Europski dan zaštite osobnih podataka: kad ste posljednji put promijenili lozinke? 

Ako su vaše lozinke za mail, društvene mreže i mobilno bankarstvo iste kao i prije pet godina – ili ih možda niste mijenjali još od srednje škole – danas je vrijeme da smislite nove. Iako bi redovno mijenjanje lozinki trebalo biti dio digitalne higijene, mnogi to odgađaju, često s mišlju kako se krađa podataka „ne može dogoditi baš njima“, no statistika kaže drugačije. 

U Hrvatskoj se godišnje dogodi više od 700 kaznenih djela kibernetičkog kriminala, a stvarni broj napada vjerojatno je puno veći jer brojni incidenti ostaju neprijavljeni. Povodom Europskog dana zaštite osobnih podataka, koji se obilježava 28. siječnja, stručnjaci za kibernetičku sigurnost upozoravaju: osobni podaci više nisu samo statistika u bazama – oni su otvorena vrata u vaš novčanik, identitet i cijeli digitalni život.

Izvor: Infinum 

“Osobni podaci nisu apstraktna kategorija – to su vaše ime i prezime, broj telefona, OIB, fotografije, adrese, detalji o financijama. Ukratko, to je sve što netko može upotrijebiti da se pretvara da ste vi, da vam ukrade novac ili vam nanese štetu na niz drugih načina”, ističe Neven Matas, direktor za kibernetičku sigurnost u Infinumu.  

Dovoljno je tek nekoliko osnovnih podataka – ime, datum rođenja ili broj mobitela – da netko konstruira uvjerljivu prijevaru u kojoj ste vi glavni akter. Dodajte tome umjetnu inteligenciju koja može imitirati glas ili lice, i rizik više nije teorijski: posljedice mogu biti stvarna financijska šteta i ozbiljan udarac na reputaciju.

Ne govorimo samo o privatnim korisnicima, nego i o zaposlenicima velikih, ali sve češće i malih i srednjih kompanija, koji su česta meta kibernetičkih kriminalaca. Phishing poruke dolaze na poslovne brojeve, kao i mailovi koji na prvi pogled izgledaju kao da ih je poslao poslovni partner. Tu nastaje rizik za krađu ne samo osobnih, nego i povjerljivih poslovnih podataka.   

“Na tržištu je dugo vladalo uvjerenje da su manje tvrtke izvan fokusa kibernetičkih napada, no ta je percepcija danas potpuno pogrešna. Napadači ciljaju organizacije svih veličina, posebno one bez jasno postavljenih sigurnosnih procesa, jer im one često otvaraju put prema većim sustavima. Tako da u 2026. kibernetička sigurnost postaje osnovna poslovna odgovornost”, kaže Matas, dodajući kako je edukacija najbolja prevencija. 

Infinum za klijente provodi programe vježbi kibernetičke sigurnosti, u kojima zaposlenici dobivaju lažne phishing poruke i uče prepoznati znakove upozorenja. Bez straha od posljedica, u kontroliranom okruženju, timovi postaju sve bolji u prepoznavanju prijevara i tako grade sigurnosnu kulturu odozdo prema gore. 

Izvor: Infinum 

Osim edukacije zaposlenika, Infinum pomaže tvrtkama ojačati digitalnu obranu kroz ofenzivne sigurnosne usluge poput penetracijskog testiranja i red teaminga. Organizacije također podržava u upravljanju sigurnosnim procesima, procjeni i upravljanju rizicima te usklađivanju s međunarodnim sigurnosnim regulativama. Naravno, sve to prati i ono što Infinum radi od prvog dana: dizajnira, gradi i isporučuje sigurna digitalna rješenja.

Dobra vijest je da ne morate biti IT stručnjak da zaštitite svoje podatke. Nekoliko jednostavnih koraka može značajno smanjiti rizik: budite sumnjičavi prema neočekivanim porukama jer mama vam nije poslala SMS: „telefon mi je pokvaren“, a banka vas nikada neće zvati da traži lozinku. Koristite različite lozinke za svaki račun i razmislite o upravitelju lozinki ako vam je teško pamtiti sve. Napravite sigurnosnu kopiju (backup) vaših podataka. Radi veće sigurnosti uključite dvostruku provjeru (2FA) na emailu, društvenim mrežama te drugim osjetljivim računima poput cloud servisa, online trgovina i komunikacijskih aplikacija. U tom slučaju, čak i ako netko sazna vašu lozinku, neće moći ući bez dodatne potvrde. I konačno, redovito ažurirajte softver jer ta „dosadna“ ažuriranja zatvaraju sigurnosne rupe koje hakeri mogu koristiti.

Stručnjak za inovacije i tehnologiju poručuje:

u vremenu stalnih promjena, opstaju samo oni koji mijenjaju pravila igre 

Kako uspješno navigirati kroz "nikad normalno" poslovno okruženje otkriva Peter Hinssen na konferenciji Future Tense powered by Lürssen 

Na konferenciji Future Tense powered by Lürssen, 8. svibnja, kroz temu Navigating Radical Innovation, Peter Hinssen predstavit će kako tvrtke mogu transformirati izazove u prilike za rast, izgraditi organizacijsku kulturu koja prihvaća kontinuiranu promjenu i stvoriti otpornost u suočavanju s višestrukim krizama.

Hinssen vjeruje da se svaka kompanija može transformirati poput feniksa – pod uvjetom da usmjeri pogled prema budućnosti, prema onome što naziva "a day after tomorrow", naslovu i njegove uspješne knjige. Dok većina organizacija ostaje zarobljena u svakodnevnim zadacima (danas) i kratkoročnim planiranjima (sutra), prave promjene nastaju tek kada se fokus prebaci na ono što dolazi nakon toga. Prema njemu, tvrtke koje usmjere fokus na radikalne ideje i inovacije, imaju moć transformirati ne samo vlastito poslovanje, već i cijele industrije, pa čak i svijet. 

Internet je omogućio nastanak kompanija poput Amazona koje su redefinirale potrošačko iskustvo - fizičku kupovinu zamijenile su online narudžbe, a sve što poželite dostupno je u nekoliko klikova i dostavlja se ravno pred vaša vrata. Amazon je tim konceptom u potpunosti poremetio tržišna pravila, no danas ga slijede brojne druge kompanije jer to potrošači i očekuju.

To je samo jedan primjer kako tehnološke inovacije oblikuju potrošačko ponašanje, ali i prisiljavaju kompanije da prilagode svoje poslovne modele. U eri umjetne inteligencije i blockchaina, svjedočimo dolasku novih aktera koji vješto koriste napredne tehnologije i remete pravila industrije, što ugrožava tradicionalne igrače na tržištu.

Foto: Robert Clayton | Izvor: Future Tense

Osim što tehnologija ubrzava promjene, poslovni lideri suočeni su i s ekonomskim, političkim, društvenim i ekološkim nestabilnostima. Riječ je o fenomenu koji Hinssen, stručnjak za inovacije i tehnologiju, osnivač nekoliko startupova te predavač na uglednim poslovnim školama London Business School i MIT Sloan, naziva "never normal".

Izvor: Future Tense 

„Postoje, u suštini, dva načina kako se nositi s konceptom never normal. Prvi je da se zaštitite od rizika, a drugi je da ga iskoristite. Umjesto da gledamo na promjene kao prijetnje, trebali bismo ih vidjeti kao prilike. Organizacije moraju razviti vještine i resurse koje će im omogućiti iskorištavanje prednosti ovih stalnih promjena“, zaključuje Hinssen, koji je surađivao s vodećim tehnološkim brendovima poput Googlea, Applea, Facebooka i Amazona, a i kolekcionar je Apple uređaja. 

Uz Petera Hinssena, za samo nekoliko dana na pozornici konferencije Future Tense powered by Lürssen govorit će Tamira Snell o održivosti, dr. sc. Howard Yu o izgradnji strateške otpornosti u nepredvidljivom poslovnom okruženju, dr. sc. Sami Kazi o pametnim gradovima te Carl Honoré o kulturi usporavanja, jednom od načina povećanja kvalitete života, ali i produktivnosti u svijetu brzih promjena. 

Uz Lürssen Design Centar Kvarner, partneri ovogodišnje konferencije su BOSQAR INVEST, Heidelberg Materials, Hrvatska pošta, Marsh McLennan, Iverpan, Infinum, JGL, Končar, Nestlé Hrvatska i Philip Morris International.

U svom petom izdanju, Future Tense powered by Lürssen na jednom mjestu okuplja stručnjake, futurologe, lidere industrija, poslovnu i akademsku zajednicu te predstavnike javne uprave s ciljem poticanja strateškog promišljanja o budućnosti. 

Više informacija nalazi se na internetskoj stranici Future Tense konferencije