HAKOM i Dan novih tehnologija: bez sigurnosti teško do razvoja digitalnih sustava

U fokusu konferencije: kibernetička sigurnost i privatne 5G mreže, predstavljeni su i primjeri primjene dronova i umjetne inteligencije u poljoprivredi. 

U organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu održana je sedma konferencija Dan novih tehnologija. Konferencija je i ove godine okupila stručnjake iz područja elektroničkih komunikacija, digitalnih tehnologija i kibernetičke sigurnosti, a sudjelovali su i učenici XV. gimnazije (MIOC) te studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva, sa ciljem popularizacije STEM područja među mladima.

U fokusu ovogodišnjeg izdanja bili su kibernetička sigurnost i privatne 5G mreže, a kroz šest tematskih izlaganja obrađene su i teme primjene dronova i umjetne inteligencije u poljoprivredi.Foto: Božidar Žitnik

Konferenciju je otvorio predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen, istaknuvši važnost susreta regulatora, poduzetnika i akademske zajednice, kao i uključivanja učenika i studenata u raspravu o razvoju novih tehnologija. 

„HAKOM u okviru zakonom propisanih ovlasti provodi i obveze koje proizlaze iz Akta o digitalnim uslugama, a u narednom razdoblju očekujemo i preuzimanje zadaća povezanih s drugim europskim zakonodavnim okvirom u digitalnom području“, rekao je Obuljen te pozvao sudionike na razmjenu iskustava i daljnju suradnju. 

Uvodno izlaganje o hrvatskoj kvantnoj komunikacijskoj mreži održali su Bojan Schmidt iz CARNET-a i Martin Lončarić iz Instituta Ruđer Bošković. Predstavili su projekt CROQCI, koji je dio europske inicijative za razvoj kvantnih komunikacijskih infrastruktura, te projekt QuGNOPs, usmjeren na daljnji razvoj nacionalne mreže i njezino povezivanje s budućim europskim sustavima.

Foto: Božidar Žitnik 

Istaknuto je kako je u Zagrebu već izgrađena eksperimentalna kvantna komunikacijska mreža i pripadajuća optička infrastruktura, što predstavlja temelj za njezino daljnje širenje i nadogradnju te pridonosi jačanju nacionalnih kapaciteta u području kibernetičke sigurnosti.

O sigurnosnim izazovima kvantnih komunikacija govorio je Zlatan Morić, voditelj Katedre za kibernetičku sigurnost na Sveučilištu Algebra Bernays. U izlaganju je upozorio na razliku između teorijske sigurnosti kvantnih komunikacija i sigurnosti stvarnih sustava, koji ovise o načinu implementacije, uređajima i integraciji s postojećom infrastrukturom.

„Kvantna tehnologija ne uklanja potrebu za kibernetičkom sigurnošću. Ona rješava jedan specifičan problem, dok pitanja autentifikacije, upravljanja sustavima, zaštite krajnjih uređaja i korisnika ostaju jednako važna kao i prije. Sigurnost nije svojstvo same tehnologije, nego cijelog sustava“, istaknuo je Morić.

Foto: Božidar Žitnik 

O temi sigurnosti svemirskih misija govorila je Daniela Jović, stručnjakinja u svemirskoj industriji i voditeljica misije prvoga hrvatskog satelita CroCube. U izlaganju je upozorila na suvremene prijetnje poput kibernetičkih napada, ometanja i lažiranja signala te naglasila da sigurnost danas mora biti sastavni dio planiranja i razvoja svake misije.

„Sigurnost se više ne može promatrati kao nešto što se dodaje na kraju. Ona mora biti uključena od samoga početka, već u fazi projektiranja misije, jer satelit nije izoliran objekt, nego dio šireg sustava koji uključuje proizvodnju, transport, integraciju, zemaljske stanice i operacije“, rekla je Jović.

Foto: Božidar Žitnik 

Robert Manenica iz Hrvatskog Telekoma održao je predavanje o primjeni privatnih 5G mreža u poslovno kritičnim okruženjima. Predstavio je primjere implementacije u Luci Rijeka i zračnim lukama te istaknuo važnost pouzdane, upravljive i predvidljive komunikacijske infrastrukture za automatizaciju, sigurnost i daljnji razvoj.

Foto: Božidar Žitnik 

O ulozi privatnih 5G mreža u industriji govorio je i Josip Dulj iz tvrtke Markoja, koji se osvrnuo na primjere njihove primjene u lučkom sustavu te na okolnosti u kojima 5G mreže predstavljaju opravdano i učinkovito rješenje, osobito kada su ključni pokrivenost, mobilnost i sigurnost.

Foto: Božidar Žitnik 

Posljednje izlaganje, o primjeni dronova i umjetne inteligencije u poljoprivredi, održala je Ivana Rendulić Jelušić iz tvrtke ALTI AGRO d.o.o. U izlaganju je pokazano kako se podaci prikupljeni senzorima, dronovima i analitičkim alatima mogu koristiti za preciznije upravljanje proizvodnjom, osobito u vinogradarstvu.

Naglašeno je da takve tehnologije ne zamjenjuju stručnjake, nego im omogućuju kvalitetniji uvid u stanje nasada, brže donošenje odluka i učinkovitije upravljanje resursima.

Foto: Božidar Žitnik

Nakon pojedinačnih izlaganja održana je panel-rasprava pod nazivom „Sigurna budućnost“, u kojoj su sudjelovali svi predavači. U raspravi je još jednom istaknuta važnost sigurne, pouzdane i neovisne povezanosti kao jednog od temelja digitalne sigurnosti i gospodarskog razvoja.

Cyber security conference (CSC 24) 

Umjetna inteligencija u kibernetičkoj sigurnosti 

Hrvatski institut za kibernetičku sigurnost (HIKS) s ponosom najavljuje osmu po redu međunarodnu konferenciju o kibernetičkoj sigurnosti, Cyber Security Conference (CSC 24). Konferenciju zajednički organiziraju Hrvatski institut za kibernetičku sigurnost s partnerima: Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek, tvrtkama ATOS i ATO Inženjering, te Centrom za sigurniji Internet. Generalni sponzor konferencije je INsig2, jedna od vodećih hrvatskih tvrtki u području digitalne forenzike i kibernetičke sigurnosti.

Konferencija će se održati 9. i 10. listopada 2024. u Kongresnom centru Vikarijata u Osijeku, a glavna tema ovogodišnje konferencije bit će „Umjetna inteligencija u kibernetičkoj sigurnosti“. Konferencija ima za cilj okupiti vodeće stručnjake iz IT industrije, akademske zajednice i poslovnog sektora kako bi zajednički istražili izazove i mogućnosti koje umjetna inteligencija (AI) nudi u zaštiti od sve složenijih kibernetičkih prijetnji.

Izvor: Pixabay

S bogatim programom koji uključuje istaknute govornike, panel diskusije i radionice, konferencija predstavlja idealnu priliku za upoznavanje s najnovijim AI tehnologijama u području kibernetičke sigurnosti, razmjenu iskustava s kolegama i otkrivanje inovativnih rješenja koja mogu pridonijeti zaštiti od sveprisutnih kibernetičkih prijetnji.

Sudionici konferencije imat će priliku prisustvovati nizu predavanja, panel rasprava i radionica, a posebno se izdvajaju pozvana predavanja uvaženih stručnjaka:

• prof. dr. sc. Stjepan Picek(Sveučilište Radboud, Nizozemska) s temom „Umjetna inteligencija i kibernetička sigurnost: Savršen par?“
• Flavio Di Cosmo s predavanjem „Unveiling the Next Frontier: Emerging AI-Driven Cyber Threats and Defense Strategies“.

Uz to, posebnu pozornost privlači panel rasprava na temu: „Plaćanje otkupnine – DA ili NE?“, koju će moderirati gospodin Bruno Pavić.

Drugi dan konferencije 10. listopada posvećen je tehničkim i edukacijskim sadržajima. Centar za nestalu i zlostavljanu djecu s ponosom najavljuje program koji će ispuniti 5 predavanja i jedan panel. Ovaj edukativni dan posebno je namijenjen odgojno-obrazovnim djelatnicima te stručnjacima koji rade s djecom i mladima, a bavit će se raznolikim temama koje su od ključne važnosti za sigurnost djece u digitalnom dobu.

Tijekom ovog dijela konferencije, stručnjaci iz različitih područja raspravljat će o kreativnom utjecaju umjetne inteligencije na djecu, ali i o zlouporabama iste tehnologije, uključujući sigurnosne prijetnje poput osvetničke pornografije i njihov razoran utjecaj na žrtve. Poseban naglasak bit će stavljen na upotrebu AI-a u procesuiranju kaznenih djela počinjenih protiv djece te na pravne i sigurnosne aspekte zaštite djece u digitalnom okruženju.

Na ovom događaju govorit će priznati stručnjaci i predavači, među kojima su:

• Irena Rojnić Palavra, psihijatrica s dugogodišnjim iskustvom u radu sa ovisnicima.
• Zlatan Morić, voditelj katedre za kibernetičku sigurnost Sveučilišta Algebra.
• Denis Rukavina, policijski službenik.
• Stephanie Stelko, nagrađivana novinarka HRT-a.
• Ines Bojić, odvjetnica s bogatim iskustvom u slučajevima koji uključuju zaštitu prava žrtava.

Izvor: Pixabay

Ovaj edukativni dan pružit će jedinstvenu priliku za razmjenu znanja i iskustava između stručnjaka, s ciljem podizanja svijesti o sigurnosnim prijetnjama i potencijalnim koristima umjetne inteligencije u zaštiti djece.

Glavni partneri i sponzori konferencije uključuju vodeće tvrtke poput A1 i Fortinet, te brojne druge, a podršku pružaju Grad Osijek, Osječko-baranjska županija i Akademija tehničkih znanosti Hrvatske.

Registracija je otvorena za sve zainteresirane IT stručnjake iz Hrvatske i inozemstva. Sudionici mogu osigurati svoje mjesto putem platforme Entrio, kupnjom jednodnevne ili dvodnevne ulaznice.

U doba ubrzanog razvoja kibernetičkih prijetnji i digitalne transformacije, Konferencija o kibernetičkoj sigurnosti (CSC 24) pruža jedinstvenu priliku za razmjenu iskustava i uvida u najnovije AI tehnologije koje će oblikovati budućnost kibernetičke sigurnosti.

„Razvoj umjetne inteligencije postavlja nove izazove, ali i nudi inovativna rješenja za područje kibernetičke sigurnosti. Cilj naše konferencije je omogućiti stručnjacima iz različitih sektora da se povežu i zajednički doprinesu boljoj zaštiti naših digitalnih sustava“, izjavio je prof. dr. sc. Drago Žagar, predsjednik Hrvatskog instituta za kibernetičku sigurnost.

Više informacija kao i poveznica za registraciju dostupni su na službenoj mrežnoj stranici konferencije.

Algebra u 25 godina privukla više od 2.000 predavača i stručnjaka te potvrdila status najbolje obrazovne institucije
za digitalna i kreativna zanimanja budućnosti 

Umjetna inteligencija (AI) u obrazovanju i inovativni modeli u obrazovnoj metodologiji bile su krovne teme konferencije na kojoj su nagrađeni Algebrini najbolji predavači za svoje napore u podizanju kvalitete nastave i cjeloživotnih programa obrazovanja 

Algebrini predavači okupili su se danas na petoj po redu, nikad brojnijoj Trainer Talks konferenciji koja na jednom mjestu okuplja stručnjake iz gospodarstva i obrazovanja koji se jednom godišnje u nizu radionica i predavanja posvete temi kvalitete, unaprjeđenja i inovativnih metoda u razvoju nastave. Ove godine, krovne teme bile su umjetna inteligencija (AI) i novi modeli pristupa obrazovnim metodama, a konferencija je održana na Algebrinom novom kampusu, u prostorima Spark Event Spacea. Kroz Algebrine učionice do danas je prošlo više od 2.000 predavača i stručnjaka iz realnog sektora, a svi su oni zaslužni za podizanje kvalitete nastave i konkurentnosti obrazovnog sustava iz područja digitalnih i kreativnih zanimanja u segmentu visokoškolskog i cjeloživotnog obrazovanja.

„Punih dvadeset i pet godina Algebra je usmjerena na jačanje i razvoj vještina potrebnih za snalaženje u sve izazovnijoj i konkurentnijoj areni poslova i karijera, a u tome ključnu ulogu igraju upravo naši predavači – stručnjaci s bogatim iskustvom rada u realnom sektoru. Prilika za napredak ili zaokret u karijeri, bolji, plaćeniji posao ili pak novo područje znanstvenog djelovanja, sve su to trenuci na koje izravan utjecaj imaju Algebrini nastavnici i predavači.


U naših 25 godina djelovanja, Algebra je neprestano širila djelokrug poslovanja, iako smo se uvijek držali sfere digitalnog obrazovanja, a upravo iz tog područja bilježimo i najveći interes polaznika, bilo da se radilo o programiranju, bazama podataka, kibernetičkoj sigurnosti, digitalnom marketingu i drugim znanjima koja su brzo primjenjiva u praksi.“ – u uvodnom je govoru rekao doc. dr. sc. Mislav Balković, dekan Algebre.

U akademskoj godini 2018./2019. Algebra je prva u Hrvatskoj uvela inovativni sustav ocjenjivanja nastavnika – ALBON: Algebrin model vrednovanja nastavnika. Kriteriji evaluacije predavača i asistenata transparentno su bodovani i prikazani u realnom vremenu, na razini akademske godine, svakom predavaču i asistentu kroz portal za nastavnike i studente Infoeduku. ALBON se temelji na sljedećim kriterijima: objavljeni radovi, kvaliteta ispita, distribucija ocjena na kolegiju, točnost dolaska na nastavu ili unosa bodova i ocjena, rezultati studentske ankete o kolegiju, dodatne aktivnosti u podršci studentima, mentorstvo završnih i diplomskih radova, sudjelovanje u edukaciji nastavnika ili međunarodnoj razmjeni te drugim kriterijima koji su podložni promjenama, a transparentno su objavljeni na početku svake akademske godine. 

Anja Raić Škarić, rukovoditeljica Odjela za razvoj i kvalitetu cjeloživotnog obrazovanja istaknula je Algebrinu predanost u privlačenju stručnjaka iz gospodarstva: „Jedina smo institucija u Hrvatskoj koja sustavno, zadnjih 25 godina, radi intenzivno sa stručnjacima iz prakse te ih uvodi u svijet obrazovanja – kako na razini cjeloživotnog i obrazovanja odraslih, tako i na razini visokog obrazovanja. Brinemo se da ih detektiramo kao najbolje u svojoj struci i zainteresiramo za prenošenje znanja, a onda ih dodatno pripremamo i školujemo za podučavanje te pratimo i nagrađujemo njihov napredak kroz vrlo precizne procedure i onboardinge. Uz to, svim predavačima pomažemo u stjecanju nastavnih ili pak znanstveno nastavnih zvanja te pratimo i vrednujemo njihov rad kroz sustave poput ALBON-a, a prosječna ocjena naših nastavnika i predavača koji dolaze iz redova gospodarstva te predaju na cjeloživotnom obrazovanju je 5,6 od maksimalnih 6 bodova.“ 

Tema umjetne inteligencije izazvala je pozornost i na današnjoj konferenciji. Pojavom generativnih AI alata poput chat GPT-a dogodila se revolucija u načinu na koji promišljamo i obavljamo svakodnevne aktivnosti. Mnogi su u brzom razvoju umjetne inteligencije vidjeli i potencijalnu prijetnju, dok nemali broj obrazovnog i nastavnog osoblja zazire od njene upotrebe u nastavi. 

Umjetna inteligencija za Algebrine profesore i predavače nije bauk, već alat koji poboljšava kvalitetu njihovog učenja i svakodnevnog rada na projektima. Studente se ohrabruje da koriste generativne AI alate na način koji poboljšava kvalitetu njihovog učenja i svakodnevnog rada na projektima. Vedran Dakić, voditelj katedre za operacijske sustave kaže da studentima ne brane korištenje AI alata u nastavi, čak ni na ispitima jer je poznavanje materije ono što je ključno: „Kritičko i racionalno promišljanje ključno je pri korištenju svih alata u nastavi pa je tako slučaj i s generativnim AI alatima kakav je npr. ChatGPT. Oni ne smiju biti sami sebi svrha, na nama je da ih utiliziramo na način koji je optimalan za korištenje u nastavi, a to znanje onda prenesemo i na naše studente, koji moraju provjeravati činjenice do kojih dolaze korištenjem umjetne inteligencije. Za tu provjeru važno je imati temeljno znanje o materiji i sposobnost brzog prepoznavanja pogreški, kako su dokazali i primjeri koje smo danas predstavili, a upravo iz tog razloga studentima čak niti na ispitu AI ne može puno pomoći bez prethodnog učenja i visoke doze osobne odgovornosti prema gradivu kojeg polažu.“

 
S njime se slaže i Zlatan Morić, voditelj Algebrine katedre za kibernetičku sigurnost: „Umjetna inteligencija obrazovanje će transformirati na najradikalniji, ali vjerojatno i najpozitivniji način do sada koji će pružiti svakom učeniku i učitelju na planetu osobnog asistenta u učenju i podučavanju. Mogućnosti koje AI već danas nudi omogućavaju značajnu uštedu vremena u aspektu asistencije u nastavi, a profesorima olakšavaju pripremu i „fine tuning“ nastavnih materijala. Ipak, ne smijemo zanemariti ni opasnosti koje svaka nova tehnologija nosi, pa tako i ova, a one se očituju kroz korištenje AI-a u negativne svrhe kroz manipulativne tehnike kao što su deepfake i slične.“ 

Algebra svoje stručnjake pronalazi u nekim od najboljih domaćih i inozemnih kompanija kao što su Infobip, IN2, Ericsson Nikola Tesla, Atlantic Grupa, JGL, Q agency, FOREO, HT, Combis, Repsly i brojne druge. Jedan od njih je i Darko Radišić, dugogodišnji član Uprave najvećeg hrvatskog konditora Kraša i vlasnik tvrtke DRIMAL d.o.o. koji je na Visokom učilištu Algebra nositelj kolegija Međunarodni marketing: „Algebra me privukla kao mjesto koje povezuje teoriju i praksu. Pristalica sam proaktivnog pristupa s jasnom tržišnom orijentacijom koja ne dozvoljava da se "gledamo u ogledalo", već kako je to marketinški guru Philip Kotler pojasnio "gledajmo kroz prozor" i uvijek ćemo nešto novo vidjeti. Algebra je inovativna, s novim kampusom stvoreni su izvrsni uvjeti za rad i razvoj i ako se tome pridodaju svake godine sve brojnije grupe domaćih i stranih studenata, sve to za mene predstavlja "novi prozor" i priliku da učim i da se razvijam. Koristim svoje poslovne kontakte i odlazim sa studentima u posjete različitim kompanijama, nastojim osim stručnim podučiti ih i običnim svakodnevnim stvarima koje su vrlo bitne u formativnim godinama, a veseli me feedback sa zahvalom nakon završetka studija. Zapravo taj social networking možda je i najveća vrijednost ovog posla, bogatiji smo za mnoga poznanstva i prijateljstva s ljudima sa svih strana svijeta.“ 

Matko Čeme, predavač na programu Razvojni programer mobilnih aplikacija (android developer), ujedno Voditelj podrške i implementacije za "healthcare" rješenja u IN2 grupi osvrnuo se na iskustvo rada u Algebri koje mu je, kako sam tvrdi, proširilo vidike i kompetencije:  „Rad u Algebri obogatio me u više segmenata, proširio moje vidike i kompetencije, kao i doprinio zadovoljstvu s onim što radim. Posebno mi je drago kada nekim polaznicima promijenimo život, kao na primjer kada dugotrajno nezaposlene osobe educiramo za programiranje te ih priredimo za tržište rada na kojemu mogu zaraditi iznadprosječnu plaću, kao i kada najmlađe polaznike kroz igru učimo programirati i logički razmišljati kako bi im olakšali rješavanje situacija u budućem životu, a pritom i oni nas predavače obogate svojom svježinom i zanimljivim razmišljanjima.“ 

Na ovogodišnjoj Trainer Talks konferenciji nagrađeni su i nastavnici koji su na inovativne načine doprinijeli nastavnim procesima i vannastavnim aktivnostima Visokog učilišta Algebra, a među njima su za posebne projekte nagradu dobili Nada Kaurin Knežević s Algebrine Katedre za ekonomiju za provedbu kolegija “Karijera: Timski rad”, zatim Jasmin Redžepagić i Vedran Dakić, s Katedre za operacijske sustave za uspješno lansiranje i vođenje podcasta ThatITShow te Siniša Bogdanović, s Katedre za dizajn za osmišljavanje i provedbu više sezona međunarodnog studentskog natjecanja “International Creative Design Challenge (ICDC)“ koje redovito privlači i pažnju medija.