Kvalitetno planiranje europskih sredstava zahtijevat će i brže predviđanje tehnoloških trendova 

Na Sveučilištu Algebra Bernays održana je sjednica Gospodarskog savjeta na kojoj su se okupili predstavnici akademske zajednice, državnih institucija i poslovnog sektora s ciljem rasprave o ključnim izazovima i prilikama u planiranju i provedbi europskih sredstava u novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Europske unije za razdoblje 2028. – 2034.

Sjednicu je otvorila predsjednica Gospodarskog savjeta Marijana Bačić, članica Uprave za poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu uz uvodna obraćanja rektora Sveučilišta Algebra Bernays izv. prof. dr. sc. Mislava Balkovića, glavnog izvršnog direktora Tomislava Dominkovića te predsjednika Upravnog vijeća prof. dr. sc. Damira Juge i savjetnika Uprave Marija Petrovića, koji su istaknuli važnost sustavne suradnje akademskog, javnog i privatnog sektora u kontekstu budućih razvojnih politika i ulaganja:

Izvor: Sveučilišta Algebra Bernays  

„U kontekstu novog Višegodišnjeg financijskog okvira ključno je dodatno ojačati strateško planiranje, podići razinu profesionalizacije upravljanja te osigurati ranije i sustavnije uključivanje gospodarstva i privatnog sektora u procese programiranja i provedbe ulaganja, kako bi se maksimalno povećali učinci europskih sredstava na razvoj hrvatskog gospodarstva“ - izjavila je Bačić. 

Članovi Uprave Sveučilišta Algebra Bernays istaknuli su kako je za daljnji razvoj nužno strateški iskoristiti znanje i stručne kapacitete kako bi se stekla konkurentska prednost u području istraživanja i razvoja (R&D), uz jasnije i snažnije pozicioniranje istraživačkih institucija u europskom kontekstu. Naglašeno je da Sveučilište Algebra Bernays ima ulogu koordinatora europske alijanse sveučilišta DIVERSE koja okuplja više od 150 000 studenata i 15 000 nastavnika i istraživača, što predstavlja važan strateški potencijal, ali i zahtijeva osiguravanje odgovarajućeg i stabilnog financiranja za daljnji razvoj.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays  

U središtu programa bilo je keynote izlaganje državnog tajnika u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoja Mikulića, pod nazivom „Planiranje MFF-a 2028.–2034.: europski kontekst, hrvatska pozicija i implikacije za provedbu”, u kojem je predstavio europski kontekst planiranja novog financijskog razdoblja, hrvatske prioritete te ključne implikacije za provedbu kohezijskih i razvojnih politika nakon 2027. godine, naglasivši da je u novom Višegodišnjem financijskom okviru Hrvatskoj na raspolaganju više od 16 milijardi eura sredstava koja će, između ostalog, biti usmjerena i na digitalne i zelene tehnologije, čime se postavljaju okviri za nacionalne razvojne politike, odabir projekata i usklađivanje s dugoročnim ciljevima Europske unije. 

U sklopu programa provedena je i ad hoc Mentimeter anketa među sudionicima, koju je vodio Hrvoje Josip Balen, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays. Rezultati ankete pokazali su da najveći broj poduzetnika kao najpoželjnije oblike potpore ističe bespovratne grantove i snažnije porezne olakšice, dok se u pogledu razvojnih prioriteta najvažnijima smatraju ulaganja u digitalnu transformaciju, kibernetičku sigurnost, razvoj kompetencija zaposlenika te integraciju umjetne inteligencije u poslovanju, kao područja u kojima očekuju snažniju i ciljaniju potporu Europske unije unutar vlastitih organizacija.

U nastavku programa održana je panel rasprava pod nazivom „Što u planiranju i provedbi EU sredstava možemo raditi bolje u razdoblju 2028.–2034.?”, u kojoj su sudjelovali Luka Novosel, savjetnik ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Neven Kos, ravnatelj Uprave za programe i projekte EU, europske i međunarodne poslove u Ministarstvu gospodarstva, Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Ivan Lakoš, ravnatelj Sektora za međunarodnu suradnju u području digitalnih politika u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Dora Medved, članica Izvršnog odbora HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU i voditeljica EU projekata u Hrvatskom Telekomu, te prof. dr. sc. Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra Bernays i direktor Algebra LAB-a.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays

Rasprava je bila usmjerena na ključne razvojne prioritete novog financijskog razdoblja, uključujući digitalnu infrastrukturu, umjetnu inteligenciju, istraživanje i razvoj te razvoj vještina. U panel raspravi naglašena je potreba za sustavnijim predviđanjem tehnoloških trendova, uz istodobno razumijevanje njihove inherentne nepredvidivosti, pri čemu je istaknuto da je teško bilo 2021. godine anticipirati pojavu alata poput ChatGPT-a već u sljedećem razdoblju. U tom kontekstu posebno je istaknuta važnost zadržavanja fleksibilnosti u planiranju i provedbi politika u nadolazećem razdoblju. Sudionici su također naglasili ključnu ulogu kvalitetne i detaljne evaluacije projekata, uz zaključak da je potrebno sustavno razvijati i jačati bazen stručnih evaluatora kako bi se osigurala učinkovitost, kvaliteta i mjerljivost budućih ulaganja.

Sveučilište Algebra domaćin prvog europskog Innovation Leadership MIT Bootcamps programa 

Otvorene su prijave za glavni program MIT Bootcamps kao i za poseban Trek program usmjeren na produktni menadžment i iskustvo učenja s vrhunskim hrvatskim inovativnim tvrtkama 

Sveučilište Algebra, najbrže rastuća hrvatska obrazovna institucija usmjerena na stvaranje talenata iz područja digitalnih znanja i vještina, bit će domaćin prvog europskog MIT Bootcamps programa na temu Innovation Leadership od 8. do 14. lipnja 2024. Studenti iz čak 23 zemlje diljem svijeta trenutno studiraju na Sveučilištu Algebra, što je rezultat sustavnih napora da program, ali i studiji u Hrvatskoj općenito, budu privlačniji međunarodnim studentima. Suradnja pokrenuta s MIT-em dodatan je korak u tom smjeru daljnje internacionalizacije, ali i podizanja kvalitete domaćih obrazovnih programa.

MIT – jedna od najprestižnijih i najutjecajnijih institucija za visoko obrazovanje i istraživanje na svijetu poznata svojoj izvrsnosti u području znanosti, tehnologije, inženjerstva, ekonomije i drugim disciplinama – odabrala je Zagreb i Algebru za održavanje svog ekskluzivnog Bootcampsa u lipnju 2024. godine. Program će biti održan na Algebrinom novom zagrebačkom kampusu od 8. do 14. lipnja 2024. Radi se o intenzivnom jednotjednom osobnom obrazovnom programu koji će uključivati 12+ satne radionice, predavanja i seminare.

Prijave su službeno otvorene putem službenih MIT stranica za sve mlade inovatore, lidere, buduće poduzetnike, željne podizanja vještina i ostavljanja traga u globalnom okruženju inovacija, a do 13. ožujka traju early bird prijave po posebno povoljnim cijenama.

„Iznimno smo ponosni na to da baš Sveučilište Algebra ima priliku dovesti ovaj prestižni program u Hrvatsku, u Zagreb. Zagreb, uz to što je i atraktivno turističko odredište, jedna je od vodećih europskih regija u području inovacija. Na nedavno objavljenoj Europskoj ljestvici inovacija Zagreb se našao među regijama koje se karakteriziraju kao snažni inovatori. Padobran, torpedo, izmjenična struja, bežični prijenos, kemijska olovka, prikupljanje otisaka prstiju – samo su neki od izuma rođenih u Hrvatskoj, domovini Nikole Tesle, Fausta Vrančića, Ivana Lupisa, Ivana Vučića, Slavoljuba Penkale i mnogih drugih povijesnih i suvremenih inovatora, kao i naprednih tehnoloških kompanija poput Rimac Grupe, Infobipa, Aircasha i Photomath. Danas je Hrvatska u usponu tehnološkog startup i IT tržišta opremljenog kvalitetnim talentima i ogromnim kreativnim potencijalom. Nakon Brisbanea, Tokija, Sao Paola i drugih svjetskih destinacija, Zagreb i Algebra ugostit će mlade poduzetne ljude iz cijelog svijeta na ovom jedinstvenom, intenzivnom sedmodnevnom programu kojeg će pratiti i dodatne aktivnosti – TREK  kao trodnevna kombinacija učenja i turističkog razgledavanje te Innovation Leadership konferencija” – rekao je Hrvoje Josip Balen, član Uprave Sveučilišta Algebra.

Izvor: Algebra - Foto: Krešimir Pletikosa 

MIT Bootcamps odavno je sinonim za poticanje kreativnosti, suradnje i disruptivnog razmišljanja. Program, osmišljen kako bi osnažio pojedince da se uhvate u koštac s izazovima modernog doba i pokrenu inovativne procese razmišljanja, stekao je međunarodno priznanje zbog svog utjecaja na sudionike i pothvate koje stvaraju. Partneri programa u Hrvatskoj su Hrvatska pošta, Mastercard, Aircash, Infobip, Rimac Grupa i Hrvatska turistička zajednica. 

„Misija Opening Learning MIT programa je širiti ideje i kulturu MIT-a prema što široj i raznovrsnijoj publici, a MITx i Bootcamps platforme samo su jedan dio tog procesa, kroz koje godišnje prođe preko 17 milijuna polaznika, od čega je 69% izvan SAD-a. Do sada je više od 41 milijun ljudi saznalo za Innovation Leadership Bootcamps program koji će biti održan u Zagrebu, putem naših digitalnih kanala oglašavanja, imamo preko 3.000 zainteresiranih prijavitelja, a kroz selekcijski proces ih je prošlo nešto više od 40. To je ogromna prilika i za brendiranje i veću prepoznatljivost Hrvatske kao zemlje u kojoj se nalaze inovatori i uspješni poduzetnici. 'Tajni sastojak' Bootcampova su naši treneri, instruktori i predavači koji pružaju stručnost, mentorstvo i usmjeravanje tijekom Bootcampova. Oni su tu da podrže timove, putem povratnih informacija o rezultatima i znanjima o tome kako najbolje primijeniti naučene koncepte, te pomažu u navigaciji i upravljanju timskom dinamikom. Danas je poduzetničko promišljanje, u vremenu tehnoloških i ekoloških izazova, važnije nego ikad ranije“ – kazala je direktorica MIT Bootcampsa, Hanna Adeyema. 

Hrvatska pošta platinasti je sponzor MIT Bootcampsa te su upravo zbog vlastitog procesa digitalne transformacije kroz koji su nedavno prošli odlučili podržati ovaj program: „Dolazak MIT Bootcampa velika je stvar za našu poslovnu i tehnološku zajednicu. To je ujedno i prilika za jačanje pozicije Zagreba i Hrvatske kao važnog središta u Europi. A nije slučajno da je MIT svoj prvi Bootcamp na europskom kontinentu organizirao baš u Hrvatskoj. To je svojevrsno priznanje i potvrda da smo prepoznati ne samo po turizmu i prekrasnom moru već i po tehnologiji i inovacijama. Ponosan sam što je Hrvatska pošta, zajedno sa Sveučilištem Algebra, dovela MIT u Hrvatsku, jer se time hrvatskim tvrtkama otvara mreža najvećega tehnološkog i istraživačkog ekosustava na svijetu. Ovaj projekt podržali smo jer smo na temelju vlastitog iskustva svjesni koristi koju nove tehnologije imaju za poslovanje, ali i društvo općenito. Hrvatska pošta u proteklim je godinama prošla kroz značajnu digitalnu transformaciju i dobro razumijem što znači inovirati i koliko je zahtjevno, ali i teško provesti te upravljati promjenama koje inovacije donose“ – rekao je Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte. 

TREK je posebno zanimljiv dio koji prethodi samom Bootcampu, bit će održan tri dana ranije u Rovinju, Puli te Svetoj Nedelji, a fokus njegova programa bit će na produkt menadžmentu. To je jedna od mikrokvalifikacija HKO razine 6 koju je Sveučilište Algebra nedavno akreditiralo i time postalo prva institucija u Hrvatskoj koja nudi znanja i vještine iz tog područja svojim polaznicima. Partneri TREK-a hrvatski su startupi i jednorozi – Rimac i Infobip koji su odlučili mladim entuzijastima iz cijelog svijeta pružiti uvid u svoje poslovne procese, pokazati im svoje postrojenje i kampuse te ih kroz kratki program podučiti kako uspješno upravljati suvremenim digitalnim proizvodima. 

Suradnja Sveučilišta Algebre i MIT-a prilika je za Hrvatsku da prepoznamo koliko smo zanimljivi i prestižnim institucijama, koliko smo danas globalno povezani s najboljima iz čitavog svijeta te koliko je važno razvijati i njegovati te odnose kako bismo prije svega ostvarili demografske ciljeve zadržavanja mladih u zemlji, ali i prilika za brendiranje Hrvatske kao „live and learn“ destinacije, zbog čega je program dobio podršku i Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske: 

„Posebno smo ponosni što je upravo Hrvatska odabrana kao mjesto susreta inovacija, znanja i talenata, ali i budućih lidera te mladih poduzetnika. Prepoznavši ovaj događaj kao izvrsnu priliku za dodatno pozicioniranje Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije, ali i destinacije važnih poslovnih događanja odnosno kongresnog turizma, kroz aktivnosti Hrvatske turističke zajednice odlučili smo podržati ovaj projekt. Jedan od strateških ciljeva razvoja hrvatskog turizma upravo jest razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, a ovakvi projekti važan su dio ka ispunjenju tih ciljeva. Hrvatska nije samo destinacija sunca i mora, već destinacija koja tijekom cijele godine nudi pregršt zanimljivog sadržaja – od outdoor aktivnosti, enogastronomskih užitaka do raznih zabavnih, tradicijskih te poslovnih događanja poput ovoga. Podaci turističkog prometa potvrđuju potražnju za Hrvatskom tijekom cijele godine pa smo tako prošle godine zabilježili najbolju predsezonu hrvatskog turizma, a ove godine u dosadašnjem dijelu, odnosno prva dva mjeseca, bilježimo i bolje rezultate“, – istaknula je Jelena Kolar, glasnogovornica Ministarstva turizma i sporta RH. 

Na MIT Bootcampsu sudionici će imati priliku raditi s raznolikim timovima ambicioznih poduzetnika iz cijelog svijeta i uhvatiti se u koštac s realnim izazovima uz podršku trenera obučenih na MIT-u. Polaznici će u jednom tjednu doživjeti uspone i padove izgradnje poduzetničkog pothvata, nešto za što su obično potrebne 2-3 godine. Sudionici će imati priliku upiti neka od najboljih poduzetničkih iskustava dostupnih u svijetu te upoznati Hrvatsku kao destinaciju koja, osim vrhunskih krajolika, nudi i vrhunsko obrazovanje.

Umjetna inteligencija obilježit će donošenje odluka na svim razinama politike i društva u super izbornoj 2024. godini 

U okviru posebnog MBA programa s fokusom na 4. industrijsku revoluciju, Algebra MBA Poslovna škola organizirala je raspravu sa stručnjacima iz područja kibernetičke sigurnosti, umjetne inteligencije i političkih znanosti, ususret izborima koji očekuju Hrvatsku, Europu i svijet u 2024. 

Umjetna inteligencija nije samo pružila alat za brže i lakše obavljanje poslova, već je i postala alat za širenje lažnih informacija i kibernetičkog kriminala, istaknuto je na događanju održanom 13. veljače u Algebrinom Spark Spaceu. S obzirom na to da je u Hrvatskoj ove godine "super izborna godina", a i zbog činjenice da će polovica populacije cijele Zemlje ove godine moći izaći na različite izbore, Algebra MBA Poslovna škola je u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca organizirala, u okviru posebnog MBA programa s fokusom na 4. industrijsku revoluciju, raspravu sa stručnjacima iz područja kibernetičke sigurnosti, umjetne inteligencije i političkih znanosti, ususret izborima koji očekuju Hrvatsku, Europu i svijet u 2024. Naravno, ne umanjujući značaj rasprave, zgodno je razmišljati i kako je sama izlaznost kod nas, u posljednje vrijeme, prilično mala, što je utješno jer vjerojatno lažne činjenice nemaju plodno tlo kao u nekim drugim zemljama. Oni koji izlaze redovito na izbore dobro znaju svoj odabir i sigurno ih ništa u tome ne može pokolebati. Nadamo se da je moguće i nakon izbora analizirati eventualni utjecaj lažnih vijesti na konačne rezultate što bi svakako bi odličan pokazatelj i dobili bismo smjernice za neke druge izbore. 

Okupljeni su govorili o utjecaju umjetne inteligencije na društvo i ekonomiju, uključujući teme kao što su globalne dezinformacije, lažne vijesti, deepfake, ekonomska nejednakost, tehnološka moć, kibernetički kriminal, pristranost i diskriminacija te odlučivanje vlada i korporacija. 

„Ljudi su u svijetu zabrinuti zbog mogućih negativnih ishoda korištenja umjetne inteligencije. Pod posebno povećalo stavljaju se političke kampanje uoči izbora. Naime, podaci govore kako najmanje 16 država u svijetu već koristi umjetnu inteligenciju u političke svrhe, a nagađa se kako ih je i puno više. Prije svega koriste ju za širenje dezinformacija kako bi utjecali na ishod izbora“ - napomenuo je izv.prof.dr.sc. Robert Kopal, predavač Algebrine MBA Poslovne škole.

Foto: Božidar Žitnik 

„Naš mini MBA program liderima budućeg doba pruža uvid u to kako se nositi sa svim alatima modernog vremena – i kako informirano i mudro upravljati ljudima, ali i tehnološkim procesima uslijed sve većeg razvoja umjetne inteligencije i disrupcije koju ona nosi sa sobom“ – kazao je Arsen Šolić, voditelj katedre za e-Leadership Algebra MBA Poslovne škole.  

U političkim kampanjama umjetna inteligencija može ubrzati i znatno povećati kvalitetu i kvantitetu sadržaja te precizno odabrati korisnike.

Foto: Božidar Žitnik

„Umjetna inteligencija sigurno neće pridonijeti tome da se u tim trenucima netko koristi time kao širenjem demokracije nego radi širenja upravo onih ideja i ciljeva koje želi plasirati tim skupinama i pružit će im mogućnost da u manje vremena generiraju više poruka, da u manje vremena lakše odrade neke skupine koje su im možda sklonije ili koje bi mogle biti onako na vagi“ - smatra Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT.

Foto: Božidar Žitnik 

„Najviše se bojimo nepoznatog. Securityem nažalost upravljamo na temelju činjenica iz prošlosti, a podaci se stalno mijenjaju. Tako i s AI, ako i obrasci i podaci koje dajemo umjetnoj inteligenciji ne budu u skladu s vremenom nećemo puno naprijed. Problem je način razmišljanja po sistemu neće mene, tržište treba osvijestiti da znaju postaviti stvari kako treba pa i kroz ovakve mini mba programe koje nudi Algebra MBA Poslovna škola“ – istaknuo je Marko Gulan, konzultant za kibernetičku sigurnost u Schneider Electric. 

Zabrinutost oko korištenja umjetne inteligencije tijekom predizbornih kampanja, sve je veća u svijetu. Glavni je problem što se protiv takvog alata za širenje dezinformacija teško boriti. I dok neki smatraju da bi se protiv umjetne inteligencije trebalo boriti umjetnom inteligencijom, Kopal smatra kako je nužno donijeti rezolucije o umjetnoj inteligenciji na razini Ujedinjenih naroda kako bi ju se u cijelom svijetu stavilo pod kontrolu.

Novom Strategijom pametne specijalizacije otvara se prostor većem zapošljavanju produkt menadžera: Algebra MBA poslovna škola pokrenula upravo takav program 

Algebra je 5. veljače u Zagrebu predstavila novi program svoje MBA Poslovne škole namijenjen produkt menadžerima. Radi se o djelomičnoj kvalifikaciji, HKO razine šest, trajanja pet mjeseci čime se stječe 21 ECTS bod i naziv stručnog usavršavanja produktni menadžer/menadžerica.

Program je lansiran u svrhu  daljnje utilizacije Strategije pametne specijalizacije (S3) i razvoja vještina i kompetencija osoba zaduženih za upravljanje proizvodima prvenstveno u IT sektoru, ali i svim ostalim kompanijama koje su produktno orijentirane. Službeni početak programa je 13. travnja, a prijave se zaprimaju već danas putem službenih Algebrinih web stranica. 

Polaznici programa će naučiti kako razvijati inovativne proizvode i raditi na stvarnim studijama slučaja tvrtki kao što su Netflix ili Amazon. Naučiti će identificirati potrebe tržišta (korisnika/klijenta), analizirati strateški fit i poslovnu isplativost razvoja produkta, osmisliti potrebne funkcionalnosti produkta, definirati metrike praćenja i poboljšanja produkta, upravljati razvojem i testiranjem produkta u raznim fazama zrelosti, voditi tim i suradnju s ostalim odjelima unutar tvrtke te osmisliti marketinšku i komunikacijsku strategiju, kao i upravljati životnim ciklusom produkta.

Foto: Božidar Žitnik 

U razvoju programa MBA Poslovne škole sudjelovali su stručnjaci iz industrije, od kojih će mnogi nastaviti djelovati kroz program kao predavači, a koji su iskustvo stjecali u tvrtkama poput Infobipa, Happeninga, Endave i sl.

Foto: Božidar Žitnik 

Možda i ključna uloga produkt menadžera je, između ostalog, biti ljepilo koje povezuje razne odjele kroz udaranje ritma imajući u vidu gdje i kada želimo isporučiti naš produkt, smatra Arsen Šolić, voditelj katedre za e-leadership Algebra MBA Poslovne škole: „Jasnoća svrhe i funkcionalnosti produkta i koordinacije s povezanim odjelima u raznim fazama razvoja i plasmana produkta traže izražene komunikacijske i organizacijske vještine. Tvrtke su organizirane na različite načine, ali u matrično-projektnoj organizaciji PM mora znati koje ljudske resurse treba za realizaciju produkta te kako i kada ih treba angažirati. Produkt menadžer također surađuje s upravom, financijama, marketingom i engineering timom i predstavlja glavnu sponu unutar tvrtke, ali i između očekivanja klijenta i tvrtke.“ 

Podsjećamo, Vlada je u prosincu donijela novu verziju Strategije pametne specijalizacije (S3), dokumenta koji definira prioritetna područja za poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije.

Foto: Božidar Žitnik 

„Velika novost za IT uvođenje je novog Tematskog prioritetnog područja (TPP) Digitalni proizvodi i platforme koje po prvi put omogućava IT industriji veću orijentiranost na stvaranje proizvoda, za razliku od dosadašnje većinom uslužne usmjerenosti u ranijim verzijama Strategije, što nosi potencijal ostvarivanja većih margina i novih radnih mjesta. Prijedlog nove vertikale rezultat je dugogodišnjih napora i suradnje vodećih hrvatskih ICT udruženja, a daljnji koraci bit će bazirani na što bržoj primjeni Strategije u područjima koja su potrebna tvrtkama iz realnog sektora“ – rekao je Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre. 

„Pomak prema razvoju individualnih proizvoda je hrabar i izazovan jer gura tvrtke van ustaljenog i dominantnog modela poslovanja koji je dao i daje rezultate. Pomak prema produktnom menadžmentu je i logičan sljedeći korak u razvoju jer su se hrvatske IT tvrtke dokazale na europskoj i svjetskoj razini kao one koje imaju dovoljno utakmica u nogama za prelazak u višu ligu. Na višoj razini u prehrambenom lancu, odnosno, u stvaranju dodane vrijednosti nalaze se bolje prilike za veću zaradu, no rastu i zahtjevi te upravo tu dolazi do potrebe za kvalitetnim produkt menadžerima“ – zaključuje Šolić. 

Jedan od ciljeva EU je rast konkurentnosti gospodarstva u usporedbi s Kinom i Amerikom kroz korištenje mogućnosti i prilika koje nose digitalne tehnologije. EU želi stvoriti uvjete za tvrtke koje će dati doprinos za „Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija“ odnosno „Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima“. Konkretno, to znači da hrvatske tvrtke imaju priliku i potporu stvarati proizvode poput Photomath aplikacije, Aircash platforme ili Identyum digitalnog identiteta. Ključna razlika je što inovacija i novostvorena vrijednost imaju hrvatski/europski potpis i vlasništvo i omogućuju snažnije pozicioniranje, nova radna mjesta i više margine za našu IT industriju, hrvatsko i europsko gospodarstvo te jačanje strateške autonomije naše zemlje.

Foto: Božidar Žitnik

U svjetlu sve veće produktne orijentiranosti industrije, tvrtke će imati sve veće potrebe za zapošljavanjem stručnjaka, produkt menadžera, koji će znati upravljati cijelim ciklusom razvoja proizvoda i postavljati konkurentne i inovativne proizvodne strategije. To je posebno važno u kontekstu novog vala otkaza koji je zahvatio uslužni dio IT-a, te sve većeg nedostatka zaposlenika u IT tvrtkama koje su snažno okrenute razvoju vlastitih proizvoda visoke dodane vrijednosti.

S3 strategija i IT industrija: Posao nije ni približno gotov 

Vlada je u prosincu donijela drugu po redu Strategiju pametne specijalizacije, dokument koji definira prioritetna područja za poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije javnim sredstvima. Novost je uvođenje novog Tematskog prioritetnog područja (TPP), za informatičko-komunikacijsku industriju (IKT) - Digitalni proizvodi i platforme, što je ključno za daljnji rast i razvoj, tj. za brži prijelaz IT industrije s usluga na proizvode. Prijedlog nove vertikale rezultat je suradnje vodećih hrvatskih udruženja IKT industrije (HGK, HUP, CISEx i CroAI).

Od dokumenta do njegove realizacije dug je put, stoga su Udruženja donijela prijedloge za daljnji rad na provedbi ove Strategije kako bi IT industrija dosegla svoj puni potencijal.
 

Foto: Božidar Žitnik

„HGK je sa Svjetskom bankom provela Strateški projekt za podršku inicijative klastera konkurentnosti. Rezultati su bili baza za rad na svim prioritetnim područjima nove S3. Poznavajući metodologiju, anketirali smo tvrtke kako bismo kreirali position paper i prijedlog novog tematskog područja. Važan je posao odrađen, ali nije ni približno gotov. Ono što želimo danas razjasniti je da se strategija ne bi trebala odnosno ne bi smjela provoditi od natječaja do natječaja“, poručio je voditelj Odjela za konkurentnost gospodarstva HGK Domagoj Šarić.

Foto: Božidar Žitnik 

„Hrvatski IT se suočava s izazovima u strukturi, s premalo produktivnih kompanija u odnosu na servisne. Nedavna globalna kriza u tehnološkom sektoru ponovno je pokazala da su produktne kompanije otpornije od agencija. Ključno je osigurati da nova Strategija ne ostane samo na papiru, već da se provode kvalitetne provedbene mjere, uključujući sufinanciranje razvoja inovativnih proizvoda, kao i edukaciju ljudi. Također je važno da same IT kompanije budu više aktivno uključene u sve aktivnosti i informirane“, istaknula je predsjednica Nadzornog odbora Cisexa Tajana Barančić.

 Foto: Božidar Žitnik

„Vrijeme je da provedemo u djelo ono što je izboreno u novoj vertikali. Za to se mora dogoditi i transformacija IT tvrtki ka produktno orijentiranim tvrtkama, kao i okrupnjavanje tržišta. Treba voditi računa da natječaji za financiranje istraživanja, razvoja i inovacija nisu način financiranja startup-ova, nego za kreiranje konkretnih komercijalnih proizvoda u suradnji IT tvrtki i znanstvene zajednice, što traži srednje i velike IT tvrtke koje mogu odgovoriti takvim zahtjevima“, rekao je predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić, istaknuvši da je i regionalizacija IT industrije također stavka o kojoj treba voditi računa kod provedbe Strategije.

Foto: Božidar Žitnik

„Nova Strategija pametne specijalizacije donesena je nakon tri godine intenzivnog lobističkog, analitičkog i stručnog rada te otvara šansu hrvatskim tehnološkim tvrtkama da ostanu konkurentne na zajedničkom EU tržištu. Bez nje bismo vrlo teško i nastavili put prema postizanju cilja od 13% udjela ICT industrije u BDP te kreiranju dodatnih 50.000 radnih mjesta do 2023. Ona nije samo podloga za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova, nacionalnog plana oporavka i integriranog teritorijalnog programa već i velika promocija hrvatskog tehnološkog sektora. Novom S3 strategijom oslobodili smo potencijal pojedinim centrima izvrsnosti da privuku sredstva za inovacije koje prije uopće nisu bile prihvatljive, a iza kojih se kriju potpuno novi poslovni modeli“, istaknuo je Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP-ICT Udruge.

Povodom uključenja IT industrije kao nove vertikale u Strategiju i s ciljem jačanja industrije i uspješne provedbe, Udruženja su donijela šest točaka i preporuka za daljnje djelovanje:

• Predvidivost i alokacije: Tvrtke moraju znati kad mogu očekivati natječaje u 2024. te moraju znati i kriterije za prijavitelje, uvjete za partnerske institucije te troškove prijave. 

• Brzina: Evaluacija prijava na natječaje mora pratiti brzinu kojom se inovacije razvijaju i tehnologija mijenja. 

• Koncept upravljanja strategijom ne smije još dugo ostati nedefiniran: Glavna koordinacijska tijela za pojedino tematsko prioritetno područje (Tematska inovacijska vijeća – TIV) trebala su početi s aktivnostima i pripremama za provedbu čim je donesena odluka o područjima i relevantnim ciljevima. 

• Strategija je živ dokument: Prioriteti se tijekom realizacije strategije redefiniraju i prilagođavaju kako bi odražavali stvarni potencijal za istraživanje, razvoj i inovacije. Potrebna su redovita suradnja, razmjena znanja i anketiranje tvrtki kako bismo znali što je aktualno na tržištu – gdje gađati. 

• Strukovna udruženja nastavljaju s cjelovitim pristupom: Naš daljnji angažman s gospodarstvom ne uključuje samo pitanja oko dodjela potpora i natječaja, već i rad na što boljem učinku strategije – identificiranje stvarnih potreba tvrtki kako bi se konkretiziralo ono što je u Strategiji navedeno okvirno. 

• Bottom-up pristup: Nova vertikala unutar S3 Digitalni proizvodi i platforme nastala je suradnjom i zajedničkim djelovanjem svih strukovnih udruženja i to je primjer koji treba slijediti i kod donošenja drugih strateških dokumenata za gospodarstvo.
•  

Foto: Božidar Žitnik

Industrija razvoja videoigara u Hrvatskoj bilježi konstantan rast prihoda i zaposlenih,
do 2025. godine očekuje se globalni prihod od 300 milijardi dolara 

Pokretanjem novog studijskog programa Algebra će budućim game developerima pružiti suvremena,
konkurentna znanje i vještine potrebne za rad u ovoj brzorastućoj industriji 

Perspektivna industrija razvoja videoigara (game development), u kojoj je u 2022. godini globalno uprihođeno 184,4 milijarde dolara, zapošljava različite vrste stručnjaka, uključujući programere, producente, dizajnere, pisce i mnoga druga kreativna i umjetnička zanimanja. Očekuje se da će globalna industrija razvoja videoigara do 2025. godine doseći prihod od čak 300 milijardi dolara, što je čini jednim od najunosnijih i najbrže rastućih sektora svjetske ekonomije, rečeno je na današnjoj konferenciji „Igrama do karijere“ kojom je Algebra predstavila svoj novi prijediplomski studij razvoja računalnih igara.

Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike čestitao je Algebri na pokretanju novog studijskog programa: „Upravo u tehničkoj školi Sisak školovanje završava prva generacija game developera, a iduće godine nam stiže i prva generacija iz Novske koja trenutno prolazi eksperimentalni program, tako da je ovaj studijski program pokrenut u pravom trenutku. Razvoj gaming industrije ovisio je o malom broju pionira koji su i bez sustavne podrške učinili puno. Oni su nam bili putokaz i svijetla točka koja nam je ukazala na to gdje i sami možemo pružiti podršku jednoj od najbrže rastućih industrija u svijetu.


Ministarstvo je u Zakon o audiovizualnim djelatnostima uvrstilo i gaming, s čime je omogućeno financiranje ovoj perspektivnoj industrijskoj grani, dok je HZZ svoj obol dao kroz program zapošljavanja u Pismo inkubatoru u Novskoj. Korak po korak došli smo i do visokog obrazovanja, industriju game developmenta shvaćamo ozbiljno i radit ćemo i dalje na tome da ona bude bolje pozicionirana u ukupnom hrvatskom gospodarstvu.“

Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra na konferenciji održanoj u Algebri pojasnio je u svom uvodnom obraćanju motivaciju iza pokretanja ovog novog studijskog programa: „Podcijenili smo moć hrvatske IT industrije u privlačenju mladih ljudi i otvaranju novih radnih mjesta. Iskustvo nam je pokazalo da preko 87% studenata Algebre već za vrijeme studija pronalazi posao, zato je važno da kroz prijediplomski studij namijenjen razvoju računalnih igara damo dodatan doprinos game development industriji. Naš program odlično se nadopunjuje na srednjoškolski strukovni program koji već postoji u Sisku. Nastojali smo pokriti znanja iz nekoliko područja, dominantni dio čine programerska znanja i vještine, a trećina sadržaja odlazi na produkciju, story-telling i ostale kreativne elemente. Želimo Hrvatsku pozicionirati kao zemlju predvodnicu razvoja game developmenta u ovom dijelu svijeta, a pokretanje stručnog studija prvi je korak u tom smjeru.“

Igor Margan, voditelj Algebrinog studija razvoja računalnih igara predstavio je novi prijediplomski studijski program: „Algebra je prepoznala strateški potencijal game development industrije i u skladu s potrebama tržišta rada razvila novi studijski program koji je nedavno i službeno pozitivno ocijenjen na sjednici akreditacijskog savjeta Agencije za znanost i visoko obrazovanje Republike Hrvatske. Program novog Algebrinog studija osmišljen je s ciljem pružanja suvremenih i tržišno konkurentnih znanja i vještina potrebnih za razvoj računalnih igara iz područja programiranja, stvaranja iskustva igranja, 3D dizajna, marketinga i poslovnog planiranja.“

Na panel raspravi „Game changers – Kako angažirati i zadržati novu generaciju kreatora igara“ iskustva su podijelili stručnjaci iz ICT i game development industrije te Klastera hrvatskih proizvođača videoigara.


„Kao zemlja nismo najnapredniji po pitanju dostupnosti širokopojasnog Interneta. Vlada RH je prepoznala da tu postoji veliki potencijal, a mi u A1 Hrvatska nastojimo biti predvodnik digitalizacije. Tako smo danas dostupni u 672 000 kućanstava s mrežom nove generacije, a do kraja 2025. bit ćemo u čak milijun kućanstava u Hrvatskoj, odnosno pokrit ćemo njih 70%. Već sada na najmodernijoj fiksnoj mreži podržavamo kapacitete do 50 gigabita što znači da smo već danas spremni za zahtjeve korisnika u budućnosti. Izvrsno iskustvo gejmanja pružamo i na mobilnoj 5G infrastrukturi s kojom ćemo do kraja godine pokriti 90% Hrvatske te na optičkoj mreži uz najnižu latenciju“ – izjavila je Monika Majstorović, direktorica marketinga A1 Hrvatska.

„Više ne postoji hrvatsko tržište rada, Hrvatska je danas utopljena u Europsku uniju i eurozonu. Tržište nam je danas cijela Europa, ali i svijet, što je posebno intenzivirano radom na daljinu, koji je za malu ekonomiju, kao što je naša, istovremeno i blagoslov i prokletstvo. Upravo radi konkurentnosti na međunarodnom tržištu novi studijski program razvijamo i na engleskom jeziku, no moramo se zapitati kako te studente kasnije zadržati, jedno od rješenja je i program dugotrajnog boravka u zemlji. Trebamo se fokusirati i na veća tržišta izvan Europe, na Aziju, Afriku, Južnu Ameriku. Naša sudbina zasigurno je u pametnim industrijama, poput game developmenta, koje doprinose i rastu BDP-a i izvoza“ – kazao je Hrvoje Josip Balen, član Uprave Algebre. 

„Nadam se da nećemo imati potrebe za uvozom strane radne snage i da ćemo developere, koji će raditi na AAA projektima i igrama, razvijati u Hrvatskoj, u to čvrsto vjerujem. Rastemo kao industrija u svim segmentima i po broju prihoda i broju novih poduzetnika, ali za jači rast potrebna nam je institucionalna podrška i podrška tvrtki koje se bave game devom, kao i samih igrača koje želimo uključiti u proces proizvodnje“ – istaknula je Josipa Bencek iz Hrvatskog klastera proizvođača videoigara.

„Ne možemo konkurirati s Kinom i razvijenim azijskim zemljama, svaka komponenta elektronike se proizvodi tamo. Pokušavamo dio industrije vratiti u Hrvatsku posebno zato što smo vidjeli kakvi problem nastaju kad je sva industrija koncentrirana na jednom mjestu i koliko je to rizično. Jako je teško u Hrvatsku dovesti industriju koja bi proizvodila hardversku opremu, ali sa strane softvera pred nama je velik potencijal“ – rekao je Stjepan Šmit, vlasnik brenda White Shark specijaliziranog za proizvodnju gaming opreme. 

Algebra je na događanju u suradnji s brendom White Shark najavila i mogućnost osvajanja stipendije za učenike koji pokažu posebnu izvrsnost u školovanju te je potpisan sporazum o suradnji s industrijskim liderima - tvrtkama zainteresiranim za pružanje stručne prakse u području razvoja računalnih gara studentima Algebrinog novog studija.

Sporazum o suradnji za pružanje stručnih praksi potpisan je s tvrtkama LGM, Protopixel, Ironward i Room-C Games.