Objavljen program Konferencije Dani e-infrastrukture Srce DEI 2026

Napredne tehnologije za novu viziju znanosti i visokog obrazovanja 

Objavljen je program i otvorene su prijave za konferenciju Dani e-infrastrukture Srce DEI 2026 koju organizira Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu. Konferencija će se održati 28. i 29. travnja 2026. godine u zgradi Sveučilišta u Zagrebu, Radoslava Cimermana 88. Pokrovitelji ovogodišnje konferencije su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Rektorski zbor Republike Hrvatske i Grad Zagreb.

„Ovogodišnje izdanje konferencije Srce DEI posebno je za nas, jer ćemo u okviru nje svečano obilježiti 55 godina djelovanja Srca. Tijekom dva dana bogatog programa predstavit ćemo novosti na uslugama, projektima i inicijativama Srca za akademsku i znanstvenu zajednicu ali i sa zajednicom pogledati u budućnosti i raspravljati o izazovima koji nas u njoj očekuju te razmjenjivati znanja i iskustva kako bismo što spremnije na njih odgovorili. Veselimo se ponovnom okupljanju korisnika naših brojnih usluga i sustava, istraživača, nastavnika, studenata, knjižničara, IT stručnjaka, čelnika ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja i svih zainteresiranih za daljnje unapređenje i digitalnu transformaciju znanosti i visokog obrazovanja“, istaknuo je Ivan Marić, ravnatelj Srca. 

Program konferencije Srce DEI 2026 sadrži više od četrdeset izlaganja podijeljenih u osam tematskih blokova, trinaest radionica, jedanaest poster-prezentacija i dva pozvana predavanja. 

„Odabirom raznovrsnih tema i sadržaja povećali smo dinamičnost konferencije u želji da, uz što više konkretnih primjera korištenja usluga i sustava Srca te praktični rad sa sudionicima, približimo Srce zajednici i omogućimo dublji uvid u naše usluge i sustave. Pozvana predavanja jasno pokazuju kako moderna znanost ne može bez resursa koje joj Srce stavlja na raspolaganje, te otvaraju prostor za daljnje rasprave o prednostima i posljedicama koje uzrokuje primjena naprednih digitalnih tehnologija u znanosti i visokom obrazovanju. Pored toga raspravljat ćemo o najnovijim trendovima i izazovima u područjima kao što su razvoj informacijskih sustava, primjene tehnologija naprednog računanja i umjetne inteligencije, digitalnih kompetencija nastavnika i istraživača, implementaciji otvorene znanosti i Europskom oblaku za otvorenu znanost, kibernetičkoj sigurnosti te mnogim drugim temama“, izdvojio je dr. sc. Slaven Mihaljević, predsjednik Programskog odbora konferencije Srce DEI 2026.

Program konferencije je ove godine drugačiji od prethodnih godina i počinje u utorak 28. travnja paralelnim odvijanjem dva tematska bloka i tri radionice, a radni dio završit će pozvanim predavanjem „Od mikroskopa do superračunala: uloga infrastrukture u liječenju raka“ u kojem će prof. dr. sc. Iva Tolić predstaviti put od temeljnih bioloških procesa u stanici do suvremenih istraživačkih infrastruktura koje omogućuju njihovo razumijevanje i primjenu u medicini.

U tematskom bloku „Novosti u informacijskom krajobrazu znanosti i visokog obrazovanja“ sudionici će dobiti pregled najvažnijih iskoraka u infrastrukturi visokog obrazovanja i znanosti ostvarenih tijekom 2025. godine te planova za 2026. godinu. 

Tematski blok „Napredno računanje i umjetna inteligencija u službi znanosti“ donosi prezentacije slučajeva korištenja resursa za napredno računanje Srca u različitim područjima znanosti. Blok je podijeljen u dvije vremenske cjeline, a bit će predstavljeni primjeri korištenja superračunala „Supek“, resursa za napredno računanje u oblaku „Vrančić“, klastera Padobran i platformi Jupyter i Galaksy u meteorologiji, otkrivanju lijekova ili novih materijala, akvakulturi i stočarstvu te primjeri izgradnje jezičnih modela i primjene alata otvorenog koda za umjetnu inteligenciju. 

Upravljanje visokim učilištima u kontekstu ubrzanih promjena koje donosi digitalna transformacija postaje sve kompleksnije, a digitalne tehnologije predstavljaju ključan alat za unapređenje obrazovnih sustava, jer omogućuju transformaciju tradicionalnih praksi učenja i poučavanja. Tijekom bloka „Agilno upravljanje visokim učilištima u digitalnoj transformaciji“ raspravljat ćemo sa sudionicima koji su ključni elementi agilnog upravljanja u procesu digitalne transformacije te kako visoka učilišta prilagoditi potrebama postdigitalnog doba.

Nakon radnog dijela, prvog dana u poslijepodnevnim satima, započet će svečanost obilježavanja 55 godina Srca tijekom koje će se održati i panel na temu „Vizije budućnosti: kako tehnologija mijenja način na koji učimo i istražujemo“ tijekom kojeg će predstavnici iz akademske zajednice i gospodarstva razgovarati o budućim potrebama korisnika, načinima na koje će koristiti napredne tehnologije u svakodnevnom radu te kako svi zajedno vide daljnji napredak znanosti i visokog obrazovanja.  

Drugi radni dan konferencije započet će pozvanim predavanjem „The business of educational and research technology: who owns it and why it matters“ tijekom kojeg će dr. sc. Janja Komljenovič, sa sveučilišta u Edinburghu govoriti o posljedicama ulaska tehnoloških i UI tvrtki te izdavača u visoko obrazovanje i istraživanje, kao i o njihovom nastojanju da monetiziraju goleme količine podataka koje stvaraju članovi akademske i znanstvene zajednice. 

Kako primjena disruptivnih tehnologija u obrazovanju potiče kreativno razmišljanje, inovativnost i suradničko učenje kod studenata, uz prezentaciju praktičnih primjera i pedagoških pristupa bit će tema tematskog bloka „Disruptivne tehnologije u obrazovanju: podrška studentima u kreativnosti“.

Tijekom tematskog bloka „Digitalni mozaik – izabrane teme“ bit će predstavljena izlaganja koja prikazuju spektar primjena digitalnih tehnologija u znanosti i visokom obrazovanju, od infrastrukturnih pitanja do konkretnih nastavnih i izdavačkih praksi.

Detaljan pregled svih evidencija u okviru Informacijskog sustava evidencija u visokom obrazovanju (ISeVO) te povezanost tog sustava s državnom digitalnom infrastrukturom i drugim informacijskim sustavima iz područja visokog obrazovanja i znanosti bit će dan tijekom tematskog bloka „ISeVO – evidencije u visokom obrazovanju“. 

Tematski blok „Reakreditacija i praćenje programskih ugovora u znanosti i visokom obrazovanju“ bavit će se digitalnom podrškom procesima osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju kroz predstavljanje ISPiK-a nacionalnog sustava za učinkovitije prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u postupcima reakreditacije i praćenja programskih ugovora te predstavljanje korisničke perspektive na provedbu reakreditacije uz isticanje izazova koordinacije, obrade podataka i razumijevanja zahtjeva izvještavanja i sve važniju ulogu digitalnih alata poput ISPiK-a. 

Europska digitalna lisnica (EUDI lisnica) donosi novi model u kojem građani više nisu samo korisnici digitalnih usluga, već aktivni upravitelji vlastitih podataka. Tijekom tematskog bloka „ Europska digitalna lisnica i provjerljive vjerodajnice – revolucija digitalnog identiteta pod kontrolom korisnika“ sudionici će dobiti cjelovit i praktičan pregled EUDI lisnice i ekosustava provjerljivih vjerodajnica. Objasnit će im se temeljni koncepti, tehnologije i scenariji uporabe koji će obilježiti budućnost digitalnog identiteta u Europskoj uniji.

„Sva lica otvorene znanosti“ naslov je dvodijelnog tematskog bloka koji je usmjeren na jačanje implementacije Europskog oblaka otvorene znanosti (EOSC) i općenito otvorene znanosti u Hrvatskoj. U prvom dijelu predstavnici Europske komisije, Udruženja EOSC-a, EOSC Upravljačkog odbora, Ministarstva, znanosti obrazovanja i mladih te Vijeća Inicijative HR-OOZ-a govorit će o temama bitnim za razvoj otvorene znanosti u EU i Hrvatskoj, o planovima Europske komisije za daljnji razvoj EOSC-a i uspostavu Udruženja EOSC. U drugom dijelu će se pružit uvid u složenost otvorene znanosti i njen potencijal za transformaciju istraživačke zajednice, ali i cijelog društva. Raspravljat će se o tome kako otvorena znanost mijenja način na koji se znanje stvara, dijeli i vrednuje, kako se otvoreni podaci mogu koristiti za rješavanje širih društvenih problema, ali i o svim preprekama koje prate njezinu primjenu.

Organizaciju ovogodišnje konferencije podržali su Axians Hrvatska d.o.o. i Hewlett Packard Enterprise operated by Selectium d.o.o. kao dijamantni sponzor, AKD d.o.o. i VMware by Broadcom kao zlatni sponzori, STORM Grupa d.o.o. kao srebrni sponzor i MEP d.o.o. kao sponzor.

„Poster prezentacije bit će izložene u konferencijskom prostoru, a autori će imati priliku predstaviti se trominutnim prezentacijama postera u zasebnim blokovima tijekom redovnog programa konferencije. Značajan dio programa posvetili smo i usvajanju praktičnih znanja i unapređenju vještina tijekom deset radionica koje će voditi stručnjaci Srca. Pozivamo sve da nam se pridruže na konferenciji Dani e-infrastrukture Srce DEI 2026 kako bismo zajedno nastavili digitalno transformirati sustav znanosti i visokog obrazovanja“, zaključio je dr. sc. Slaven Mihaljević, predsjednik Programskog odbora konferencije.

Sudjelovanje na konferenciji Srce DEI 2026 moguće je uz uplatu kotizacije ovisno o kategoriji kojoj sudionik pripada. Sve detaljne informacije o kotizacijama nalaze se na web stranicama konferencije.

15. prosinca, 2020. | Zagreb

Program 12. Sveučilišnoga dana e-učenja započeo je pozdravnim govorima ravnatelja Srca dr. sc. Zorana Bekića i prorektorice za prostorni razvoj i sustav kontrole kvalitete Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Mirjane Hruškar.

Podsjetivši sudionike virtualnoga skupa da Srce uskoro ulazi u godinu u kojoj će obilježiti 50. obljetnicu godina svojega djelovanja, ravnatelj Srca dr. sc. Zoran Bekić istaknuo je da mu je „drago da sve te godine nisu utrošene na dileme vezane uz digitalne tehnologije, pa tako i na e-učenje, kojih zapravo nema, nego na to da se omogući primjerena i kvalitetna uporaba tih tehnologija u obrazovanju i istraživanjima i to na način koji nastavnicima i istraživačima omogućava da unaprijede kvalitetu obrazovanja i istraživačkih rezultata. Pri tome je Centar za e-učenje Srca sigurno dobar primjer da samo ako je uvođenje digitalnih tehnologija popraćeno kvalitetnom i dostupnom podrškom, te tehnologije imaju smisla i daju željene rezultate“.

Prof. dr.sc. Mirjana Hruškar istaknula je da Centar za e-učenje Srca već 13 godina podupire, motivira i potiče aktivnosti na unaprjeđenju kvalitete nastave na Sveučilištu u Zagrebu: „Svih tih godina, a sve do proljeća 2020., mogli smo o e-učenju razmišljati kao o dodanoj vrijednosti, inovaciji, ili čak i svojevrsnom opterećenju i smetnji za sveučilišnoga nastavnika i tradicionalno odvijanje nastave u fakultetskim učionicama. Od ožujka i trenutka prelaska na tzv. 'hitnu nastavu na daljinu' više nemamo pravo tako misliti.“ Govoreći o tome kako o e-učenju i online nastavi ne smijemo suditi samo na temelju ovoga kriznoga iskustva uzrokovanoga pandemijom bolesti COVID-19, prorektorica je  istaknula nužnost daljnjega kontinuiranoga rada na promišljenom pristupu unaprjeđenja kvalitete nastave kojoj je u fokusu student: „Samo takvim ćemo pristupom postići da suvremene metode poučavanja, pa tako i e-učenje, sustavno budu integrirane u postojeće nastavne procese na Sveučilištu.“

Program 12. Sveučilišnoga dana e-učenja nastavljen je izlaganjem From reactive to proactive: The DCU story of pivoting online, koje su održale doc. dr. sc. Orna Farel i Clare Gromley s irskoga sveučilišta Dublin City University, tijekom kojega su predstavile svoja iskustva s prelaskom na online nastavu. Iako se na njihovu sveučilištu koriste digitalne tehnologije u nastavi, potpuni prelazak na nastavu na daljinu bio je izazov i za njih. Pri tome su najveću pozornost posvetili potpori nastavnicima u pripremi za nastavu online, posebice u području digitalne pedagogije, organizacijom usavršavanja putem intenzivnih tečajeva, webinara i online radionica, potporom u radu osnivanjem jedinice za digitalno učenje te unaprjeđenjem postojeće infrastrukture i osiguranjem dodatnih alata i tehnologija za poučavanje i učenje. Također, pripremili su i online tečaj za studente kako bi se i oni što lakše nosili s izazovima učenja u online okružju.

Na skupu su kao primjeri dobre prakse primjene digitalnih tehnologija i e-učenja bili predstavljeni odabrani e-kolegiji četiriju fakulteta Sveučilišta u Zagrebu – Ekonomskoga, Kineziološkoga, Prirodoslovno-matematičkoga i Stomatološkoga fakulteta. Njihovi su predstavnici pokazali da se digitalne tehnologije mogu koristiti i u kolegijima koji imaju visoki udjel praktične nastave, ali i kako pomoću tih tehnologija nastavu organizirati drukčije i kvalitetnije, povećati suradničko i kreativno učenje te omogućiti fleksibilnije učenje usmjereno na studenta. Prodekani za nastavu tih fakulteta iznijeli su svoja iskustva kako su nastavu prilagodili za potpuno izvođenje online s obzirom na situaciju uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19. Fakulteti su potrebnu infrastrukturu većinom osigurali koristeći se sustavom za e-učenje Srca, a dodatno su nabavljali sustave za videokonferencije za potrebe online predavanja, snimanje uvodnih predavanja i videozapisa. Kao najveće probleme istaknuli su nemogućnost održavanja praktične nastave (što zbog pandemije, što zbog posljedica potresa), potrebu za kontinuiranim izvorima financiranja za informacijsko-komunikacijsku opremu te nedostatak digitalnih vještina nastavnika.

Ovogodišnji Sveučilišni dan e-učenja završio je kraćim izlaganjem dr. sc. Sandre Kučine Softić, pomoćnice ravnatelja Srca za obrazovanje i podršku korisnicima, koja je istaknula da su „e-učenje i digitalne tehnologije važan čimbenik obrazovnog procesa te je malo vjerojatno da je moguć povratak na način održavanja nastave prije pandemije. Sada je potrebno sagledati stečena saznanja i iskustva i krenuti u reviziju strategija i nastavnih programa te fokus staviti na kvalitetu nastavnog procesa. Pri tome je potrebno osigurati stručno usavršavanje nastavnika kako bi stekli digitalne kompetencije i mogli kompetentno i učinkovito primijeniti digitalne tehnologije u nastavi i podršci u radu. Kvalitetna i sustavna podrška koju Centar pruža pokazala se ključnom kada je preko noći trebalo prijeći na nastavu na daljinu. Centar je nastavnicima osigurao niz online tečajeva, smjernica i uputa za organizaciju nastave na daljinu te odgovorio na tisuće upita i organizirao konzultacije za nastavnike putem telefona i online, a za usporedbu, samo u zadnja tri mjeseca odgovorio je na više od 6.500 upita korisnika“.

Dvanaesti Sveučilišni dan e-učenja bio je ujedno prigoda u kojoj je Centar za e-učenje Srca obilježio svoju trinaestu obljetnicu djelovanja u pružanju kontinuirane potpore visokoškolskim ustanovama, nastavnicima i studentima u području e-učenja.

Centar za e-učenje Srca već 13 godina aktivno i predano radi na osiguravanju kvalitete i dostupnosti tehnologija e-učenja te pružanja podrške korisnicima, poglavito nastavnicima. Danas Centar za e-učenje Srca djeluje kao nacionalni centar za ustanove u sustavu visokoga obrazovanja. U sustavu za e-učenje Merlin, kojim se koristi više od 9.340 nastavnika i 84.643 studenta s 90 ustanova iz sustava visokoga obrazovanja, samo je za ovu akademsku godinu otvoreno više od 23.290 e-kolegija.

Više informacija o 12. Sveučilišnom danu e-učenja, kao i snimku događaja i prezentacije, dostupni su na mrežnoj stranici Srca, na poveznici: www.srce.unizg.hr/ceu/dan-e-ucenja-2020.