'Poziv koji ne propuštaš' Hrvatskog Telekoma - najbolja europska kampanja o održivosti 

'Poziv koji ne propuštaš' platforma Hrvatskog Telekoma usmjerena na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno gospodarstvo i savjesnije upravljanje elektroničkim otpadom prepoznata je kao najbolja europska kampanja na temu komunikacije održivosti te je nagrađena s European Excellence Award 2024. 

European Excellence Awards je međunarodno priznanje za iznimna postignuća u komunikacijskoj industriji koje vrednuje strategiju, kreativnost, utjecaj na društvo, inovaciju i učinkovitost svake kampanje, a u kojem svake godine sudjeluju brojni najveći europski i svjetski brandovi. 

Ovo je treće veliko priznanje za 'Poziv koji ne propuštaš', koji je ove godine već nagrađen s dvije Golden World Awards 2024 za najbolje svjetske kampanje u kategorijama društvene odgovornosti i zaštite okoliša od strane International PR Association, a osvojio je i zlato za društveno odgovorno poslovanje na GrandPRix-u Hrvatske udruge za odnose s javnošću.
 Izvor: Hrvatski Telekom

„Od pokretanja 'Poziva koji ne propuštaš', Hrvatski Telekom je u 2023. godini prikupio i na ekološki odgovoran način zbrinuo više uređaja, mobitela i tableta nego u 2021. i 2022. godini zajedno, a 2024. će biti nova rekordna godina. Poziv je pravi primjer programa s puno velikih, ali i malih, sustavnih cjelogodišnjih aktivnosti oko kojih je angažirana cijela kompanija. Lijep je osjećaj znati da njime doprinosimo pozitivnoj promjeni i zaštiti okoliša te da programi održivosti na kojima radimo u Hrvatskoj su prepoznati kao najbolji na europskoj razini“, izjavio je Igor Vukasović, direktor Korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma. 

Hrvatski Telekom je drugu godinu zaredom osvojio European Excellence Awards, nakon što je kampanja 'Kako si?', koja se bavila pitanjem mentalnog zdravlja, proglašena najboljom europskom društveno odgovornom kampanjom u 2023. godini.

Predstavljeni rezultati „Alata za moderno doba“ programa prevencije rizičnog ponašanja djece na internetu 

• 40% djece na društvenim mrežama tijekom radnog dana provodi više od 3 sata, a vikendom njih 62%.
• Simptomi ovisnosti o društvenim mrežama prisutni su kod 1,6% djece, a o videoigrama kod njih 3%.
• 7% učenika pokazuje ozbiljne simptome tjeskobe i depresivnosti.
• 108 osnovnih škola već u projektu „Alati za moderno doba“, a više od 150 škola iz 20 županija do kraja godine.
• 50% učenika koji pretjerano koriste društvene mreže i videoigre, nakon završetka Programa smanjuju trajanje svojeg korištenja. 

Hrvatski Telekom je u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom (ERF) predstavio rezultate prve godine provedbe strukturiranog i znanstveno utemeljenog preventivnog programa „Alati za moderno doba“ kome je cilj istražiti navike djece i djelovati prema rizičnim ponašanjima osnovnoškolaca i adolescenata u digitalnom okruženju.

Prva faza ovog projekta tijekom školske godine 2023./2024. uključivala je provedbe edukacija za buduće voditelje programa, stručne suradnike i učitelje u osnovnim školama diljem Hrvatske. U drugoj fazi, educirani voditelji su s učenicima provodili opsežan i sveobuhvatan preventivni program „Alati za moderno doba“ koji se sastoji od 12 strukturiranih radionica, te po jednog predavanja za nastavnike i roditelje djece. Riječ je o programu univerzalne prevencije namijenjenom svim učenicima i koji se provodi s cijelim razredima. Prošle školske godine je u programu sudjelovalo 2055 učenika, dosad je educirano ukupno 237 voditelja iz 108 osnovnih škola, a do kraja godine predviđeno je sudjelovanje više od 150 osnovnih škola iz 20 županija. 

Opsežno istraživanje o digitalnim navikama djece i rizičnom ponašanju na internetu 

Foto: Božidar Žitnik

U sklopu „Alata za moderno doba“ je kod učenika koji su sudjelovali u programu (prosječna dob 13 godina) provedeno istraživanje o navikama i rizičnom ponašanju u digitalnom okruženju, a prati se i učinkovitost kako bi se utvrdilo koliko primjena Programa utječe na njihovo rizično online ponašanje, te na njihove socio-emocionalne vještine i funkcioniranje u digitalnom i stvarnom svijetu. 

Istraživanjem je mjereno i pretjerano korištenje društvenih mreža i videoigara (više od 3 sata na dan), a rezultati su pokazali kako tijekom tjedna oko 40% učenika koristi društvene mreže više od tri sata dnevno (28,5% 3 do 5 sati dnevno, 11,7% više od 5 sati dnevno), a oko 11% ih pretjerano igra videoigre tijekom radnog tjedna. Vikendom se duljina provođenja vremena na digitalnim platformama povećava, pa tako 62,3% učenika više od tri sata dnevno boravi na društvenim mrežama (34,8% 3 do 5 sati, 27,5% više od 5 sati), dok oko 30% njih više od tri sata na dan igra videoigre (18,3% 3 do 5 sati, a 12,8% čak više od 5 sati).

Foto: Božidar Žitnik 

U kontekstu štetnih psiho-socijalnih posljedica, rezultati upućuju da simptome ovisnosti o društvenim mrežama, kao najintenzivnijem obliku štete, ima oko 1,6% djece, a oko 3% njih zadovoljava kriterije za ovisnost o videoigrama. Takvi rezultati neosporno dokazuju potrebu za preventivnim djelovanjem– s jedne strane kako bi se smanjili rizici kod onih koji su već počeli pokazivati pretjerano ponašanje u ovom području, a s druge strane kako bi se osnažilo djecu za nastavak odgovornog ponašanja u virtualnom okruženju. Ovo se osobito odnosi na razvoj problema kod srednjoškolaca. 

Foto: Božidar Žitnik

Također je istražena zastupljenost aktualnih emocionalnih problema kod djece, koji mogu biti uzrok i posljedica pretjeranog korištenja digitalnih tehnologija. U tom području, trenutačno oko 7% učenika doživljava ozbiljne ili ekstremno ozbiljne simptome tjeskobe, depresivnosti i stresa, što su zabrinjavajući rezultati budući da to djecu čini ranjivijima i u virtualnom okruženju, te ukazuje na nužnost daljnjeg  preventivnog djelovanja. Zanimljiv podatak je kako među ispitanicima nema razlika u korištenju interneta i rizičnim ponašanjima s obzirom na veličinu mjesta iz kojih djeca dolaze, te ova problematika jednako pogađa djecu iz svih sredina. Pritom, djevojke nešto intenzivnije koriste društvene mreže, a mladići češće igraju videoigre. Evidentne su razlike i s obzirom na školski uspjeh na način da učenici s lošijim školskim uspjehom više koriste društvene mreže i igraju videoigre, posebno u kategoriji pretjeranog dnevnog korištenja interneta (5 i više sati). Tako intenzivno korištenje društvenih mreža prisutno je kod 20% učenika slabijeg školskog uspjeha, prema 8,5% onih s izvrsnim uspjehom a isti trend zabilježen je u razlikama igranja videoigara vikendom. 

Kad je riječ o razlozima korištenja interneta, pokazalo se da je djeci glavni motiv povezivanje s drugima i popravak raspoloženja, no učenici ipak u većoj mjeri procjenjuju da kvalitetnije odnose mogu uspostaviti u realnom okruženju u usporedbi s virtualnim. Ovakav rezultat značajan je zaštitni čimbenik i uporište za unaprjeđenje socio-emocionalnih vještina, na koje program „Alati za moderno doba“ stavlja veliki naglasak. 

Pozitivan učinak programa na ponašanje djece u digitalnom okruženju 

Program je kroz 12 tjedana primjene radionica u osnovnim školama rezultirao odgovornijim online ponašanjem učenika, te se pokazao uspješnim u podizanju razine znanja o važnim socio-emocionalnim vještinama, što je zaštitni čimbenik za daljnji razvoj. Pritom su učinci na cijelom uzorku učenika također bili statistički značajni u smanjivanju simptoma ovisnosti o videoigrama i simptoma depresivnosti. 

Ono što je posebno interesantno i korisno jest da je program pokazao veće pozitivne učinke kod rizičnijih skupina učenika, a najviše kod onih koji su prije njegove provedbe imali nisku razinu znanja o ponašajnim ovisnostima i rizičnom online ponašanju, kao i slabije znanje o socio-emocionalnim vještinama. Efekti su se također pokazali značajni u smanjivanju pretjeranog korištenja digitalnih tehnologija. Oko 50% učenika koji pretjerano koriste društvene mreže i videoigre, nakon završetka programa smanjilo je trajanje korištenja za nekoliko sati. Pritom je tijekom vikenda gotovo četvrtina (23,1%) cijelog uzorka djece koji su pretjerano igrali igrice smanjilo vrijeme igranja između jednoga i pet sati.

Foto: Božidar Žitnik

„Prije godinu dana predstavili smo program 'Alati za moderno doba' sa jasnom željom zaštite djece u digitalnom svijetu. Svijetu nevjerojatnih prilika, ali u kojem je isto tako potrebno ponašati se odgovorno i savjesno. Do kraja godine 'Alati' će biti u više od 150 osnovnih škola, što je iznad svih naših očekivanja. Kvalitetna edukacija, osvještavanje o vlastitim navikama korištenja interneta i emocionalna podrška ključni su kako bismo djecu i mlade učinili sigurnijima u digitalnom okruženju, a najvažnije je da oni odlično reagiraju na 'Alate za moderno doba' i da program već daje konkretne rezultate“, izjavio je Igor Vukasović, direktor Korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma.

Foto: Božidar Žitnik

„I praktična iskustva i znanstvena istraživanja potvrđuju važnost ulaganja u dobrobit djece prilikom korištenja interneta, odnosno svih digitalnih tehnologija u najširem smislu. Sretni smo da smo u suradnji s Hrvatskim Telekomom uspjeli u jednoj školskoj godini osigurati provedbu preventivnog programa „Alati za moderno doba“ u tako velikom broju škola i županija. Interes stručnjaka je izniman te ovom prilikom želim zahvaliti svim stručnim suradnicima i učiteljima koji su sudjelovali u projektu na proaktivnoj suradnji. Prvi rezultati evaluacije učinkovitosti pokazuju obećavajuće rezultate, posebno prema djeci koja su u riziku, te se nadam da ćemo nastaviti unaprjeđivati naš rad s ciljem osnaživanja djece za razvoj socio-emocionalnih vještina i osobno odgovornog ponašanja“, zaključno je izjavio prof. dr. sc. Neven Ricijaš, voditelj programa „Alati za moderno doba“. 

„Alati za moderno doba“ nastavljaju se i u školskoj godini 2024./2025., a nacionalno istraživanje koje je dio projekta nastavit će se provoditi i produbljivati, uz bilježenje podataka o ponašanju djece u digitalnom okruženju te mjerenje učinka programa kako bi se dugoročno mogli pratiti trendovi i po potrebi prilagođavati edukativne aktivnosti koje bi imale najbolji učinak na učenike i njihovu dobrobit.

Suradnja HT-a i ERF-a: prvi program prevencije rizičnog ponašanja u virtualnom okruženju u osnovnim školama 

• U osnovnim školama pokreće se prvi strukturirani i znanstveno utemeljen program u Hrvatskoj za odgovorno ponašanje djece prilikom korištenja digitalnih tehnologija.
• Program „Alati za moderno doba“ namijenjen je učenicima 7. i 8. razreda.
• U prvoj godini projekta edukacije za provedbu programa održat će se u Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Varaždinu i Dubrovniku, a plan je obuhvatiti cijelu Hrvatsku. 

Hrvatski Telekom je u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom (ERF) Sveučilišta u Zagrebu pokrenuo projekt „Alati za moderno doba“, prvi strukturirani i znanstveno utemeljeni program kojem je cilj prevenirati rizična ponašanja osnovnoškolaca, primarno učenika 7. i 8. razreda, ali i adolescenata u virtualnom okruženju. Znanstvena istraživanja koja su bila polazište za izradu programa pokazuju niz rizičnih ponašanja adolescenata na internetu, a koja rezultiraju ozbiljnim negativnim posljedicama u području mentalnog zdravlja te interakcijama u stvarnom svijetu.

Sveobuhvatan preventivni program „Alati za moderno doba“ koji će se provoditi u osnovnim školama diljem Hrvatske nužan je s obzirom na činjenicu da 30 posto učenika u Hrvatskoj koristi internet više od četiri sata dnevno, a četvrtina njih i sami prepoznaju kako su previše uronjeni u virtualni svijet. Pritom 50 posto adolescenata provjerava društvene mreže čim im stigne notifikacija, bez odgađanja i bez obzira što se događa u njihovom realnom okruženju. Jedan posto srednjoškolaca zadovoljava kriterije ovisnosti o internetu, a 20 posto ih već manifestira probleme povezane s prekomjernim korištenjem interneta, što bi značilo zabrinjavajućih četiri učenika po razrednom opredjeljenju.  

O programu „Alati za moderno doba“

foto: Božidar Žitnik

Takvi rezultati se dijelom mogu pripisati i nedostatku sustavnog ulaganja u razvoj vještina kod mladih, specifično u području odgovornog korištenja digitalnih tehnologija. Preventivni program koji je razvio ERF, a provodi ga u suradnji s Hrvatskim Telekomom, obuhvaća 11 strukturiranih i interaktivnih radionica za učenike, a koje će provoditi educirani stručni suradnici i nastavnici. Autorski tim ERF-a sastoji se od stručnjaka s višegodišnjom praktičnom, znanstvenom i nastavnom ekspertizom u području rizičnih ponašanja i bihevioralnih ovisnosti, te s bogatim iskustvom u razvoju znanstveno-utemeljenih intervencija usmjerenih prema djeci i mladima. U prvoj godini projekta će se za buduće voditelje preventivnog programa osigurati šest trodnevnih edukacija u Zagrebu (dvije edukacije), Osijeku, Rijeci, Varaždinu i Dubrovniku. Edukacije se provode u okviru Centra za cjeloživotno učenje Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Po uspješnom završetku edukacija, stručni suradnici i nastavnici će provoditi program kao dio sustavnih preventivnih školskih aktivnosti. 

Kvalitetna edukacija voditelja programa ključna je za uspješnost intervencija, budući da se na taj način osigurava kontinuirano i učinkovito preventivno djelovanje u hrvatskim školama, ne samo sadašnjih nego i budućih generacija osnovnoškolaca. Dodatan element programa su i interaktivna predavanja za roditelje učenika, a kako bi dobili točne i relevantne informacije za prepoznavanje potencijalnih rizika za djecu na internetu. Program je već testiran i pokazao se učinkovitim u osnaživanju socijalno-emocionalnih vještina kod učenika koje im omogućuju kvalitetnije nošenje sa stresom, kritičko razmišljanje i povećanje kvalitete odnosa u virtualnom, ali i fizičkom svijetu.
 

foto: Božidar Žitnik

„U Hrvatskom Telekomu uvjereni smo kako je tehnologija preduvjet napretka i da ima transformativnu moć. Ne samo u kontekstu gospodarstva već stvaranja digitalne platforme putem koje djeca i mladi mogu ostvariti svoje potencijale. To je i razlog zašto već dugi niz godina omogućavamo STEM obrazovanje, razvijamo digitalne alate i provodimo programa opismenjavanja. Kako bi od tehnologije dobili ono najbolje važno je koristiti se njome na odgovoran i siguran način, svjesni svih karakteristika digitalnog okruženja, a to se pogotovo odnosi na djecu i njihovo ponašanje online. Naša želja je kroz suradnju s ERF-om i provođenjem 'Alata za moderno doba', koji je prvi znanstveno utemeljeni program prevencije rizičnog ponašanja u digitalnom svijetu, u osnovnim školama napraviti potreban pomak i generacijama školaraca omogućiti još sretnije i bezbrižnije školovanje i odrastanje. U prvom valu program će se provoditi u pet gradova, uz sudjelovanje više od 100 škola iz 17 županija, a želja nam je narednih godina pokriti čitavu Hrvatsku“, izjavio je Igor Vukasović, direktor korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma. 

Rezultati istraživanja ponašanja adolescenata online su zabrinjavajuća
 

foto: Božidar Žitnik

Pokretanjem sustavne prevencije rizičnih ponašanja na internetu želimo umanjiti postojeće zabrinjavajuće statistike, posebno vezano uz rizično ponašanje u virtualnom okruženju. Istraživanja pokazuju da je čak 10 posto djece doživjelo neugodno iskustvo na internetu, a djeca koja doživljavaju nasilno ponašanje preko interneta češće doživljavaju i nasilno ponašanje u realnom okruženju. Također, svaki drugi mladi adolescent zaprimi sadržaj seksualne tematike i od poznatih i od nepoznatih osoba, a 20 posto ih je prosljeđivalo tuđi seksualni sadržaj bez pristanka te osobe. Čak dvije trećine adolescenata dopisivalo se s osobom koju su upoznali online, a trećina ih je pokazalo iznimno rizično ponašanje otišavši na susret s takvom osobom, bez znanja roditelja.

foto: Božidar Žitnik

„Neosporna je potreba za preventivnim djelovanjem u ovom području. Digitalne tehnologije izuzetno se brzo razvijaju, atraktivne su i u mnogočemu korisne za naš svakodnevni život. Istovremeno, poznati su i određeni rizici virtualnog okruženja koji mogu dovesti do ekscesivnog ponašanja, a koje svakako želimo prevenirati. Ovaj program razvijali smo nekoliko godina te on pokazuje obećavajuće učinke. Ulaganje u razvoj socio-emocionalnih vještina djece i mladih specifično u ovom području izuzetno je bitno jer upravno one predstavljaju temeljne kompetencije koje doprinose pozitivnim razvojnim ishodima i digitalnoj pismenosti. Sretni smo da je Hrvatski Telekom prepoznao vrijednost ovog projekta i spremnost na zajedničku suradnju kako bismo osigurali dugoročne, održive i sveobuhvatne preventivne intervencije na nacionalnoj razini. Interes i odaziv nastavnika i stručnih suradnika u školama je izniman, što nam potvrđuje da aktualno djelujemo prema rizicima koji obilježavaju njihove svakodnevne interakcije s djecom“, zaključio je prof.dr.sc. Neven Ricijaš, voditelj Projekta.

Istraživanje Hrvatskog Telekoma:

U ladicama imamo pet milijuna mobitela koje ne koristimo pa nam je upućen 'Poziv koji ne propuštaš' 

• 40 posto onih koji redovito razvrstava otpad ne zbrinjavaju elektroničku opremu. 
• 54 posto ispitanika želi zbrinuti svoje stare mobitele.
• Hrvatski Telekom predstavio platformu 'Poziv koji ne propuštaš' usmjerenu na zaštitu okoliša. 

'Poziv koji ne propuštaš' nova je platforma Hrvatskog Telekoma usmjerena na zaštitu okoliša, učinkovitije korištenje prirodnih resursa, kružno gospodarstvo, savjesnije upravljanje elektroničkom opremom i otpadom te ostale teme održivosti. Namjera HT-a je kroz 'Poziv koji ne propuštaš' dati još veći doprinos te ukazati ne samo na važnost, već nužnost odgovornog djelovanja u smjeru zaštite okoliša. Riječ je o „pozivu“ koji ne smijemo propustiti ako i u budućnosti želimo uživati u prirodi kakvu danas uzimamo zdravo za gotovo.

Električni i elektronički otpad najbrže je rastuća kategorija otpada u EU, a istodobno je u e-otpadu prisutno čak 49 kemijskih elemenata od kojih se mnogi mogu reciklirati i na taj način umjesto otpada postati vrijedna sirovina. Zbog toga je podizanje svijesti o odgovornom i savjesnom zbrinjavanju elektroničkih uređaja i opreme od presudnog značaja.
 

foto: Božidar Žitnik

Tim povodom Hrvatski Telekom proveo je nacionalno istraživanje koje je ukazalo kako je u Hrvatskoj u ladicama trenutno čak pet milijuna mobitela koji se ne koriste.

foto: Božidar Žitnik 

S obzirom da je istraživanje pokazalo kako 40 posto ispitanika promijeni mobitel unutar dvije godine, odnosno 68 posto unutar tri godine, izvjesno je da će brojke nekorištenih i nepotrebno neiskorištenih mobilnih uređaja, ali i ostale male i IT opreme u našim kućanstvima rasti.

foto: Božidar Žitnik

85 posto ispitanika koji zadržavaju stari mobitel kao glavne razloge navode sljedeće argumente: da imaju zamjenu (66%), davanje obitelji (65%), strah da im se ne ukradu podaci (23%), ne znaju kako ni gdje ga zbrinuti (13%), jer im nije praktično (6%).

foto: Božidar Žitnik 

Ono što zabrinjava jest da gotovo svaki deseti građanin mobitele koje ne koristi baca u obično smeće. Dapače, dok 77 posto ispitanika kaže da redovito razvrstava otpad, 40 posto njih ne zbrinjava elektroničke uređaje i opremu.
 
foto: Božidar Žitnik

I dok 54 posto ispitanika želi zbrinuti svoje stare mobitele koje ne koriste, poražavajuće je da ih čak 51 posto ne zna da se mogu zbrinuti i reciklirati tableti, 56 posto ne zna to za rutere, 49 posto za printere/pisače, 47 posto za kablove i punjače, a 42 posto za laptope. Pritom samo 13 posto  ispitanika zna da se oko 80 posto dijelova mobitela može reciklirati.

foto: Božidar Žitnik 

Također, 62 posto ispitanika se izjasnilo da je zainteresirano kupiti rabljeni mobitel, a polovica njih bi za ekološki mobitel platila više.

foto: Božidar Žitnik

HT-ova sedma generacija NOW bavit će se zelenim tehnologijama

• Hrvatski Telekom nastavlja s ulaganjima u STEM znanja mladih generacija diljem Hrvatske.
• 142 obrazovne institucije sudjeluju u programu u kojem je svoja znanja razvijalo više od 2.700 djece i mladih.
• Tema ovogodišnjeg programa je 'Zelene tehnologije' te povezivanje tehnologije i održivosti. 

Krajem prošlog mjeseca, točnije, 28.ožujka, krenula je sedma Generacija NOW, nacionalni program obrazovanja djece i mladih u organizaciji Hrvatskog Telekoma i u suradnji s Institutom za razvoj i inovativnost mladih (IRIM).

Tema ovogodišnjeg programa su 'Zelene tehnologije' te kako moderne tehnologije povezati s ekologijom i održivosti. Timovi koji sudjeluju u programu tako će osmisliti i izraditi projekt na zadanu temu koristeći komplete STEM opreme koje Hrvatski Telekom donira obrazovnim ustanovama, dok će im na raspolaganju tijekom cijelog trajanja programa također biti i stručna mentorska podrška Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM).

U Generacija NOW sudjelovati će 142 obrazovne ustanove, uključujući srednje i osnovne škole, udruge te ostale obrazovne ustanove i institucije koje promiču STEM znanje i razvoj za budućnost ključnih vještina. Program se održava uz institucionalnu potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja.

„Ponosni smo što program Generacija NOW iz godine u godinu privlači velik broj djece, mladih i obrazovnih ustanova te što je mnogima od njih prilika za stjecanje iskustva te razvijanje praktičnih i korisnih STEM znanja. Ovogodišnja tema 'Zelene tehnologije' izrazito nam je bliska jer kao kompanija potičemo održivi razvoj i predano radimo na zaštiti okoliša te se veselimo ponovno vidjeti brojna zanimljiva rješenja mladih umova koja nas svake godine iznenade svojom kreativnošću“, poručio je Igor Vukasović, direktor Odjela za korporativne komunikacije u Hrvatskom Telekomu i predsjednik žirija.

Cilj projekta jest pružanje najmodernijih oblika edukacije mladima kako bi oni, uz pomoć najnovije tehnologije, razvijali svoju kreativnost i inovativnost. Osim opreme, Hrvatski Telekom svim sudionicima osigurava i besplatan pristup internetu s besplatnim podatkovnim prometom.

„Kroz suradnju IRIMa i Hrvatskog telekoma na projektu Generacija NOW stvoren je najveći obrazovni projekt Interneta stvari kroz koji je do sada educirano više od 500 mentora koji svoja znanja iz godine u godinu prenose na nove generacije učenika. Učenici kroz projekt stječu kompetencije u području digitalnih tehnologija, rješavanja problema, timskog rada i prezentacijskih vještina te postaju stvaratelji vlastitih tehnoloških rješenja kao odgovor na izazove u njihovim okruženjima. Veselim se vidjeti kreacije u području zelenih tehnologija koje će ove godine stvoriti učenički timovi“, rekao je Paolo Zenzerović, izvršni direktor IRIMa i jedan od edukatora u projektu.

Za ocjenjivanje radova ove će godine biti zaduženo žiri u sljedećem sastavu:

• Igor Vukasović, direktor Odjela za korporativne komunikacije u Hrvatskom Telekomu i predsjednik Povjerenstva
• Dejan Donev, direktor Sektora digitalnog bankarenja u Erste banci
• Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije u Hrvatskom Telekomu
• Gordan Gledec, Fakultet elektrotehnike i računarstva
• Josipa Majić, suosnivačica, fintech Revuto
• Mislav Malenica, osnivač i direktor AI startupa Mindsmiths i predsjednik CroAI udruge
• Mato Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžment
• Paolo Zenzerović, izvršni direktor u Institutu za razvoj i inovativnost mladih

06. prosinca, 2022. | Zagreb| Uredio: Božidar Žitnik   

Blagdansko ozračje za većinu predstavlja „najljepše doba u godini“, te vrijeme obiteljskog okupljanja i druženja s prijateljima i bližnjima pa ne iznenađuje podatak kako trećina ispitanika tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana češće komunicira s obitelji i prijateljima. Usprkos tome i dalje postoji veliki broj onih koji se osjećaju usamljeno. To potvrđuje i izrazito visoki broj od čak 50 posto ispitanika koji žele da ih se češće i iskreno pita kako su. 

Kada se gleda općenito zadovoljstvo životom, polovica ispitanika je zadovoljna istim, a nezadovoljstvo iskazuju životom (57 posto) fizičkim (54 posto) i mentalnim zdravljem (45 posto).
 
Foto: Božidar Žitnik

Prema istraživanju, komunikacija i dostupnost bližnjih za razgovor izuzetno je važno za cjelokupno zadovoljstvo životom. Tako je je 90 posto ispitanika izjavilo kako ima nekog kome se može obratiti za podršku (najčešće su to supružnici – 62 posto, prijatelji – 52 posto ili roditelji – 32 posto). Međutim, istodobno zabrinjava podatak kako čak 10 posto ispitanika nema podršku bliske osobe kojoj bi se mogli obratiti za podršku u njima bitnim ili teškim životnim situacijama.  

Najčvršće veze i najučestaliju komunikaciju, logično, ostvarujemo s onima s kojima smo svakodnevno fizički okruženi, a to su ukućani i kolege s posla. Mnogo manje komuniciramo s obitelji i prijateljima s kojima se ne vidimo tako često. S članovima obitelji s kojima ne živimo, komuniciramo češće na tjednoj (45 posto) nego dnevnoj osnovi (28 posto), dok s bliskim prijateljima tjedno komunicira 47 posto ispitanika, a jednom mjesečno njih 27 posto.
 

Foto: Božidar Žitnik

„S programom i kampanjom ‘Kako si?’ želja nam je skrenuti pozornost kako jedno jednostavno pitanje i izraz iskrenog interesa može nekome uljepšati dan. Blagdansko vrijeme, koje je tradicionalno rezervirano za obitelj i bliske nam osobe pravi je, ali nikako jedini trenutak za angažirati se po ovom pitanju jer uvijek je pravo vrijeme za pobrinuti se za druge. Ovog Božića, ali i općenito želimo potaknuti sve, počevši od sebe, da se više angažiramo, ne sutra nego sada. Idealno kroz fizički/osobni kontakt, kojeg ništa ne može zamijeniti, ali zahvaljujući tehnologiji i poziv ili video poziv su dobrodošle alternative. Upravo je to bio i pokretač naše kampanje i provedenog istraživanja, a sretni smo što su naš program prepoznali naši današnji panelisti koji na ovu temu imaju puno za reći te podijeliti dobre savjete“, izjavio je Igor Vukasović, direktor Korporativnih komunikacija u Hrvatskom Telekomu. 

Foto: Božidar Žitnik

Pozivi i digitalni kanali komunikacije, prema istraživanju, postaju sve važniji u održavanju veza sa bližnjima. Telefonski poziv za ispitanike predstavlja najvažniji način za održavanje veza s članovima obitelji s kojima ne živimo (38 posto ), dok 28 posto ispitanika za to koristi digitalne aplikacije kao što su WhatsApp, Viber i Facebook Messenger. Kod  održavanja veza između prijatelja raste upotreba aplikacija pa na taj način primarno s bliskim prijateljima komunicira 47 posto ispitanika, dok telefonske pozive istovremeno prakticira njih samo 18 posto. Čak 52 posto ispitanika izjavilo je da komunicira s poznanicima putem aplikacija.

Foto: Božidar Žitnik

„Online komunikacija ima niz prednosti, ali i rizika. Za mentalno zdravlje, i ono što danas zovemo 'digitalna dobrobit', nužno je razumijevanje tih prednosti i nedostataka, ali ponašati se u skladu s njima i onda imati ispravna očekivanja. Online komunikacija je izvrsna za dijeljenje informacija i utjecanja na neko trenutno, kratkoročno raspoloženje. I tu u pravilu treba zadržati njezin domet.“, izjavio je prof.dr.sc. Neven Ricijaš, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Foto: Božidar Žitnik 

„Tehnologija može biti most među generacijama, ali pri tome treba biti što više komunikacije u živo. Djeci treba omogućiti trajanje u odnosima, makar ti odnosi donosili i negativne emocije“, poruka je prof. Tanje Sever iz Psihološkog centra Sever.

Foto: Božidar Žitnik

„Ovih blagdana nemojte težiti savršenosti već osjećaju bliskosti.  Pitajte svoje bližnje „Kako su?“ i saslušajte njihov odgovor te iskoristite priliku i da vi nekome iskreno kažete „Kako ste“. To ne znači samo ugodne interakcije, u redu je i posvađati se , ali ako iza toga slijedi mirenje, oboje će pomoći u razvoju bliskosti“, izjavila je prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.           

Zajedno s Udrugom kako si?, neprofitnom organizacijom čiji je cilj osnažiti javnost za suočavanje s različitim svakodnevnim teškoćama, Hrvatski Telekom je napravio serijal od 15 videa koji će pokrivati teme kao što su burnout, usamljenost i sl., kako bi skrenuo pozornost na ove važne, a često zapostavljene teme. Video materijali su dostupni na YouTube kanalu Hrvatskog Telekoma. 

Istraživanje je provedeno na razini cijele Hrvatske, na reprezentativnom uzorku za online populaciju, a sudjelovali su ispitanici između 16 i 65 godina.

24. lipnja, 2021. | Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik