Nikad više posjetitelja na Money Motionu. Konferenciju otvorio predsjednik Milanović i poručio kako je ovu temu važno približiti ljudima 

Više od 2500 posjetitelja na prvom danu najvećeg FinTech događaja u regiji 

Na Zagrebačkom Velesajmu započela je konferencija Money Motion 2026, najveće FinTech okupljanje u regiji. Više od 2500 posjetitelja registriralo se prvog dana konferencije koju je otvorio predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović. Naglasio je kako se radi o kompleksnoj temi, koja je mnogim građanima još uvijek nepoznanica, no koju je važno približiti ljudima radi njihove financijske pismenosti, poduzetničkog duha, ali i temeljnih ljudskih prava.

Na otvorenju je prisustvovao i gradonačelnik grada Zagreba Tomislav Tomašević koji je poručio kako je FinTech pokazao da inovacije pokreću promjene koje više ni najveći sustavi ne mogu zaobići te da Grad nastoji držati korak s tim trendovima kroz tri digitalna projekta koje provode - eTransparentnost, transparentno upravljanje imovinom te participativno budžetiranje.

Foto: Božidar Žitnik

Uz predsjednika i gradonačelnika, na otvorenju su bili prisutni i njihovi suradnici, predstavnici Ministarstva financija Republike Hrvatske te veleposlanici i suradnici veleposlanstava stranih država u Republici Hrvatskoj.

Richard A. Werner, jedan od najpoznatijih suvremenih ekonomista, u svom se predavanju nadovezao na predsjednikovu poruku i pitanje ljudskih prava, državne intervencije i središnjih planera.

“Danas nam nameću ideologiju 'odrasta' (degrowth). To je laž. Ekonomski rast nije neprijatelj okoliša, već temelj prosperiteta. Ako se odreknemo rasta, odrekli smo se budućnosti naše djece. Umjesto da gradimo napredak za sve, svjedočimo uništavanju malih tvrtki i srednje klase, što je izravna posljedica moći središnjih planera.”

Werner je upozorio kako je realnost upravo suprotna onome što često čuje i poručio kako nam treba više banaka, a ne manje. “Hrvatskoj je potrebno 50 do 100 lokalnih banaka. Tehnologija i softver za to već postoje. Moramo zaustaviti politike središnjih banaka koje vode u depopulaciju i oslanjanje isključivo na uvoz radne snage. Treba nam stvaran prosperitet ovdje, u Hrvatskoj, i u cijelom svijetu. To je jedini put naprijed.”

Foto: Božidar Žitnik 

Frank Schwab, financijski stručnjak i član brojnih nadzornih odbora, upozorio je kako iste te banke moraju imati vrhunske mobilne proizvode. U suprotnom, predviđa, nestat će do 2035. godine. Osim toga, dodao je, važno je i da se čim prije prilagode sasvim novom sloju tržišta, onom u kojemu će dio, ako ne i većinu, transakcija obavljati strojevi sa strojevima.

Foto: Božidar Žitnik 

A takve bi se transakcije velikim dijelom oslanjale na blockchain infrastrukturu, čiji su kripto tokeni bili temelj debate između Zorana Balkića, stručnjaka za blockchain, i Davida G. W. Bircha, poznatog FinTech govornika i autora. 

“Smatram da kripto svijet posjeduje inherentnu vrijednost. Teško je povlačiti izravne paralele s tradicionalnim sustavima jer se oni koriste na bitno drugačiji način. Kripto je donio novu razinu kvalitete u internetske financije. Satoshi Nakamoto je dokazao da za internetske transakcije nije nužno utvrđivati identitet sudionika, već da se povjerenje može osigurati matematikom. Posljednjih 15 godina pokazuje da je to itekako moguće, iako smo tek na početku puta”, poručio je Balkić.

Birch je kontrirao pitanjem realne vrijednosti u fizičkom svijetu. “Pitanje intrinzične vrijednosti moramo promatrati realno. Ako sutra nestane nafta, svijet staje. Ako sutra nestane Bitcoin, mislim da nikome neće pretjerano nedostajati. Također, strogo bih odvojio Bitcoin od pojma kripto, jer kripto obuhvaća previše različitih stvari da bismo ih promatrali kao cjelinu.”

Foto: Božidar Žitnik 

Agentsko plaćanje, kao primjer machine-to-machine komunikacije i transakcija, bila je glavna tema razgovora Bartosza Ciolkowskog iz Mastercarda i Panagiotisa Kriarisa iz Unzera koju je moderirao Damir Čaušević, suosnivač Money Motiona i predsjednik uprave Monrija.

Ciolkowski je odmah prokomentirao kako će agentska plaćanja od industrije zahtijevati iznova izgradnju povjerenja. “Za početak, temelj svega je povjerenje da će stvari koje kupujemo putem digitalnih kanala doista stići. Tek kada naručite nešto preko interneta i paket se pojavi na vašim vratima, počinjete vjerovati sustavu. Sada se na sceni pojavljuju AI agenti i ponovno ćemo morati graditi povjerenje - ovaj put u to da će rezultat transakcije koju je agent proveo u naše ime biti onakav kakav smo očekivali.”

Kriaris se nadovezao kako agentska trgovina zahtjeva i definiranje nekih novih pojmova u industriji. “Ljudi ovdje samo daju naloge, no nije sasvim jasno što se događa u pozadini: tko snosi odgovornost i što ako agent učini nešto što nismo željeli? Zapravo se postavlja inteligentni sloj povrh same trgovine. Potrebna je infrastruktura koja uključuje logiku za agente i upravljanje namjerama. Moramo razviti jasne protokole i pravila ponašanja: kako će se AI agenti odnositi prema trgovcima, prema kupcima, ali i kako će komunicirati međusobno.”

U sljedećem se panelu upravo Reinhard Höll iz NLB-a referirao na činjenicu kako je zaštita korisnika prioritet. “Kao dio regulirane industrije, moramo iznimno paziti na zaštitu korisnika. Nikada nećemo dopustiti da AI zamijeni naš temeljni posao, ali pozivne centre svakako može.”

Foto: Božidar Žitnik

“Sve možete graditi brže nego ikada prije, ali ako odaberete pogrešan smjer, brže ćete završiti tamo gdje ne želite biti. Većina problema s uvođenjem AI-ja zapravo je u procesnom redefiniranju. Ako pokušate primijeniti AI prateći stare procese, sustav neće funkcionirati. To je sada ključno pitanje za menadžment”, upozorio je Vedran Bajer iz Wonderful.ai.

Srđan Košutić iz RBI komentirao je kako bi ipak bio oprezniji s najavama AI agenata. “Smatram da organizacijski još uvijek ne postoji prava podloga za taj brzi prelazak na agente. Dopustio bih uvođenje agenata u svoje procese, ali tek nakon temeljite kontrole. Danas se već suočavamo sa sintetskim identitetima, "dark LLM-ovima" i agentima koji surađuju s prevarantima. Postoji mnoštvo novih pristupa u kojima se AI koristi protiv nas.”

Njihov je razgovor moderirao Darko Jovišić, direktor i suosnivač kompanije Robotiq.ai, koja je idejni začetnik Automation Summita koji je u drugoj polovici prošle godine akvizirao Money Motion. Tim je razgovorom i svojim predavanjem najavio i otvorenje najnovije pozornice na konferenciji - Automation & AI Stage. “Svjedočimo golemoj promjeni u kojoj su neki od alata koje svakodnevno koristite, poput Claudea, u potpunosti napisani pomoću agenata. To je stvarnost koju vidimo.”

Novu su pozornicu obilježili razgovori o sigurnosti i rizicima integracije AI agenata u poslovne procese - kako tehnička tako i pravna i regulatorna pitanja. Istovremeno se na Startup pozornici čak 18 startupa natjecalo pred stručnim žirijem investitora, a dobitnik će biti objavljen na završnoj ceremoniji konferencije.

Otvorene su prijave za novo izdanje HACKL-a – hackathona za otvoreni Zagreb 

Grad Zagreb i ZICER pozivaju sve tech entuzijaste: Prijavite se na „Sport na volej“ hackathon, doprinesite digitalizaciji grada i osvojite nagrade iz novčanog fonda vrijednog 6.000 eura! 

U Zagrebačkom inovacijskom centru – ZICER-u, vodećem startup hubu u Europi, danas su otvorene prijave za novo, četvrto izdanje HACKL-a -  programerskog natjecanja koje organiziraju Grad Zagreb i ZICER, a kojem je cilj izrada tehničkih rješenja za učinkovitije, transparentnije i dostupnije javne usluge.

Ovog proljeća u fokusu je tema sporta, a pred natjecatelje se stavlja izazov razvoja rješenja koja će građanima omogućiti jednostavan i jasan pristup popisu sportskih natjecanja te njihovim rezultatima. Tijekom trodnevnog hackathona, sudionici će raditi na kreiranju platforme koja će omogućiti transparentno pretraživanje informacija, čime će se olakšati pristup svim ljubiteljima sporta. Osim toga, sportski savezi će imati priliku unaprijediti svoje upravljanje natjecanjima kroz efikasno vođenje evidencije, rangiranje i rasporede natjecanja. 

Grad Zagreb i ZICER pozivaju programere, dizajnere, studente, ekonomiste, osnivače startupova, sportaše, novinare, IT-jevce i entuzijaste kojima je sport u fokusu da se prijave na natjecanje. Prijaviti se mogu već formirani timovi, ali i pojedinci koje će organizatori kroz matchmaking povezati u multidisciplinarne timove.

Foto: Božidar Žitnik 

U poticajnom prostoru ZICER-a, uz mentorsku podršku i dobru zabavu, za najbolje su timove osigurane i vrijedne nagrade - prvoplasirani tim osvojit će novčanu nagradu od 3.000 eura i priliku za nastavak suradnje s Gradom Zagrebom do finalne realizacije projekta. Drugoplasirani tim bit će nagrađen s 2.000 eura, dok će trećeplasirani tim dobiti iznos od 1.000 eura.

Foto: Božidar Žitnik 

"Procesi digitalizacije zaživjeli su na mnogim razinama i u raznim sferama funkcioniranja našega Grada. Cilj nam je još više koristiti digitalne alate kako bi gradske usluge približili građanima. Kroz novo izdanje HACKL-a, i rješenja koja će kroz njega biti razvijena, želja nam je svim sportskim entuzijastima približiti što se sve zbiva u gradskim sportskim objektima i tako olakšati praćenje timova za koje navijaju - bez obzira radi li se o profesionalnim sportskim klubovima, sportašima amaterima ili klubovima koje pohađaju njihova djeca. Pozivam programere, dizajnere, studente, sportaše, novinare, kreativce i sve ostale entuzijaste da se prijave na novi HACKL i sudjeluju u stvaranju rješenja kako bi svi zajedno manje vremena trošili na otkrivanje gdje se što igra, a više vremena uživali u sportu“, poručio je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Grada Zagreba, koji je naglasio kako mu je izuzetno drago što je nakon uspješno održana tri HACKL-a – na temu otvorenog proračuna, sustava za pretraživanje i rezervaciju prostora mjesne samouprave te kulture, sada u fokusu tema sporta.

Foto: Božidar Žitnik 

„U tijeku je niz projekata digitalizacije zahvaljujući kojima postižemo veću učinkovitost i efikasnost gradske uprave, a građanima olakšavamo pristup i korištenje gradskih usluga. Tako su zahvaljujući našem novom Katalogu nekretnina informacije o stanovima i poslovnim prostorima kojima Grad upravlja dostupne brzo, jednostavno i ažurno. Kroz participativno budžetiranje pak dajemo građanima mogućnost da predlažu i glasaju o projektima uređenja svojih kvartova, dok je kroz Moj ZET mobilnu aplikaciju korištenje javnog gradskog prijevoza svima jednostavnije. Kroz dosadašnje hackathone, koje smo proveli zajedno sa ZICER-om, u kratkom smo roku dobili kvalitetna i primjenjiva rješenja. Uvjeren sam kako ćemo i ove godine okupiti odličnu ekipu stručnjaka i entuzijasta koji će stvoriti digitalna rješenja za brže i dostupnije korištenje sportskih sadržaja u našem gradu“, istaknuo je Dražen Lučanin, pročelnik Službe za informacijski sustav i tehničke poslove.

Foto: Božidar Žitnik 

„Hackathoni su konceptualno odličan model za povezivanje ljudi različitih profila i interesnih sfera u stvaranju novih, inovativnih rješenja. Baš takva multidisciplinarnost sudionika doprinosi stvaranju kreativnih i primjenjivih rješenja, što smo mogli vidjeti i kroz prethodno održane hackathone. Pozivam sve željne izazova i dobre zabave da se prijave te doprinesu kvalitetnijoj i bržoj pristupačnosti sportskim sadržajima u Zagrebu“, poručio je Frane Šesnić, direktor ZICER-a. 

Kako i do kada se prijaviti?
 

Foto: Božidar Žitnik

Prijave na hackathon „Sport na volej“ su otvorene do 20. 4. 2025. Sve informacije, uključujući i pravilnik te poveznicu za prijavu, možete pronaći na https://hackl.zicer.hr/.  

Svoj doprinos hackathonu „Sport na volej“ daju generalni pokrovitelj RAO, tehnološki partner Gdi te podržavatelji Hikvision, Odašiljači i veze, Microlink, KING ICT i MMM Agramservis.

26. siječnja, 2022. | Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik