Lenovo Think Report otkriva prepreke kritičkom razmišljanju i kako tehnologija
može podržati napredak ka boljem svijetu

Povodom 30. obljetnice  ThinkPad uređaja, Lenovo je proveo opsežnu globalno istraživanje u svrhu razumijevanja navika razmišljanja, identificiranja nedostataka u razmišljanju i otkrivanja novih načina razmišljanja kroz tehnologiju 

Lenovo je objavio svoj prvi Think Report s ciljem dobivanja uvida kako su suvremeni društveni izazovi utjecali na globalnu produktivnost i stavove. Ovo izvješće identificira kompromitirani način razmišljanja u današnjem svijetu pri čemu ispitanici na globalnoj razini tvrde da pate od gubitka produktivnosti od otprilike dva sata dnevno zbog svoje nesposobnosti svrhovitog razmišljanja i to prvenstveno zbog burnouta, stresa i mentalnog umora koji doživljavaju zbog ogromnih društvenih promjena u posljednje dvije godine.

U sklopu ovog istraživanja je anketirano više od 5700 ljudi diljem SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Japana te su rezultati objavljeni uoči 30. obljetnice Lenovo ThinkPada. Uvidi u istraživanje nastoje educirati zaposlene o važnosti “stvarnog razmišljanja” te im omogućiti korištenje tehnologije na inteligentniji i kolaborativniji način. 


„Zanimljivo je uočiti kako ljudi diljem svijeta osjećaju da je društveni napredak ugrožen zbog nedostatka stvarnog razmišljanja. Čak 80% ispitanika vjeruje da mi, kao društvo, moramo razviti novu revoluciju u razmišljanju,” komentirala je Emily Ketchen, potpredsjednica i direktorica marketinga Intelligent Devices Group, Lenovo. „Dok slavimo 30. obljetnicu ThinkPada, vrijeme je da ponovno procijenimo kako tehnologija usmjerena na čovjeka može poslužiti kao katalizator za bolje razmišljanje u svim aspektima naših života – od kuće do posla ili škole i više.”
 

Jaz u razmišljanju

Ispitanici uglavnom smatraju da vanjski događaji u posljednjih nekoliko godina (npr. COVID-19, gospodarski poremećaji, itd.) pridonose i pogoršavaju distrakcije, povećani multitasking i umor, što dodatno narušava kvalitetu njihovog razmišljanja.

• Od svih ispitanika, samo njih 34% kaže kako provodi “cijelo” ili “većinu” svog vremena za razmišljanje u jasnom, dubokom i produktivnom razmišljanju.
• Globalno, 75% donositelja odluka na području IT-a tvrdi kako se njihovi kolege “veoma” ili “donekle” bore s jasnim i produktivnim razmišljanjem.
• 64% ispitanika smatra da se oslanjaju na praktično ili bazično (survival) razmišljanje te da je sposobnost brzog razmišljanja i istovremeno obavljanje više zadataka “izuzetno” ili “vrlo” važno, što rezultira nedostatkom inovativnog i djelotvornog razmišljanja koje može utjecati na napredak. 

Većina ispitanika smatra kako se situacija ne popravlja te predviđa da im život neće postati lakši niti manje stresan u sljedećih nekoliko godina.

Moć razmišljanja

Veliki broj ispitanika diljem svijeta navodi kako im je danas teško postići bolje razmišljanje. Ipak, ispitanici imaju pozitivne asocijacije na poboljšano razmišljanje i razumiju prednosti koje dolaze s aktiviranjem razmišljanja na višoj razini. 

• 65% ispitanika vjeruje kako će im jasno, duboko i produktivno razmišljanje pomoći pri donošenju boljih odluka.
• 79% anketiranih u SAD-u kritično razmišljanje smatra “ekstremno” ili “vrlo” važnim. 

Navike razmišljanja

Unatoč tome što ljudi prepoznaju moć poboljšanog razmišljanja, vrijeme produktivnog razmišljanja se uvelike razlikuje u različitim dijelovima svijeta i nije uvijek u skladu s tradicionalnim radnim vremenom “od 9 do 17”. 

• 37% anketiranih Amerikanaca i 24% ispitanika u Ujedinjenom Kraljevstvu preferira kasne večeri ili rana jutra.
• 25% japanskih ispitanika preferira sredinu jutra. S druge strane, 35% Nijemaca jasnije razmišlja navečer. 

Općenito, ispitanici vjeruju kako je tiho okruženje ono što mora biti broj jedan za bolje razmišljanje. Osim toga, ispitanici u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj su izjavili kako tehnologije za uklanjanje buke vrednuju najviše kao pomoć u postizanju dubljeg razmišljanja.
 

Bolje razmišljanje potaknuto tehnologijom

Prema istraživanju, evolucije na području komunikacijskih i kolaboracijskih tehnologija se smatraju najkorisnijim značajkama u promicanju boljeg razmišljanja. Osim toga, učenje kako svrhovitije koristiti tehnologiju, uključujući postavljanje granica, ograničavanje smetnji i smanjenje pretrpanosti informacijama može nam pomoći u izgradnji boljih navika razmišljanja. 

• 66% ispitanih krajnjih poslovnih korisnika traži informacije o tome kako tehnologija može pomoći u ostvarenju jasnog, dubokog i produktivnog razmišljanja. Također, spremniji su u odnosu na opću populaciju preispitati svoj odnos s tehnologijom. Na primjer, mnogi smatraju da bi pojednostavljivanje zadataka moglo pomoći pojedincima u boljem razmišljanju.
• 40% ispitanika u Njemačkoj bi željelo naučiti kako svrhovitije koristiti tehnologiju.
• 39% ispitanika u SAD-u bi željelo postaviti granice vezane uz uporabu tehnologije. Na primjer, određivanje vremena za sviranje instrumenta ili fizičko vježbanje. 

Najveći dio anketiranih donositelja odluka na području IT-a se osjeća optimistično u pogledu tehnologije kojoj njihovi suradnici imaju pristup te smatra kako ona omogućuje jasno razmišljanje zaposlenicima i organizacijama. Bilo da je riječ o izvršavanju zadataka u roku, potrebi za sastankom ili prilici za nove ideje i izume, više od 60% ispitanika misli da tehnologija pomaže pojedincima da lakše dođu do kritičkih, refleksivnih, suradničkih, ekspanzivnih/istraživačkih i/ili novih vrsta razmišljanja.

Razmišljanje za čovječanstvo

Općenito, individualni ispitanici vjeruju kako poboljšano razmišljanje ima potencijal za ostavljanje dugotrajnih učinaka. Većina ispitanika se slaže da bi bolje razmišljanje povećalo našu ljudskost i da bismo bili bliže rješavanju izazova s kojima se čovječanstvo i društvo suočavaju te tako pomogli budućim generacijama. 

• 62% u SAD-u, 54% u Ujedinjenom Kraljevstvu i 52% ispitanika u Njemačkoj smatra kako bi naše društvo bilo ljubaznije kada bismo pokušali razmišljati jasnije, dublje i produktivnije.