odmah. Za tako nešto, ipak, potreban je otvoren i konkretan dijalog gospodarstvenika, koji će ukazati na probleme i iznijeti svoje prijedloge rješavanja istih, te države koja bi trebala stvoriti što prije zakonodavni okvir rješavanja navedenih problema, a ne svojim potezima stvarati nove. 

Objavljeno u Vijesti

09.08.2016. Božidar Žitnik

Uz konstantno praćenje stanja na IT sceni i stalnu prilagodbu nastavnih programa, iz učilišta izlaze stručnjaci koji su odmah spremni za rad s najnovijim tehnologijama. To je već i šire prepoznato pa je zanimanje za upis veće nego ikad. Kako i zašto, objasnio je Hrvoje Balen.

Hrvoje Balen

 

 

Objavljeno u Vijesti

29.07.2016. Agencijska vijest

U sklopu projekta "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola" potpisan je ugovor između CARNeta i Algebre, o pripremi i provedbi edukacije ravnatelja, nastavnika, stručnih suradnika i administrativnih djelatnika škola u Republici Hrvatskoj. Algebra će tako, kao ključan partner ovog izuzetno važnog projekta, pridonijeti podizanju digitalnih kompetencija nastavnika osnovnih i srednjih škola te pokrenuti uspostavu i izgradnju lokalnih zajednica digitalno osposobljenih praktičara u nastavi.  U našoj narednoj TV emisiji Novi milenij - 30.07.2016. imati ćemo priliku vidjeti poseban prilog.

Objavljeno u Vijesti

Naš Facebook

Plesni studio Fever

fever logo1

Novi milenij

Novi milenij je nezavisni hrvatski internetski portal o novim tehnologijama. Bavimo se novim tehnologijama, a sadržajem pratimo najnovija tehnička dostignuća, posebno audio video industriju, telekomunikacije, računala, hardware-a i software-a. Portal je usko povezan s televizijskom emisijom Novi milenij koja se emitira na TV kanalima: TrendTV, TV Srce, AdriaticTV,  TV Nova, TVS - Televizija Šibenik, Osječka TV, Dubrovačka televizija, Slavonsko-brodska televizija, Poljoprivredna TV, Naša TV.

.

Cookies

Naš tim

bozo k80Božidar Žitnik drago kDragutin Ivček 

Naše usluge

TV emisija Novi milenij

Internetske usluge dizajna i izrade internetskih stranice

Snimanje i fotografiranje poslovnih i privatnih događanja