5G Atlas Hrvatskog Telekoma
Srijeda, 20 Travanj 2022 00:00
20. travnja, 2022. | Zagreb | Uredio: Božidar Žitnik
5G Atlas Hrvatskog Telekoma
5G će donijeti više od 10 milijardi kuna gospodarstvu Hrvatske,
uz pozitivne efekte kroz sve industrije i županije
- 5G mreža će ubrzati tržišni dinamizam, povećati konkurentnost, zaposlenost i potaknuti razvoj svih, a posebice trenutačno slabije razvijenih regija.
- Godišnja neto korist od ulaganja u 5G procjenjuje se na 1,72 posto BDP-a.
- Hrvatski Telekom je s kontinuiranim godišnjim ulaganjima većim od 1,6 milijardi kuna godišnje najveći investitor u digitalnu infrastrukturu u Hrvatskoj.
Ulaganja u razvoj 5G mreže u sljedećih nekoliko godina donijet će više od 10 milijardi kuna (1,33 milijardi eura) dodatne vrijednosti hrvatskom gospodarstvu, a godišnja neto korist od ulaganja u 5G procjenjuje se na 1,72 posto BDP-a, pokazala je publikacija '5G Atlas - Ekonomski učinci razvoja 5G infrastrukture u Republici Hrvatskoj’ koja je nastala u suradnji Hrvatskog Telekoma i Ekonomskog instituta Zagreb.
5G Atlas je potvrdio kako je razvoj 5G infrastrukture jedan od ključnih pokretača gospodarskog rasta i društvenog napretka i to u svim županijama. Dapače, uvođenjem 5G mreže otvara se značajan poduzetnički potencijal koji do izražaja dolazi prvenstveno u slabije razvijenijim regijama i onima udaljenim od glavnih urbanih središta. 5G tehnologija će poduprijeti pozitivnu transformaciju gospodarstva u tim regijama kako bi one bile produktivnije i s većim potencijalom rasta u budućnosti.
Foto: Božidar Žitnik
Prema umjerenim procjenama, uvođenje 5G mreže rezultirat će povećanjem prihoda od 20 do 50 posto, izvozne sofisticiranosti od 10 posto, smanjenjem troškova poslovanja za 10 posto, dok će se potencijal za osnivanje novih poduzeća povećati čak tri puta. Pritom će se rast zaposlenosti u svim analiziranim sektorima kretati u rasponu od 8 posto u prerađivačkoj do 46 posto u ICT industriji.
Foto: Božidar Žitnik
Najveći pozitivan efekt na složenost izvoznih proizvoda je u poljoprivredi, čak 25 posto, u prerađivačkoj industriji od 19 posto i u ICT-u za 7 posto. Poljoprivreda pritom bilježi najveći efekt i u kontekstu smanjenja troškova poslovanja, od čak 30 posto. Povećanje udjela novih poslovnih subjekata će se po županijama kretati od 25 posto u Gradu Zagrebu do čak 250 posto u Brodsko-posavskoj županiji i tu su najveći dobitnici sektori ICT i turizam. Povećanje izvoza će najevidentnije biti u slabije razvijenim županijama uz rast izvoznih proizvoda od 20 do 120 posto.
Foto: Božidar Žitnik
Pritom se omjer koristi i troškova od ulaganja u 5G infrastrukturu značajno razlikuje po županijama uslijed razlika u njihovoj gospodarskoj strukturi koja određuje potencijal za ostvarivanja koristi, a osam županija bilježi veće koristi od nacionalnog prosjeka (3,0): Grad Zagreb (4,5), Bjelovarsko-bilogorska (4,2), Koprivničko-križevačka (4,1), Međimurska (3,8), Osječko-baranjska (3,7), Istarska (3,4), Vukovarsko-srijemska (3,2) i Virovitičko-podravska županija (3,1).
Foto: Božidar Žitnik
Pojedine regije su u boljoj poziciji za ostvarivanje pozitivnih učinaka 5G mreže te na njoj zasnovanih tehnologija. Poticajne mjere poput prostornih planova orijentiranih razvoju te učinkovitijih i bržih procesa izdavanja dozvola s ciljem izgradnje 5G mreže su od velike važnosti kako bi svi sektori te svi gradovi i županije iskoristili puni 5G potencijal.
Foto: Božidar Žitnik
„U samo godinu i pol dana otkad smo pokrenuli prvu 5G mrežu u Hrvatskoj, uspjeli smo pokriti 76 gradova i 5G učiniti dostupnim za više od 2 milijuna građana, a milijun njih već danas može uživati u gigabitnim brzinama. Sve to postignuto je u nepovoljnom poslovnom okruženju, kada smo suprotno tržišnim kretanjima intenzivirali naša ulaganja u optiku i 5G, a što je pridonijelo i velikom skoku Hrvatske u DESI indeksu od pet mjesta, u kategoriji 'povezivosti'. Spomenutim ulaganjima i razvojem vezanim uz širenje 5G-a, uključujući i ona planirana u bliskoj budućnosti, stvaramo platformu za gospodarski razvoj zemlje i društveni napredak. 5G mreže značajno povećavaju razinu digitalizacije i pružaju nove i uzbudljive mogućnosti te ne postoji niti jedna industrija ili dio našeg života na koji 5G revolucija neće pozitivno utjecati. Kao vodeći investitor u digitalnu infrastrukturu u Hrvatskoj, nastavit ćemo ulagati u budući gospodarski i društveni prosperitet zemlje, nadajući se da će za ulaganja povoljno okruženje omogućiti da naše investicije u digitalizaciju i 5G ostvare svoj puni potencijal”, izjavio je Kostas Nebis, predsjednik Uprave Hrvatskog Telekoma.
Foto: Božidar Žitnik
Najveći potencijal povećanja udjela novih poslovnih subjekata uvođenjem 5G mreže ima Bjelovarsko-bilogorska županija, za čak 3,5 puta, a potencijal za više od 3,1 puta bilježe Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska i Zadarska županija. Najveći potencijal povećanja izvozne sofisticiranosti proizvoda zabilježen je u Virovitičko-podravskoj županiji, za 1,66 puta, a više od 1,5 puta povećanja izvozne sofisticiranosti proizvoda bilježe Karlovačka i Bjelovarsko-bilogorska županija. Što se tiče troškovne konkurentnosti, najveći efekt će imati Karlovačka (1,18 puta), Sisačko-moslavačka (1,07 puta), Vukovarsko-srijemska (1,04 puta) i Bjelovarsko-bilogorska županija (1,02 puta). Grad Zagreb pak bilježi najveći efekt na povećanje ukupnih prihoda od prodaje, izvoznih prihoda i ukupnu zaposlenost, gdje je zbog veličine i ekonomske snage taj efekt gotovo dvostruko veći u odnosu na druge županije.
Foto: Božidar Žitnik
„Uvođenje 5G mreže ima potencijal povećati tržišni dinamizam, unaprijediti troškovnu konkurentnost i sofisticiranost domaćeg gospodarstva te dovesti do redistributivnih učinaka ekonomske aktivnosti među hrvatskim regijama. Hrvatska će imati višestruko veće koristi od uvođenja 5G mreže od troškova razvoja te infrastrukture, zbog čega je od presudne važnosti da svi dionici – poslovni i javni sektor, ministarstva, županije, jedinice lokalne samouprave, aktivno sudjeluju u poticanju mjera koje će omogućiti da 5G iskoristi svoj potencijal, što je u interesu gospodarstva i društva. Posebno imajući u vidu kako gospodarski efekti razvoja 5G infrastrukture s rastom složenosti gospodarstva dodatno osnažuju”, izjavila je Maruška Vizek, voditeljica istraživanja i znanstvena savjetnica s Ekonomskog instituta Zagreb.
Foto: Božidar Žitnik
U 5G Atlasu predstavljeni su i konkretni projekti korištenja pametnih tehnologija koje razvija Hrvatski Telekom diljem Hrvatske. Dubrovnik je, primjerice, prvi na svijetu realizirao najveći projekt pametnog parkinga na NB-IoT mreži u sklopu koga je na području cijelog grada ugrađeno više od 1.900 parkirnih senzora. Također, dubrovačka luka, škole i vrtići, opremljeni su senzorima za mjerenje kvalitete zraka, a u gradu je implementirana oprema za uspostavu zone zagušenja prometa.
Foto: Božidar Žitnik
S Fakultetom elektrotehnike i računarstva razvija se projekt nadzora i analize prometnih tokova na javnim cestama s pomoću bespilotnih letjelica u stvarnom vremenu. Razvoj tog projekta na 5G tehnologiji povećat će sigurnost i prohodnost u prometu kroz analizu prometnih gužvi i pametnije upravljanje prometom u gradovima, provjeru raspoloživih parkirnih mjesta, analizu opterećenosti javnog prijevoza i niz drugih opcija.
Foto: Božidar Žitnik
Na pilot projektu tvrtke Kutjevo na kome sudjeluju i Alti Agro, TIS Grupa i Orqa radi se na prikupljanju podataka iz vinograda putem snimaka multispektralnim kamerama na dronovima te na obradi i praćenju velike količine podataka u realnom vremenu. Na temelju tih snimaka moguće je utvrditi postojanje potencijalnih problema poput moguće pojave bolesti i/ili štetnika, nedostatka gnojiva ili potrebe za navodnjavanjem.
Foto: Božidar Žitnik
„Iza nas je izrazito uspješna prva faza uvođenja 5G tehnologije u Hrvatskoj unutar koje smo više od polovice stanovništva pokrili s 5G signalom, omogućili korisnicima do pet puta brži pristup mobilnom internetu te u živoj mreži pokazali višegigabitne brzine prijenosa podataka temeljene na mmWave tehnologiji. Kako bi se ostvario puni potencijal 5G tehnologije, potrebno je nastaviti raditi na njezinom daljnjem širenju kroz implementaciju novih frekvencijskih slojeva, novih pristupnih točaka, novih funkcionalnosti i elemenata u jezgrenoj mreži. Zato je izrazito važno stvoriti povoljne investicijske uvjete koji će amortizirati nepovoljan rast cijene električne energije i inflacije te imati zakonski okvir u kome će razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture biti neometan. Također je važno dostupna EU investicijska sredstva usmjeriti u sustavnu primjenu 5G-a u gospodarstvu", zaključio je Boris Drilo, član Uprave i glavni direktor za tehniku i informacijske tehnologije HT-a.
Neovisno o tome je li riječ o pametnim gradovima, digitaliziranoj poljoprivredi, naprednoj medicini, obrazovanju budućnosti ili učinkovitijoj proizvodnji, 5G mreža je zbog svoje široke primjenjivosti neizostavan dio svake moderne države i transformativnog poslovnog modela te nema sektora niti industrije koja neće imati opipljive koristi od 5G-a.
'5G Atlas - Ekonomski učinci razvoja 5G infrastrukture u Republici Hrvatskoj’
Hrvatski turizam vraća se na predpandemijsku razinu, za održivost i rast je potrebna potpuna digitalizacija i prilagodba
Petak, 03 Rujan 2021 00:00
03. rujna, 2021. | Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik
Hrvatski turizam vraća se na predpandemijsku razinu,
za održivost i rast je potrebna potpuna digitalizacija i prilagodba
U sklopu Mastercardovog projekta Uplift održana je panel-rasprava s vodećim stručnjacima iz područja gospodarstva, edukacije i turizma na kojoj su istaknute potrebe za ulaganjem u znanje i digitalizaciju cijelog sektora
Hrvatski turizam ima vrlo dobru perspektivu kao i šanse za oporavak od posljedica pandemije znatno brže nego druga, nama konkurentna, turistička tržišta, ali je potrebno sustavno raditi na unaprjeđenju ponude i promicanju turizma vrijednosti – zaključak je to panel-rasprave „Koliko je hrvatski turizam održiv – prelazak s turizma brojki na turizam vrijednosti“. Rasprava je održana u sklopu predstavljanja Mastercardovog projekta Uplift, sveobuhvatne platforme namijenjene mikropoduzetnicima te malim i srednjim poduzetnicima iz sektora turizma.
Na panel-raspravi sudjelovali su Hrvoje Balen iz Algebre, Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta, Zagreb, Josip Mikulić iz Instituta za turizam, Marin Medak iz Rougemarina te Gea Kariž iz Mastercarda, dok je ulogu moderatora preuzeo TV voditelj Zoran Šprajc.
Turizam se ne temelji na zgradama, nego na ljudima 
Govornici su naglasili kako je pred cijelim sektorom gospodarstva zahtjevan proces prilagodbe i razvoja temeljen na sveobuhvatnoj digitalizaciji turističke djelatnosti i zaokreta prema iskustvenom turizmu ako želimo turizam koji prati nove trendove, turizam koji je održiv, koji će i u budućnosti generirati dobre brojke i dobre prihode, te u konačnici, turizam koji će pozitivno i stimulativno djelovati na cjelokupnu ekonomiju i društvo u cjelini. Panelisti su ujedno problematizirali stvarno značenje iznimno dobrih brojki aktualne turističke sezone za opću gospodarsku sliku te raspravljali o smjerovima u kojima treba dalje razvijati turističku ponudu kako bismo izbjegli zamke masovnog turizma i profilirali se u top turističku destinaciju iz koje će turisti odlaziti zadovoljni i rado se vraćati. A u cijelom procesu zaokreta ka turizmu vrijednosti velik značaj imaju mikropoduzetnici te mali i srednji poduzetnici koji prema podacima CEPOR-a za 2019. čine ukupno 99,7 posto domaćih poduzeća.
Oni su ujedno i iznimno važan segment u turističkom sektoru pa je tako broj tih poduzeća u sektoru turizma u razdoblju od 2015. do 2019. godine povećan za 31%, baš koliko je narastao i broj zaposlenih u tom razdoblju. Ukupni prihodi u mikro, malom i srednjem poduzetništvu u turizmu su od 2015. do 2019. godine narasli za gotovo šest milijardi kuna, odnosno od 11,6 milijardi na 17,2 milijarde kuna. Upravo je zato Maruška Vizek istaknula važnost oporavka tog sektora, naročito u kategoriji turizma koji je vitalna grana hrvatske ekonomije, ali i pojasnila zašto oslanjanje na turizam kao glavnu ekonomsku djelatnost nije dugoročno moguće.
„Turizam je u ovom trenutku najvažnija hrvatska gospodarska grana koja izravno generira 11% BDP-a, dok njegov ukupni izravni i neizravni doprinos doseže 16%. Tako visoko oslanjanje na turističku aktivnost nije održivo jer izrazito opterećuje – a ako se ne pripazi – i degradira prostor u kojem se turistička aktivnost događa, a upravo je taj prostor temeljni resurs za turističku aktivnosti. Toliko oslanjanje na turizam neodrživo je i iz ekonomske perspektive jer ne donosi dovoljan rast proizvodnosti potreban za održivije povećanje dohodaka naših građana te dovodi do seljenja ionako oskudne radne snage, štednje i kapitala iz ostalih sektora u turistički sektor“, zaključila je Vizek.
Josip Mikulić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i stručnjak za turizam, vjeruje kako će se oporavak hrvatskog turizma na razinu na kojoj je bio prije pandemije koronavirusa dogoditi i prije 2023./2024. godine što je predviđanje na globalnoj razini, a čemu u prilog idu i rezultati ovogodišnje turističke sezone.
„Iako su još prije par mjeseci to rijetki očekivali, vrlo brzo smo se vratili na predpandemijske razine turističkog prometa. Međutim, vrlo brzo smo se vratili i predpandemijskim problemima povezanim s prekomjernim turizmom. Tako smo se još jednom našli na prekretnici treba li ići prema kvalitetnom i održivom turizmu, koji prvenstveno zahtijeva zaustavljanje nekontroliranog bujanja turističko-apartmanskih zgrada tj. turističkih stanova za kratkoročni najam i rast turizma niže dodane vrijednosti, ili ćemo ići prema potencijalnoj turističkoj distopiji. Svi znamo da se turizam ne temelji na zgradama, već na ljudima i doživljajima, da je čovjek ključ uspjeha u turizmu, i nije to floskula“, ističe Mikulić koji ujedno smatra i da je najveći izazov osigurati radnu snagu u turizmu.
„Što se tiče manjka radne snage u turizmu, u budućnosti možemo očekivati više razine automatizacije procesa u ugostiteljstvu, samoposluživanje i korištenje uslužnih robota. Međutim, to nije samo hrvatski problem, s manjkom radnika suočavaju se ugostiteljska poduzeća i u Njemačkoj, Velikoj Britaniji, SAD-u itd.“ Naravno, s naše strane moramo nadodati kako ponekad nije jednostavno percipirati društvene promjene koje zapravo i puno govore. U razvijenim zemljama, ali i kod nas, sve manje je ljudi, a tu veliku ulogu ima globalna pandemija. Kako izravno, tako i neizravno. O tome se nije pričalo, ali trend će se zasigurno i nastaviti.
Gosti su educirani, zahtjevni i žele uspomene
O izazovima u svim segmentima gospodarstva s kojima su se poduzetnici susreli od proljeća 2020., pa tako i ugostiteljstvu kao jednom od najpogođenijih sektora, pričao je Marin Medak, vlasnik restorana Rougemarin. Medak smatra kako je turistima važno ponuditi puno više od običnog jela na tanjuru, odnosno da im je u svim segmentima potrebno ponuditi vrijednost koju će pamtiti.
„Čisto more i turizam kakav mi imamo definitivno će uvijek stvarati dodanu vrijednost našoj obali, ali samo to nije više dovoljno jer su prije svega gosti postali educirani, zahtjevni su i žele iskustvo. Bez iskustva nemaju uspomenu koju će vrednovati, a bez uspomene neće cijeniti nas i naš turizam“, istaknuo je Medak naglasivši da smatra kako se održivost turizma može postići aktivacijom tradicije kroz zapuštena mjesta te kroz disperziranje gostiju i na unutrašnjost Hrvatske. Naravno, ovdje moramo također nadodati jednu od glavnih karakteristika ljudi, a to je individualnost. O tome svakako treba voditi računa, te će prilagodba biti lakša i bolja.
„Održivost se neće dogoditi bez apsolutne digitalizacije, a upravo je digitalizacija ono što može promijeniti turizam u potpunosti. Ako se primimo posla, u narednih 10 godina možemo očekivati da će sve biti digitalizirano i da ćemo imati puno veće brojke nego što ih imamo sada“, smatra Medak. Treba primjetiti kako digitalizacija ne mora uvijek biti benefit u svakom segmentu ljudskog djelovanja jer moramo znati granice humanosti i onog digitalnog koje sve više razvija i zahtijeva umjetnu inteligenciju o kojoj bismo morali voditi puno više računa nego do sada. S jedne strane digitalizacija donosi savršenost, ali moramo voditi računa i o nesavršenosti čovjeka kao takvog.
Bez edukacija i ulaganja u znanje nema napretka. Vrijedi li to u turizmu? Odgovor na ovo pitanje dao je Hrvoje Balen iz Algebre.
„Tamo gdje buja nestrukturirani oportunistički turizam, tamo je obrazovanje apsolutno nevažno. I mi to vidimo ovdje iz godine u godinu. No, ako težimo nešto drugačijem turizmu, edukacija i obrazovanje su neizbježni. Kada gledamo mikro i malo poduzetništvo, ulaganja u znanje često nema u dovoljnoj mjeri. Iz ove perspektive, edukaciju tog segmenta u poduzetništvu se treba poticati“, izjavio je. Znanje i naše članstvo u EU su veliki benefiti, tako da je edukacija potrebna, ali zasigurno bi mikropoduzetnici mogli više pratiti i mogućnosti korištenja bankovnih računa izvan Hrvatske, tamo gdje im zbog uvjeta najviše odgovara. 
Kako bi pomogli mikropoduzetnicima, malim i srednjim poduzetnicima unaprijediti i digitalizirati poslovanje u cilju ostvarenja boljih rezultata i praćenja trendova te pozicioniranja Hrvatske kao poželje turističke destinacije, Mastercard je pokrenuo Uplift akademiju koju provodi Algebra. Riječ je o jedinoj edukaciji te vrste u Hrvatskoj koja svoj program temelji na modernom pristupu, uzimajući u obzir aktualne tržišne trendove, ali i specifičnosti turističkog sektora. Ove je godine turizam stavljen u fokus upravo zato što je ta grana zadnje dvije sezone pretrpjela veliki financijski udarac, a ideja je program kroz sezone prilagođavati aktualnim potrebama tržišta. Mastercard je osigurao 32 besplatne stipendije za poduzetnike koji se na natječaj za Uplift akademiju mogu prijaviti do 9. rujna ove godine putem obrasca dostupnog na Uplift.hr, dok sam program online edukacije počinje u listopadu.
„Mikro, malo i srednje poduzetništvo prepoznato je kao jedan od ključnih, živih segmenata domaćeg gospodarstva, a poticanje njihovog usavršavanja vitalno je za razvoj kvalitetnije i konkurentnije ekonomije. Stoga kroz projekt Uplift želimo upravo tom segmentu pružiti sve što je potrebno za njegov tehnološki i tržišni razvitak. Vjerujemo da su obrazovano i digitalizirano društvo te pojedinci osnovna pretpostavka razvoja našeg poslovanja, a kroz Uplift akademiju nam je cilj stvoriti poduzetnike koji razmišljaju izvan okvira i koji zapravo mogu potpuno samostalno voditi i širiti svoje poslovanje neovisno o tome koliko zaposlenika imaju“, istaknula je Gea Kariž iz Mastercarda. Vjerujemo kako je svaka ovakva inicijativa u načelu pozitivna iako smo često i sami nepovjerljivi spram istih kada dolaze iz bankarskih krugova.
