DemoDay: Izabrani najbolji startupi 17. generacije Algebra LAB-a 

Pametna aplikacija za inovativan urbani razvoj grada osvojila prvo mjesto u kategoriji Best business case 

U petak je u prostorima Sveučilišta Algebra Bernays održana završna prezentacija 17. generacije polaznika startup inkubatora Algebra LAB-a. Riječ je o finalnom događaju višemjesečnog programa koji mladim timovima i poduzetnicima početnicima pruža stručnu podršku u razvoju tehnoloških rješenja i poslovnih modela, uz mentorstvo iskusnih profesionalaca iz industrije. Osmislili su ga i provode stručnjaci iz Algebra LAB-a, inovacijskog i istraživačkog centra Sveučilišta Algebra Bernays, s ciljem jačanja domaćeg inovacijskog ekosustava i stvaranja održivih startup projekata.

Demo Day 2025 predstavlja vrhunac višemjesečnog rada i truda naših timova, ali i potvrdu da inkubatorski model koji njegujemo u Algebra LAB-u donosi konkretne rezultate. Svaka generacija donosi nove ideje i energiju, a mi im nastojimo pružiti strukturiranu podršku, pristup stručnjacima i povezivanje s investitorima. Posebno nas veseli što studenti mogu iz prve ruke vidjeti kako izgleda razvoj jedne poslovne ideje – od koncepta do tržišta – jer se sve to događa u prostoru koji svakodnevno dijelimo – rekla je voditeljica Algebra LAB-a, Maja Brkljačić, prije nego što su učesnici iznijeli svježe ideje i poduzetničke projekte.

Izvor: Algebra | Foto: Tin Sučević 

Pred publikom i stručnim žirijem, u Spark Spaceu zagrebačkog kampusa Sveučilišta Algebra Bernays, osam timova predstavilo je svoja inovativna rješenja, a nagrade su otišle u ruke startupa koji su pokazali najvišu razinu razrađenosti i tržišnog potencijala. Nagrada za najbolji pitch (Best Pitch) otišla je u ruke tima MoveUs, dok je priznanje za najbolji poslovni model – Best Business Case – osvojio startup VidentiQ – pametna aplikacija namijenjena urbanistima, poduzetnicima i građanima. 

Članovi VidentiQ-a adresirali su jasan problem: gradovi se još uvijek oslanjaju na zastarjele, skupe i spore metode prikupljanja i analize podataka, što otežava učinkovito praćenje potreba građana i pravovremeno planiranje razvoja. VidentIQ nudi rješenje kroz aplikaciju koja kombinira podatke i javnu participaciju, omogućujući višekriterijsku analizu i vizualizaciju putem tzv. toplinskih karata (heatmaps). Poruka s kojom su zaključili svoj nastup i oduševili žiri bila je jasna i optimistična: budućnost pripada gradovima koji znaju slušati, učiti i donositi odluke temeljene na podacima.

MoveUs, nagrađen za najbolji business pitch, impresionirao je okupljene aplikacijom koja kombinira fizičku aktivnost s društvenom povezanošću, s ciljem poticanja zdravijih životnih navika. Riječ je o digitalnom rješenju koje korisnicima omogućuje sudjelovanje u timskim izazovima temeljenima na kretanju. Koncept MoveUs-a temelji se na povezivanju ljudi kroz zajedničke ciljeve, čime aplikacija potiče ne samo tjelesnu aktivnost, već i razvoj socijalnih kontakata.

Tijekom prezentacije naglasak je stavljen na povezanost fizičkog zdravlja i društvene interakcije kao čimbenika dugovječnosti i zadovoljstva. Vizualni identitet projekta, uključujući animirane likove i jednostavno sučelje, dodatno je pridonio jasnoći prezentacije. Naveli su kako su kroz program inkubatora prošli proces validacije ideje, testiranja funkcionalnosti i razvoja poslovnog modela. Poseban fokus stavljen je na razvoj korisničkog iskustva i strategiju izlaska na tržište.

Uz nagrađene timove, završnu prezentaciju 17. generacije Algebra LAB startup inkubatora obilježilo je i šest drugih timova koji su predstavili raznolike projekte, svatko sa svojim pristupom rješavanju stvarnih problema. Startup kind.indeed razvija društvenu mrežu posvećenu svakodnevnoj ljubaznosti i dobrim djelima – platformu koja njeguje male geste kao alat za stvaranje optimističnije digitalne zajednice. MyFITool startup predstavio je personaliziranu fitness aplikaciju utemeljenu na stručnosti kineziologa i podržanu umjetnom inteligencijom, s ciljem zdravijih, sigurnijih i dugoročno održivih navika vježbanja.

Edukacija i obiteljski odgoj također nisu izostali, a spojeni su u projektu HeroEnergy, aplikaciji koja kroz zadatke, izazove i sustav nagrađivanja pomaže djeci razvijati osjećaj odgovornosti, upravljanje vremenom i financijama. LexPat je startup koji nudi digitalnu podršku strancima koji se doseljavaju u Hrvatsku – jedinstveno mjesto s praktičnim informacijama o administraciji, jeziku i svakodnevnom životu. Trader se obraća sve brojnijoj zajednici individualnih investitora, nudeći siguran prostor za razmjenu znanja, savjeta i strategija, dok je Happy Place fokusiran na putovanja i digitalno pripovijedanje, omogućujući korisnicima da svoje avanture pretoče u personalizirane foto knjige.

Ovi su timovi, zajedno s nagrađenima, u sklopu inkubatorskog programa prošli kroz intenzivan višemjesečni rad pod stručnim vodstvom mentora izgrađenom je kako bi startupima pružio strukturiranu podršku u razvoju proizvoda, testiranju tržišta i razradi poslovnih modela.

Žiri su činili istaknuti stručnjaci s bogatim iskustvom u području investicija i poduzetništva: Renata Brkić (Feelsgood Capital), Mihovil Barančić (Croatian Business Angels Network), Aleš Pustovrh (Fil Rouge Capital), Dražen Nikolić (Hrvatska narodna banka) te Srđa Iveković (Vesna Deeptech Venture Fund). Raznolik sastav žirija, koji obuhvaća i predstavnike fondova rizičnog kapitala i institucionalne investicije, osigurao je uravnoteženu i temeljitu evaluaciju predstavljanih startupova, s fokusom na tržišni potencijal, održivost i inovativnost svakog rješenja.

Umjetna inteligencija može povećati učinkovitost zdravstvenog sustava i smanjiti liste čekanja 

AI ima golem potencijal transformacije dijagnostičkih i terapeutskih postupaka, a u personaliziranoj medicini će molekularna dijagnostika, stanična ili genska terapija, imunoterapija, farmakogenomika pa čak i manipulacija genoma u svrhu popravljanja oštećenja DNK biti ključan element moderne medicine 

U sklopu projekta AI2MED u organizaciji Algebra LAB-a održano je događanje na temu 'Tko će opstati – liječnici ili umjetna inteligencija?' na kojem su eminentni stručnjaci iz područja zdravstva dijelili svoja iskustva i vizije razvoja medicine budućnosti. „Potencijalne primjene umjetne inteligencije u zdravstvu su opsežne i dalekosežne. Od pojednostavljenja administrativnih zadataka do poboljšanja procesa kliničkog odlučivanja, implementacija umjetne inteligencije ima kapacitet učiniti zdravstvene sustave inteligentnijima, učinkovitijima i osjetljivijima na potrebe milijuna pacijenata diljem svijeta“ – istaknula je uvodno Maja Brkljačić, voditeljica Algebra LAB-a.

Stručno predavanje na temu potencijala korištenja umjetne inteligencije i strojnog učenja u području personalizirane medicine i farmakogenomike održao je prof. dr. sc. Dragan Primorac, predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina, pedijatar, forenzičar i subspecijalist iz medicinske genetike. Profesor Primorac je kroz predavanje predstavio najnovije trendove suvremene medicine i istaknuo da umjetna inteligencija neće zamijeniti liječnike, već im pomoći u analizama velikih količina podataka i uštedi vremena potrebnog za kvalitetnu dijagnostiku. Profesor Primorac je istaknuo da će umjetna inteligencija motivirati mlade liječnike da lakše riješe probleme moderne medicine i time napraviti iskorak koji nismo mogli sanjati, jer AI ima golem potencijal transformacije dijagnostičkih i terapeutskih postupaka, te da će u personaliziranoj medicini molekularna dijagnostika, stanična ili genska terapija, imunoterapija, farmakogenomika, pa čak i manipulacija genoma u svrhu popravljanja oštećenja DNK biti ključne za medicinu budućnosti. Shodno tome, istaknuo je u predavanju profesor Primorac, liječnik budućnosti bit će osoba  koja ima širinu primjene medicinskih i tehničkih znanja u sve kompleksnijim, individualno specifičnim slučajevima modernog zdravstva, kako bismo osigurali što bolje ishode liječenja u budućnosti. 

U okviru događanja održana je i panel rasprava na kojoj su, uz profesora Primorca, sudjelovali prof.dr.sc. Ozren Polašek, ravnatelj Hrvatske zaklade za znanost; doc.dr.sc. Ivo Dumić-Čule, nekadašnji ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak, dr.sc. Goran Kuzmec, specijalist pedijatrije i pedijatrijske neurologije, dr.sc. Mateo Sokač, predavač na Sveučilištu Algebra, stručnjak iz područja primjene umjetne inteligencije u medicini i Davor Aničić, osnivač tvrtke Velebit AI, voditelj vrlo iskusnog tima istraživača u području umjetne inteligencije. 

„Nema straha od AI, nego treba vidjeti kako iskoristiti prednosti koje nudi umjetna inteligencija u smjeru povećanja učinkovitosti zdravstvenog sustava. Kroz integraciju AI rješenja učinit ćemo velik korak naprijed prema smanjenju lista čekanja, a život liječnika budućnosti bit će lakši i brži uz AI i napredak u području dijagnostike“ – ističe Polašek. 

Mateo Sokač sa Sveučilišta Algebra smatra da će se liječnici budućnosti morati razvijati interdisciplinarno: „Uvijek će postojati nešto nepoznato, zato je u svoj znanosti ključna ljudska suradnja i timovi raznovrsnih stručnjaka koji problemu pristupaju iz više uglova. Na kraju, ti stručnjaci su oni koji će interpretirati podatke koje nam daje umjetna inteligencija. Danas je do podataka teško doći, svaka zemlja ima svoje izazove u tom segmentu, zato taj problem trebamo rješavati na krovnoj, institucionalnoj razini kako bismo osigurali što bolje šanse liječenja za sve pacijente.“ 

Davor Aničić iz Velebit AI-a smatra da će se prva odobrena rješenja bazirana na umjetnoj inteligenciji u medicini koristiti u radiologiji, kao i u drugim granama, koje se bave analizom slike, kao što su histologija i patologija.  Kod jednostavnijih i regularnih skenova, umjetna inteligencija može značajno doprinijeti tumačenju nalaza i time smanjenju utrošenog vremena liječnika specijalista te pomoći u ubrzanju procesa liječenja. 

Najveći problem neiskorištavanja potencijala AI-a u zdravstvu je nedostatak stručnjaka i vještina potrebnih za daljnji razvoj personalizirane medicine koja poboljšava ishode liječenja i smanjuje troškove zdravstvenog sustava. Oko 14 milijuna zdravstvenih radnika u Europskoj uniji treba veću svijest o obećanjima i zamkama umjetne inteligencije kako bi se izgradilo povjerenje u rješenja temeljena na umjetnoj inteligenciji. Uz to, podatkovnim znanstvenicima zaduženim za obuku algoritama za medicinske svrhe često nedostaje sektorska specijalizacija, što naglašava potrebu za ciljanim obrazovnim inicijativama. 

Prateći sve veće potrebe za razvojem stručnjaka u području AI-a i podatkovne znanosti, Sveučilište Algebra pokrenulo je i potpuno novi studijski program, jedini takve vrste u Hrvatskoj, koji kombinacijom podatkovne znanosti i umjetne inteligencije daje „humanistički“ štih klasičnom računarstvu. Novim studijem Algebra želi svim učenicima koji razmišljaju široko i multidisciplinarno pružiti mogućnost komplementarnog studiranja bez potrebe za žrtvovanjem tehnološkog ili društvenog područja edukacije. Studij je namijenjen svima koji prepoznaju trendove modernog doba i žele naučiti koristiti digitalne tehnologije za pretvaranje podataka i informacija u znanje, znanja u mudrost, a mudrosti u donošenje dobrih odluka. 

Projekt AI2MED “Artificial Intelligence in Medical Care: Reducing Errors and Saving Lives”, inicijativa koja će oblikovati budućnost umjetne inteligencije (AI) u medicini diljem Europe, razvijena je u okviru programa Erasmus+ i upravljana od strane Europske komisije i Europske izvršne agencije za obrazovanje i kulturu (EACEA). Konzorcij projekta sastoji se od 11 organizacija, uključujući sveučilišta i stručnjake iz medicine i podatkovne znanosti, poduzeća, industrijske i sektorske organizacije, te istraživački institut iz 7 europskih zemalja.

Zaljubljenicima u svemirske tehnologije Algebra daruje 3.000 eura za pobjedu na šestom CASSINI Hackathonu

U Zagrebu će od 3. do 5. studenog 2023. godine na Visokom učilištu Algebra biti održan šesti po redu CASSINI Hackathon koji ima za cilj sudionike potaknuti na razvoj novih proizvoda i usluga koristeći EU svemirske tehnologije. Hackathonom će se nastojati podržati ciljevi održivog međunarodnog razvoja te pomoći ljudima u potrebi u osiguranju osnovnih životnih potreba.

Visoko učilište Algebra je jedan od 10 organizatora šestog hackathona u EU koji se održava pod krovnom temom „Svemir za međunarodni razvoj i humanitarnu pomoć“. CASSINI Hackathons su niz polugodišnjih hackathona koji se bave globalnim izazovima uz pomoć europskih svemirskih tehnologija. Svaki hackathon je hibridni događaj koji se istovremeno održava na deset različitih lokacija diljem Europe. Svrha je okupiti mlade poduzetnike, tehnologe i istraživače iz cijele Europe te im pružiti privlačno okruženje za razvoj inovativnih aplikacija i upoznavanje s europskim svemirskim programima. Sudionici će dobiti potrebna znanja o tome kako pristupiti svemirskim podacima i uslugama te kako javno predstaviti svoja rješenja.

Hrvatski fizičar, Slobodan Danko Bosanac jedan je od mentora Cassini Hackathona koji smatra da mu je interes i obaveza kao znanstveniku svoje iskustvo i znanje u kreativnom radu prenijeti na mlađe naraštaje: „Smatram da je poticaj kreativnosti mašta, što je bila ideja vodilja u mom znanstvenom radu. To mi je i temelj u mentoriranju, potaknuti kreativnost iz mašte. Najšire područje djelovanja, ne samo u tehnologiji već i znanosti, je svemir. U tom segmentu opažanja Zemlje  iz svemira je od velike važnosti kao informacija koja omogućuje održivi razvoj života. Ta informacija nije samodostatna mora se povezati s informacijama o mogućim ugrozama koje dolaze iz svemira.“

Troje pobjednika svakog hackathona dobiva pristup CASSINI Mentoring programu, prilagođenom mentorskom i coaching sustavu.


CASSINI Hackathon & Mentoring dio je nove inicijative Europske komisije koja podržava inovativne poduzetnike, startupe i male i srednje poduzetnike u svemirskoj industriji, tijekom razdoblja od 2021. do 2027 godine: „Na hackathon su pozvani svi ljudi koji imaju interesa za svemirske tehnologije i tehnička znanja o korištenju svemirskim podacima koji su nastali promatranjem satelita, a koje je europska svemirska agencija izbacila u proteklih 10 godina. Algebra je odlučila najboljeg kandidata CASSINI Hackathona nagraditi iznosom od 3.000 eura. Za taj iznos, tražit ćemo od tima da osmisli novo rješenje i novi pogled na korištenje svih tih podataka i da napravi business case i da onda temeljem tog business casea pokaže kako se korištenjem podataka koji su nastali promatranjem Zemlje iz svemire može riješiti neki problem na Zemlji. Konkretno to može biti problem promatranja kvalitete vode, bilo čega vezanog za klimatske promjene, s obzirom da sateliti sakupljaju velik broj podataka vezanih uz temperaturu, vlažnost, broj sunčanih dana i sl.“ – istaknula je dr.sc. Maja Brkljačić, voditeljica razvoja poslovanja Algebra LAB-a.

Jedan od mentora je i dr.sc. Ivan Tomljenović, stručnjak na području daljinskih istraživanja OIKON-a koji je kao ljubitelj Star Treka oduvijek  bio fasciniran svemirom i tehnologijama koje nam omogućuju njegovo istraživanje: „Istraživanje i razvoj svemirskih tehnologija su od ključne važnosti za budućnost čovječanstva. One nam omogućuju da bolje razumijemo svemir i naš položaj u njemu, ali i da lakše promatramo svijet oko nas. Uz pomoć svemirskih tehnologija na brz i efikasan način možemo doći do velikih količina podataka  uz minimalnu potrošnju vremena i resursa i to putem  uređaja koji su svima dostupni (pametni telefon, računalo, tablet). Prvi tvorci vozila su znali svaki dio vozila i njegove funkcije u najmanje detalje. To je bio početni stadiji. Danas korisnici sjedaju u vozila i upravljaju njima, a da ne razumiju ili nisu upoznati s onim što se događa u pozadini. Mi moramo dovesti tehnologije sutrašnjice u krajnje ruke korisnika sadašnjice bez potrebe za kompliciranim i naprednim razumijevanjem onoga što se događa u pozadini.“

Unatoč napretku ostvarenom u proteklim godinama, milijuni ljudi diljem svijeta i dalje nemaju pristup osnovnim životnim potrebama. Bolja infrastruktura, pristup čistoj vodi i sigurnim zalihama hrane, kao i pomoć u vremenima izvanrednih situacija, važni su kako bi se osiguralo da ranjive zajednice imaju priliku napredovati i rasti. Dublje razumijevanje učinaka klimatskih promjena također će doprinijeti otpornijoj budućnosti, koja je u skladu s ciljevima koje si je EU zadala do 2030. godine. VERHAERT New Products & Services i SpaceTec Partners čine jezgru tima koji provodi CASSINI Hackathons & Mentoring u ime Europske agencije za svemirski program (EUSPA).

Cilj je privući predane sudionike s tehnološkim iskustvom i poduzetničkim duhom te okupiti nove timove oko ideja koje imaju potencijal trajati i nakon hackathona. Sudionici mogu biti: studenti, poduzetnici, startupi, stručnjaci iz industrije, istraživači iz akademske zajednice, neprofitne organizacije, itd. (Događaj nije namijenjen kao prilika za postojeće startupe da prezentiraju svoj proizvod. Hackathon ima pravilo da kod mora biti napisan tijekom hackathona ili javno dostupan).

Prijaviti se možete do 26. listopada na sljedećem linku.  

Hrvatski start-upovi uz podršku investitora i Algebrinog inkubatora unatoč krizi bilježe stalan rast 

Algebra LAB, jedan od najstarijih startup inkubatora u Hrvatskoj, mladim inovatorima pruža simbiotski ekosustav u kojem poslovne ideje neprekinuto stasaju već 11. godinu zaredom 

Za start-upove nema zime, a unatoč oprezu investitora prema rizičnim ulaganjima, samo u prva tri kvartala prošle godine u domaće je start-upe investirano čak 958,3 milijuna dolara, zaključeno je na Algebra startup meetupu, koje je održano na zagrebačkom kampusu Algebre, u Algebra Spark Event Space prostorijama.

Algebra LAB, kao jedan od najstarijih startup inkubatora u Hrvatskoj, još od 2012. godine ima neprekinut niz inkubatorskih generacija, zahvaljujući sustavnoj podršci koja im je na raspolaganju u inovacijskom ekosustavu koji spaja visoko obrazovanje s poduzetništvom:

„U Algebra LAB-u trudimo se da obje strane simbiotski profitiraju u razvoju - naši studenti od činjenice da im se inkubator nalazi u zgradi u kojoj svakodnevno uče i slušaju predavanja te da se u kratkom roku mogu naći u svijetu poduzetništva, a naši start-upovi od toga da im dio mentora i predavača radi u sustavu visokog obrazovanja, što znači da su konstantno na izvoru novih znanja i informacija. U takvom kolaboracijskom sustavu koji spaja vrhunske inovacije i znanost s poduzetništvom vidimo ključ izlaska iz svake krize, kojih u posljednjih desetak godina nije manjkalo. Iz Algebra LAB-a proizašle su mnoge danas uspješne poduzetničke priče – Farseer, Velebit AI, Sport React. Svi one koji razmišljaju o pokretanju vlastitog poslovanja i potrebna im je podrška na putu do realizacije inovativne ideje, pozivamo da se priključe novoj inkubatorskoj generaciji za koju ciklus upisa kreće krajem godine.„ – izjavila je Maja Brkljačić, voditeljica Algebra LAB-a. 

Na hrvatsko tržište dolaze četiri nova venture capital fonda (fondovi rizičnog kapitala). U sljedećih pet godina količina novca koja će biti raspoloživa za start-upe bit će 10 puta veća nego je bila u proteklom razdoblju – oko 300 milijuna eura. Puno novaca znači i velike probleme za fondove koji se moraju početi natjecati za start-upe što čini cijeli ekosustav dosta dinamičnim i kompetitivnim, posebno u okruženju krize i gospodarske neizvjesnosti.

Utjecaj gospodarske krize te krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu na investicijsku klimu nije zanemariv, o čemu su na panel raspravi, uz Maju Brkljačić govorili i Matija Nakić, osnivačica hrvatskog fintecha Farseera, koji je stasao upravo u Algebra LAB-u; Miryana Joksović, suosnivačica Arcion Labsa i članica Uprave ACAP-a te veteran hrvatske startup investicijske zajednice Vedran Blagus, principal najstarijeg hrvatskog VC fonda South Central Venturesa.  Predstavnici start-up scene imali su tako prilike iz prve ruke čuti korisne savjete za preživljavanje turbulentnog društvenog i ekonomskog okruženja, ali i važnosti leadershipa od iskusnih start-upaša:

„U krizi je važno da uvijek vodimo primjerom i na to se voditelji svakog start-upa trebaju fokusirati. Investitori očekuju da će ovo razdoblje trajati 24 do 36 mjeseci. Najteže je seed stage startupima koji nisu u portfoliu jer su za njih rizici najveći, kao i ovisnost o investitorima. Upravo zato najvažniji je dobar networking s potencijalnim investitorima – moj savjet je ne gledati samo njih, nego i njihove portfolio kompanije te tvrtke s kojima su oni povezani jer je u izgradnji te mreže poznanstava ključ budućeg uspjeha.“ – izjavila je Miryana Joksović iz Arcion Labs te se osvrnula na nedavna otpuštanja u tech zajednici: „Većina onih koji su bili ranije zaposleni u velikim tvrtkama teško se mogu prilagoditi start-up kulturi tako da je pitanje kako spojiti te talente u start-up ekosustav jer su oni navikli na drugačije standarde rada netipične za dinamiku malih poduzetnika koji tek kreću graditi svoje tvrtke. 

To da svaka kriza, pa tako i ova, može biti prilika uvidjela je Matija Nakić, osnivačica Farseera na svom primjeru: „Naš proces dobivanja investicije nije bio dramatičan i brzo smo se snašli. Investicije su ipak usporile gledamo li okruženje, dok je u prošle dvije godine kapitala bilo mnogo i dogodio se značajan skok u zapošljavanjima te ulaganjima u IT firme. Ja volim krize i mislim da su one dobra prilika za preispitati sebe i svoj biznis model. Ljudi koji su otišli iz velikih IT firmi poput Googlea će zasigurno brzo naći posao jer imaju vrhunska znanja i vratit će se u ekosustav i donijeti to novo znanje mladim kompanijama. Vjerujem da nas čeka zanimljivih par godina, posebno uz sve veći utjecaj AI-a.“ 

„U 2021. i 2022. kapital je bio jeftin ne samo za start-upe nego i za fondove. U zadnjem kvartalu 2022. dogodio se značajan pad investicija. Novca ima, investicije su poljuljane, no nisu prestale“ – naglasio je Vedran Blagus iz South Central Ventures. 

Unatoč podatcima o smanjenom investicijskom valu koji je posljedica globalnih ekonomskih zbivanja, panelisti su se složili kako je pred domaćom, ali i globalnom start-up scenom izazovan period samo uvod u nastavak prosperitetnog razdoblja. Naime, pred start-upašima su sada novi izazovi u vidu ulaganja u istraživanja i razvoj, kao temelja novih inovacija koje mogu pomoći prebroditi krizu: 

„Što se aktivnosti i interesa start-upa tiče – nije došlo do smanjenja, dapače ima ih više nego ikada prije. Velik je broj prijavljenih i zainteresiranih za naš Lab, a tzv. zamor scene ili materijala ne postoji, po onome što mi vidimo – a to je reakcija na evente i same prijave, vidi se živost scene. U Hrvatskoj je sve više investicijskih fondova koji liječe ranu nedostatka ranog kapitala poput Fil Rouge Capitala i South Central Ventures, koji omogućavaju start-upima da ne razmišljaju o novcu, već o svom proizvodu ili usluzi koju razvijaju. Ne vidim razloga za zabrinutost za hrvatsku start-up scenu, osim opreza potrebnog pri novim zapošljavanjima – posebno kod promjene kulture i prelaska na scale-up“ – kazala je Maja Brkljačić, voditeljica Algebra LAB-a te dodala kako se brojka od 500 – 600 startupa s početka prošle godine prema nekim procjenama popela na čak 900 koliko je procijenjeno krajem 2022. godine, time poručivši kako start-up scena raste unatoč nepovoljnim okolnostima. 

Na događanju su i dva start-upa proizašla iz Algebrinog LAB-a (EcoWashers i TablePop) kroz petominutne pitcheve predstavila svoje inovativne ideje pred publikom. EcoWashers u nekoliko poteza omogućava korisniku da na pametnom telefonu naruči pranje vozila, a kroz sustav suhog eco pranja koriste jedinstvenu nano-tehnologiju koja je sigurna za okoliš i koja koristi minimalnu količinu vode. TablePop je platforma koja omogućava gostima beskontaktno naručivanje i plaćanje u ugostiteljskim objektima sa jednostavnim skeniranjem QR koda. Uz njih, svoje je inovacije predstavio i start-up IoTaaP, a iskusni član start-up i tech zajednice Ivo Spigel nazočnima je prezentirao svoj novi fintech projekt Pontyx. 

Algebra Spark Event Space i Algebra Spark Coworking, inovativan i jedinstven prostor na zapadnom dijelu grada publici je približio Hrvoje Josip Balen, član Uprave: „Za razliku od ostalih sličnih suradničkih prostora, Algebrine su prostorije posebno dizajnirane i usmjerene na razvoj poslovanja i stvaranje poduzetničke mikroklime prikladne za ozbiljne tvrtke koje fokus stavljaju na poslovni rast. Algebrin inovativni prostor tvrtkama omogućuje organizaciju većih ili manjih poslovnih događanja, predavanja, radionica, ali i niz drugih privatnih ili komercijalnih evenata uz svu potrebnu infrastrukturu. Zainteresiranim tvrtkama i fizičkim osobama u okviru Algebra Rent Spacea omogućen je i najam dodatnih prostora na preko 12.000 m2 koji uključuje vrhunsku opremu i tehnologiju s ciljem postizanja maksimalne razine funkcionalnosti – kroz sinergiju uredskih prostora s Algebra LAB-om, kao znanstveno-istraživačkim centrom namijenjenim malim i start-up tvrtkama.“ 

Algebrin Spark Coworking Space koristi i Matija Matija, mladi start-upovac koji je osmislio web stranicu Lankea koja na jednom mjestu prikazuje sve dostupne projekte novogradnje nekretnina. Matija se osvrnuo na svoj boravak u Algebrinim uredima: „Najviše me se dojmila lokacija koja mi odgovara jer se i sam nalazim na zapadnom dijelu grada te s druge strane kvaliteta i opremljenost ureda koji sadrži sve što trebam na jednom mjestu. Na kraju, ali ne manje važno – cijenim mir kojeg uredski prostor nudi, a koji mi je potreban za fokusiranje na posao, za kojeg nisam siguran da bi ga pronašao u drugim sličnim coworking prostorima u Zagrebu.“ 

Start-upovi su zbog svoje fokusiranosti na inovativnost u poslovanju jedan od segmenata gospodarstva koji će značajno utjecati na budući razvoj cijelog društva, a i njihova uloga nije samo u vlastitom napretku, već imaju potencijal i značajno ubrzati rast ostalih gospodarskih grana. Danas start-upi nisu ograničeni samo na IT sektor, već se pojavljuju i u poljoprivredi, ugostiteljstvu, bankarstvu, u kojima pomažu akcelerirati rast čitavih ekosustava, a njihova pojavnost u Hrvatskoj raste iz godine u godinu, čemu uz privatne investitore najviše doprinose inkubatori poput Algebra LAB-a, koji im pružaju podršku u ranim fazama i začecima poslovnih ideja.

15. veljače, 2021. | Zagreb | 

Uredio: Božidar Žitnik 

Sudionici su tijekom hackathona odabrali jednu od tri ponuđena problema te su za njega razvijali svoje rješenje. Natjecateljima su ponuđena tri izazova – višak i bacanje hrane (kako riješiti problem viška hrane u trgovinama, kod ljudi i općenito u cijelom lancu hrane?), masovni turizam (kako razviti model održivog turizma?) te zagađenje vode (kako osmisliti poslovno rješenje koje rješava problem zagađivanja vode?). Zadatke za natjecatelje je, u suradnji s Veleposlanstvom, osmislio tim stručnjaka koji predvodi Algebra LAB, doc. dr. sc. Leo Mršić i dr. sc. Maja Brkljačić.

Ponuđena rješenja, tj. odgovori na zadatke, pritom su morala biti održiva, izvediva, profitabilna i skalabilna te su se, dakako, morala oslanjati na tehnologiju kao način rješavanja postavljenog problema. Tijekom cijelog hackathona timovima je bilo na raspolaganju osam mentora koji su im pomogli u razrješavanju dilema i savjetima za suočavanje s projektnim zadacima s poslovne ili tehnološke strane: Mili Ibrulj (Fil Rouge Capital), Roger Blott (Fil Rouge Capital, partner), Andrija Garofulić (Mazars Croatia, partner), Matija Žulj (pokretač tvrtke Agrivi), Neil Whittaker (Energy System Catapult, Incubation Manager), Marko Capek (Terra Hub Croatia), Bojan Radlović (RVU, General Manager) i Tom Oštrić (O2, osnivač).

Nakon dvodnevnog rada na projektima i predstavljanja projekata u sklopu virtualnog pitcha pred žirijem – kojega su činili Stevica Kuharski (Fil Rouge Capital), Renata Brkić (Feelsgood Capital) i Marijan Mrkonjić (voditelj novih biznisa, INA) najboljim timom proglašen je tim GoGreenOzonator, u čijem su sastavu Helena Virić Gašparić, Darija Lemić i Pave Ninčević. Svo troje dolaze s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Njihovo pobjedničko rješenje bazira se na inovativnoj primjeni ozona. Odavno su poznata dezinfekcijska svojstva i primjena ozona u zdravstvu i prehrambenoj industriji. GoGreenOzonator tim želi primijeniti ozon u poljoprivredi, posebno u zaštiti od štetnih organizama, te na taj način eliminirati ili dramatično smanjiti korištenje pesticida, a bez smanjenja produktivnosti u procesu proizvodnje hrane.

„Zahvaljujemo organizatorima GreenTech Hackatona, Britanskom veleposlanstvu u Zagrebu i Algebra LAB-u na prilici za sudjelovanje i pozitivnoj ocjeni naše ideje kao prihvatljivog zelenog rješenja u kategoriji 'Water pollution'. Sudjelovanje u hackatonu je za nas bilo novo i neprocjenjivo iskustvo, a pobjeda i osvojeni novčani iznos su nam svakako poticaj za daljnji razvoj. Želimo se zahvaliti mentoru Matiji Žulju iz tvrtke Agrivi koji nam je tijekom natjecanja bio velika podrška u pripremi poslovne strategije, njegovi stručni savjeti su doprinijeli našoj pobjedi“, rekla je Helena Virić Gašparić iz pobjedničkog tima. 

Uz pobjednike, žiri je posebno pohvalio i rješenja tima Alavera, MacroConverter i Omni Akademija. Tim Alavera razvija rješenje za smanjenje korištenja otrovnog klorinskog sredstva za izbjeljivanje s hibridnim sustavom koji koristi hidrogen peroksid i UV svjetlo, što bi bitno smanjilo onečišćenje voda prouzrokovano tekstilnom industrijom. Tim MacroConverter radi na rješenju uklanjanja plastičnog otpada iz okoliša korištenjem sustava baziranog na pirolizi, što bi uklanjanje plastike učinilo bitno jednostavnijim i jeftinijim. Omni Akademija radi na komercijalnom edukativnom projektu, koji se fokusira na edukaciju svih čimbenika u lancu, koji mogu pridonijeti smanjenju zagađenja. 

Pobjednički tim nagrađen je novčanom nagradom u iznosu od 50.000 kuna. No, osim novčane nagrade, organizator – Veleposlanstvo Ujedinjene Kraljevine u Hrvatskoj – pomoći će pobjednicima i s pristupom britanskoj startup zajednici i eventualnim daljnjim povezivanjem s aktivnim i propulzivnim green tech sektorom u Ujedinjenoj Kraljevini. 

„Britansko veleposlanstvo oduševljeno je što je moglo biti domaćin ovog eventa. Impresionirani smo nivoom znanja i entuzijazmom, koji su pokazali svi timovi na natjecanju. Vlada Velike Britanije predana je ideji zelenog rasta i pronalaženju inovativnih rješenja za borbu protiv klimatskih promjena. Čestitamo pobjednicima na zasluženom uspjehu i nadamo se da će njihovo inovativno rješenje prepoznati u industriji i u redovima donositelja odluka“, rekli su iz Britanskog veleposlanstva. 

„Održivi razvoj i zelene tehnologije zasigurno su teme koje će dominirati poslovnim i tehnološkim svijetom u sljedećem periodu. Da interesa u Hrvatskoj među mladima ne manjka pokazalo je i ovo događanje. Gotovo 150 prijava za samo 14 mjesta – bilo ih je teško selektirati. Veliko nam je  zadovoljstvo što smo mogli mentorski i organizacijski podržati Britansko veleposlanstvo, s ljudima koji i inače sudjeluju u radu našeg inkubatora. Pobijedio je najbolji tim, i veselimo se nastavku suradnje“, naglasila je dr. sc. Maja Brkljačić, business development manager Algebra LAB-a, partnera u provedbi ovog hackathona.