Objavljen program Konferencije Dani e-infrastrukture Srce DEI 2026

Napredne tehnologije za novu viziju znanosti i visokog obrazovanja 

Objavljen je program i otvorene su prijave za konferenciju Dani e-infrastrukture Srce DEI 2026 koju organizira Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu. Konferencija će se održati 28. i 29. travnja 2026. godine u zgradi Sveučilišta u Zagrebu, Radoslava Cimermana 88. Pokrovitelji ovogodišnje konferencije su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, Rektorski zbor Republike Hrvatske i Grad Zagreb.

„Ovogodišnje izdanje konferencije Srce DEI posebno je za nas, jer ćemo u okviru nje svečano obilježiti 55 godina djelovanja Srca. Tijekom dva dana bogatog programa predstavit ćemo novosti na uslugama, projektima i inicijativama Srca za akademsku i znanstvenu zajednicu ali i sa zajednicom pogledati u budućnosti i raspravljati o izazovima koji nas u njoj očekuju te razmjenjivati znanja i iskustva kako bismo što spremnije na njih odgovorili. Veselimo se ponovnom okupljanju korisnika naših brojnih usluga i sustava, istraživača, nastavnika, studenata, knjižničara, IT stručnjaka, čelnika ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja i svih zainteresiranih za daljnje unapređenje i digitalnu transformaciju znanosti i visokog obrazovanja“, istaknuo je Ivan Marić, ravnatelj Srca. 

Program konferencije Srce DEI 2026 sadrži više od četrdeset izlaganja podijeljenih u osam tematskih blokova, trinaest radionica, jedanaest poster-prezentacija i dva pozvana predavanja. 

„Odabirom raznovrsnih tema i sadržaja povećali smo dinamičnost konferencije u želji da, uz što više konkretnih primjera korištenja usluga i sustava Srca te praktični rad sa sudionicima, približimo Srce zajednici i omogućimo dublji uvid u naše usluge i sustave. Pozvana predavanja jasno pokazuju kako moderna znanost ne može bez resursa koje joj Srce stavlja na raspolaganje, te otvaraju prostor za daljnje rasprave o prednostima i posljedicama koje uzrokuje primjena naprednih digitalnih tehnologija u znanosti i visokom obrazovanju. Pored toga raspravljat ćemo o najnovijim trendovima i izazovima u područjima kao što su razvoj informacijskih sustava, primjene tehnologija naprednog računanja i umjetne inteligencije, digitalnih kompetencija nastavnika i istraživača, implementaciji otvorene znanosti i Europskom oblaku za otvorenu znanost, kibernetičkoj sigurnosti te mnogim drugim temama“, izdvojio je dr. sc. Slaven Mihaljević, predsjednik Programskog odbora konferencije Srce DEI 2026.

Program konferencije je ove godine drugačiji od prethodnih godina i počinje u utorak 28. travnja paralelnim odvijanjem dva tematska bloka i tri radionice, a radni dio završit će pozvanim predavanjem „Od mikroskopa do superračunala: uloga infrastrukture u liječenju raka“ u kojem će prof. dr. sc. Iva Tolić predstaviti put od temeljnih bioloških procesa u stanici do suvremenih istraživačkih infrastruktura koje omogućuju njihovo razumijevanje i primjenu u medicini.

U tematskom bloku „Novosti u informacijskom krajobrazu znanosti i visokog obrazovanja“ sudionici će dobiti pregled najvažnijih iskoraka u infrastrukturi visokog obrazovanja i znanosti ostvarenih tijekom 2025. godine te planova za 2026. godinu. 

Tematski blok „Napredno računanje i umjetna inteligencija u službi znanosti“ donosi prezentacije slučajeva korištenja resursa za napredno računanje Srca u različitim područjima znanosti. Blok je podijeljen u dvije vremenske cjeline, a bit će predstavljeni primjeri korištenja superračunala „Supek“, resursa za napredno računanje u oblaku „Vrančić“, klastera Padobran i platformi Jupyter i Galaksy u meteorologiji, otkrivanju lijekova ili novih materijala, akvakulturi i stočarstvu te primjeri izgradnje jezičnih modela i primjene alata otvorenog koda za umjetnu inteligenciju. 

Upravljanje visokim učilištima u kontekstu ubrzanih promjena koje donosi digitalna transformacija postaje sve kompleksnije, a digitalne tehnologije predstavljaju ključan alat za unapređenje obrazovnih sustava, jer omogućuju transformaciju tradicionalnih praksi učenja i poučavanja. Tijekom bloka „Agilno upravljanje visokim učilištima u digitalnoj transformaciji“ raspravljat ćemo sa sudionicima koji su ključni elementi agilnog upravljanja u procesu digitalne transformacije te kako visoka učilišta prilagoditi potrebama postdigitalnog doba.

Nakon radnog dijela, prvog dana u poslijepodnevnim satima, započet će svečanost obilježavanja 55 godina Srca tijekom koje će se održati i panel na temu „Vizije budućnosti: kako tehnologija mijenja način na koji učimo i istražujemo“ tijekom kojeg će predstavnici iz akademske zajednice i gospodarstva razgovarati o budućim potrebama korisnika, načinima na koje će koristiti napredne tehnologije u svakodnevnom radu te kako svi zajedno vide daljnji napredak znanosti i visokog obrazovanja.  

Drugi radni dan konferencije započet će pozvanim predavanjem „The business of educational and research technology: who owns it and why it matters“ tijekom kojeg će dr. sc. Janja Komljenovič, sa sveučilišta u Edinburghu govoriti o posljedicama ulaska tehnoloških i UI tvrtki te izdavača u visoko obrazovanje i istraživanje, kao i o njihovom nastojanju da monetiziraju goleme količine podataka koje stvaraju članovi akademske i znanstvene zajednice. 

Kako primjena disruptivnih tehnologija u obrazovanju potiče kreativno razmišljanje, inovativnost i suradničko učenje kod studenata, uz prezentaciju praktičnih primjera i pedagoških pristupa bit će tema tematskog bloka „Disruptivne tehnologije u obrazovanju: podrška studentima u kreativnosti“.

Tijekom tematskog bloka „Digitalni mozaik – izabrane teme“ bit će predstavljena izlaganja koja prikazuju spektar primjena digitalnih tehnologija u znanosti i visokom obrazovanju, od infrastrukturnih pitanja do konkretnih nastavnih i izdavačkih praksi.

Detaljan pregled svih evidencija u okviru Informacijskog sustava evidencija u visokom obrazovanju (ISeVO) te povezanost tog sustava s državnom digitalnom infrastrukturom i drugim informacijskim sustavima iz područja visokog obrazovanja i znanosti bit će dan tijekom tematskog bloka „ISeVO – evidencije u visokom obrazovanju“. 

Tematski blok „Reakreditacija i praćenje programskih ugovora u znanosti i visokom obrazovanju“ bavit će se digitalnom podrškom procesima osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju kroz predstavljanje ISPiK-a nacionalnog sustava za učinkovitije prikupljanje, upravljanje i korištenje podataka u postupcima reakreditacije i praćenja programskih ugovora te predstavljanje korisničke perspektive na provedbu reakreditacije uz isticanje izazova koordinacije, obrade podataka i razumijevanja zahtjeva izvještavanja i sve važniju ulogu digitalnih alata poput ISPiK-a. 

Europska digitalna lisnica (EUDI lisnica) donosi novi model u kojem građani više nisu samo korisnici digitalnih usluga, već aktivni upravitelji vlastitih podataka. Tijekom tematskog bloka „ Europska digitalna lisnica i provjerljive vjerodajnice – revolucija digitalnog identiteta pod kontrolom korisnika“ sudionici će dobiti cjelovit i praktičan pregled EUDI lisnice i ekosustava provjerljivih vjerodajnica. Objasnit će im se temeljni koncepti, tehnologije i scenariji uporabe koji će obilježiti budućnost digitalnog identiteta u Europskoj uniji.

„Sva lica otvorene znanosti“ naslov je dvodijelnog tematskog bloka koji je usmjeren na jačanje implementacije Europskog oblaka otvorene znanosti (EOSC) i općenito otvorene znanosti u Hrvatskoj. U prvom dijelu predstavnici Europske komisije, Udruženja EOSC-a, EOSC Upravljačkog odbora, Ministarstva, znanosti obrazovanja i mladih te Vijeća Inicijative HR-OOZ-a govorit će o temama bitnim za razvoj otvorene znanosti u EU i Hrvatskoj, o planovima Europske komisije za daljnji razvoj EOSC-a i uspostavu Udruženja EOSC. U drugom dijelu će se pružit uvid u složenost otvorene znanosti i njen potencijal za transformaciju istraživačke zajednice, ali i cijelog društva. Raspravljat će se o tome kako otvorena znanost mijenja način na koji se znanje stvara, dijeli i vrednuje, kako se otvoreni podaci mogu koristiti za rješavanje širih društvenih problema, ali i o svim preprekama koje prate njezinu primjenu.

Organizaciju ovogodišnje konferencije podržali su Axians Hrvatska d.o.o. i Hewlett Packard Enterprise operated by Selectium d.o.o. kao dijamantni sponzor, AKD d.o.o. i VMware by Broadcom kao zlatni sponzori, STORM Grupa d.o.o. kao srebrni sponzor i MEP d.o.o. kao sponzor.

„Poster prezentacije bit će izložene u konferencijskom prostoru, a autori će imati priliku predstaviti se trominutnim prezentacijama postera u zasebnim blokovima tijekom redovnog programa konferencije. Značajan dio programa posvetili smo i usvajanju praktičnih znanja i unapređenju vještina tijekom deset radionica koje će voditi stručnjaci Srca. Pozivamo sve da nam se pridruže na konferenciji Dani e-infrastrukture Srce DEI 2026 kako bismo zajedno nastavili digitalno transformirati sustav znanosti i visokog obrazovanja“, zaključio je dr. sc. Slaven Mihaljević, predsjednik Programskog odbora konferencije.

Sudjelovanje na konferenciji Srce DEI 2026 moguće je uz uplatu kotizacije ovisno o kategoriji kojoj sudionik pripada. Sve detaljne informacije o kotizacijama nalaze se na web stranicama konferencije.

ZICER, HPB i EFZG pokreću zajedničku inicijativu za razvoj FINTECH zajednice u Republici Hrvatskoj 

U Zagrebačkom inovacijskom centru – ZICER-u, vodećem startup hub u Hrvatskoj, potpisan je sporazum kojim se službeno uspostavlja suradnja na razvoju FINTECH zajednice u Republici Hrvatskoj. Sporazum su potpisali prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke i Frane Šesnić, direktor ZICER-a.

Ovaj strateški sporazum predstavlja važan iskorak u stvaranju poticajnog ekosustava za inovacije u financijskom sektoru, povezivanju akademske zajednice, financijskih institucija i poduzetnika te podršci razvoju fintech startupova kroz ZICER-ov akceleracijski program Startup Factory.

Glavni ciljevi ove suradnje jesu razvoj i podrška FINTECH zajednici u Hrvatskoj kroz stvaranje inovativnog i konkurentnog financijskog ekosustava, što obuhvaća povezivanje akademske zajednice, financijskih institucija i inovacijskih centara kako bi se omogućila razmjena znanja, stručnosti i resursa. Također, cilj je i sudjelovanje fintech timova i startupova u ZICER-ovom akceleracijskom programu Startup Factory, koji sudionicima omogućuje mentorstvo i financijsku podršku. Ujedno, ovim se Sporazumom osigurava pristup tržištu kao i unaprjeđenje regulatornog okvira i financijske inkluzije kroz suradnju s Ministarstvom financija i drugim relevantnim institucijama.

Foto: Božidar Žitnik

„Potpisivanje ovoga Sporazuma strateški je važan iskorak prema jačanju fintech kapaciteta u Hrvatskoj. Povezivanjem i zajedničkim aktivnostima gospodarske i akademske zajednice te ZICER-a kao globalno priznatog lidera u podršci razvoja startupova, kao i podrškom svih krucijalnih dionika financijskog sektora poput Ministarstva financija, HNB-a i HBOR-a, stvaramo platformu za rast, razvoj i implementaciju visokih tehnologija u financijskom sektoru. Danas smo imali priliku upoznati startupove koji uz ZICER-ovu podršku uspješno razvijaju globalno konkurentna fintech rješenja, a zahvaljujući ovoj suradnji očekujemo još brži razvoj domaćih startupova u ovoj visokosofisticiranoj industriji“, istaknuo je Frane Šesnić, direktor ZICER-a. Ključna uloga ZICER-a u FINTECH hubu je pružanje stručne i infrastrukturne podršku za razvoj fintech startupova, organizacija edukacijskih programa, radionica i mentorstva za fintech poduzetnike te pristup Startup Factory akceleracijskom programu za koji će prijave biti otvorene uskoro.

Foto: Božidar Žitnik

„Našom suradnjom sa Zagrebačkim inovacijskim centrom i Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu pokrećemo hrvatski fintech hub te ćemo kao financijski partner i mentor doprinijeti jačanju i rastu domaćih fintech startupova. Cilj Banke je pozicionirati se kao jak igrač u razvoju fintech industrije te, kao prirodan ishod tog razvoja, u budućnosti koristiti domaća fintech rješenja za poboljšanje i unaprjeđenje svakodnevnog poslovanja, istovremeno jačajući svoju poziciju kao već prepoznat poželjan poslodavac za IT stručnjake“, istaknuo je Josip Majher, član Uprave HPB-a.

Ključna uloga HPB-a u FINTECH hubu je doprinijeti Startup Factory programu kao mentor i financijski partner, omogućit startupovima pristup financijskim uslugama i pilot-projektima Banke te aktivno doprinositi razvoju fintech regulative u suradnji s Ministarstvom financija.

Foto: Božidar Žitnik

 „Potpisivanjem ovog Sporazuma doprinosimo daljnjem jačanju suradnje akademske zajednice i poslovnog sektora na osobito važnom području poticanja inovacija kroz fintech rješenja u financijskom sektoru. Ova suradnja potaknuti će istraživanja i projektnu suradnju u području fintecha, što je u skladu i sa strateškim ciljevima Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kroz poticanje razvoja inovacija i startupova te doprinosa razvoju gospodarstva. Vjerujemo da će međunarodne akreditacije i pozicija Ekonomskog fakulteta ovoj inicijativi omogućiti i međunarodnu suradnju i razmjenu znanja i iskustava. Također, našim studentima omogućit će pristup inovacijama i uspješnim primjerima poslovne prakse te fintech rješenja“ naglasila je dekanica prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ.

Ključna uloga Ekonomskog fakulteta Zagreb u FINTECH hubu je pružit znanstvenu i stručnu podršku fintech startupovima, razvijati edukacijske programe i istraživanja vezana uz fintech industriju te poticati suradnju studenata i poduzetnika kroz istraživačke projekte i praktičnu nastavu.

Ovaj događaj dio je šire inicijative koju je pokrenulo Ministarstvo financija Republike Hrvatske, a koje je ovom prilikom predstavilo viziju i ciljeve buduće FINTECH zajednice, kao i planove za suradnju s ključnim dionicima.
Foto: Božidar Žitnik

„Ministarstvo financija prepoznaje i ističe fintech sektor kao jedan od ključnih pokretača digitalizacije financijskih usluga i jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Kontinuirano radimo na stvaranju regulatornog i poslovnog okruženja koje će omogućiti daljnji razvoj ovog sektora, a prošle godine Ministarstvo financija je pokrenulo inicijativu usmjerenu na podršku Fintech sektoru, između ostalog i kroz osnivanje hrvatskog FINTECH HUB-a. To bi bila nacionalna platforma i središnje mjesto za Fintech industriju s ciljem osiguravanja konkurentnosti u financijskoj industriji kako na domaćoj tako i na međunarodnoj sceni. Današnji Sporazum još je jedan dokaz da Hrvatska poduzima konkretne korake kako bi postala prepoznatljiv Fintech centar u regiji“, kazala je Ana Zorić, ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za gospodarstvo i financijski sustav.

Foto: Božidar Žitnik

Ana Zorić je dodala kako se podrškom Ministarstva financija šalje jasna poruka – Hrvatska prepoznaje važnost financijskih inovacija i aktivno radi na stvaranju uvjeta za njihov daljnji rast. Stoga, nastavit će pružati podršku razvoju ovog sektora kroz regulatorne inicijative i strateške projekte koji će, između ostalog, omogućiti Fintech startupovima lakši pristup tržištu.

Ovom prilikom, potencijal hrvatskih fintech startupova predstavili su ZICER-ovi Ulpian, Robotiq.ai, Field39 te Refinanciraj.eu.

Vodeći stručnjaci raspravljali o budućnosti dronova na konferenciji DroneDays 2024 

Više od 300 sudionika te oko 50 domaćih i stranih poduzeća okupilo se na najvećoj konferenciji o bespilotnim letjelicama u Hrvatskoj i regiji “DroneDays” u Zagrebu. Raspravljalo o novim tehnologijama i izazovima u primjeni bespilotnih letjelica u mnogobrojnim domenama, od sigurnosno važnih sektora i obrazovanja do zaštite prirode, održivog razvoja i mnogih drugih.

Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS) i Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu uspješno su organizirali DroneDays 2024., četvrto izdanje najveće konferencije o bespilotnim letjelicama u Hrvatskoj i regiji. Fokus konferencije bio je na jednoj od najbrže rastućih industrija današnjice i upoznavanje šire javnosti s prednostima i izazovima rada s bespilotnim letjelicama i njihovim mogućim primjenama.

Izvor: FER

Konferencija, održana 8. i 9. listopada u SEECEL-u, okupila je više od 300 sudionika, uključujući vodeće stručnjake, inovatore i istraživače iz Hrvatske i svijeta. Tijekom dva dana konferencije, sudionici su imali priliku čuti predavanja vrhunskih domaćih i međunarodnih stručnjaka iz akademske zajednice, poduzetništva i industrije te sudjelovati u panel raspravama o ključnim temama vezanim uz primjenu dronova u različitim sektorima, uključujući hitne intervencije, poput vatrogastva i spašavanja. Uz bogat program, konferencija je ponudila i sajam na kojem su se predstavile vodeće domaće tvrtke u industriji dronova kao što su AVITEH Audio Video Tehnologije, Prehnit i SICK Mobilisis. 

Izvor: FER Zagreb

“Kada smo prije gotovo 20 godina u LARICS-u nabavili prvi dron, bila je to tek igračka koja je jedva održavala stabilnost u letu. Da mi je tada netko rekao kako će LARICS 2024. godine organizirati četvrtu konferenciju posvećenu bespilotnim sustavima, pomislio bih da se šali. Danas, nakon što smo stekli veliko iskustvo i svjedočili razvoju ovih sustava, mogu s punim uvjerenjem reći da budućnost zaista leži u zraku.. i da se ne šalim. ”, izjavio je prof. dr. sc. Stjepan Bogdan i prisjetio se prvih iskustava korištenja dronova u FER-ovom Laboratoriju za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS).

“Ove godine bilježimo gotovo dvostruko veći broj sudionika, a posebice bih istaknula broj novih mladih poduzeća. Broj inovacija u području dronova u Hrvatskoj kontinuirano raste te je sada fokus na privlačenju korisnika i kupaca. Ako želimo biti konkurentni na tržištu, neophodno je inovirati i konstantno testirati nove tehnologije.”, istaknula je organizatorica konferencije DroneDays i istraživačica na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu Antonella Barišić Kulaš, mag. ing.

Izvor: FER Zagreb 

Međunarodni stručnjak, ujedno i predavač na konferenciji, Abeje Y. Mersha iz Nizozemske naglasio je da se razvojem svijesti o važnosti i vrijednostima primjene te uz edukaciju mogu prevladati prepreke u usvajanju tehnologije dronova u malim i srednjim poduzećima.

Nove ideje, rješenja i suradnje predstavljene na ovogodišnjoj konferencijii, kao i razvoj svijesti i daljnja edukacija, zasigurno će potaknuti daljnji razvoj ove brzorastuće industrije. Ujedno, čineći DroneDays nezaobilaznim događajem za sve koji žele biti u korak s inovacijama u svijetu bespilotnih letjelica.