Raspravom koju je vodila Ivana Paradžiković završio je program konferencije na kojoj je sudjelovalo više od 700 zdravstvenih, IT i farmaceutskih stručnjaka iz Hrvatske i regije. Rekordna 92 predavača i čak 18 tema i 10 okruglih stolova obilježili su mini jubilej i potvrdili da je konferencija postala vodeće regionalno mjesto razgovora o aktualnim zdravstvenim izazovima te ulozi tehnologije u unaprjeđenju zdravstva. Prvi tematski blok bavio se Smjernicama u liječenju i dijagnostici. Uređeni zdravstveni sustavi imaju dijagnostičko-terapeutske smjernice koje donose brojne uštede, liječnicima u slučaju nepovoljnog ishoda donose pravnu zaštitu i pridonose edukaciji mladih liječnika. Hrvatska ih još nema, odnosno uvođenje je tek u povojima, iako se svi panelisti okruglog stola 'Dijagnostičke smjernice u praksi' slažu da ih treba uvesti što prije. Dr Iain Hennessey u svom je predavanju predstavio koncept bolnice budućnosti koji je već zaživio u Alder's Hey Children Health Parku u Velikoj Britaniji, koji korištenjem tehnologija u velikoj mjeri svojim malim pacijentima olakšava boravak u zdravstvenoj ustanovi.

Tema Zdravstveni sustav budućnosti imala je fokus na ishodima liječenja koji sustavu donose značajne uštede. Tijekom panela Ana Stavljenić Rukavina istaknula je da su prioriteti sustava budućnosti uvođenje dobrog informatičkog sustava za povezivanje svih institucija, uvođenje kliničkih smjernica te dovršenje svih predradnji koje će omogućiti uspostavu sustava mjerenja kvalitete i plaćanja prema ishodima liječenja. Sa njom su se složili i Sani Pogorilić (Inovativna farmaceutska inicijativa), Anita Galić (Hrvatsko farmaceutsko društvo) i Jerko Jakšić (PharmaS).

U trećem keynote tematskom bloku Privatno zdravstvo razgovaralo se o razlikama u privatnom i javnom zdravstvu. Već dugo se razgovara o sudjelovanju pacijenata u troškovima liječenja, košarici usluga i nadstandardu, no, Hrvatska je i dalje na dnu ljestvice zemalja u Evropi po udjelu privatnog zdravstva. Istovremeno javne ustanove nemaju kapacitete za pružanje svih usluga, što dokazuju stalno rastuće liste čekanja. Na okruglom stolu 'Jesu li pacijenti žrtve stigmatizacije privatnog zdravstva?' Jasna Karačić (Hrvatska udruga za promicanje prava pacijenata), Zoran Knežević (HUP – Udruga privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb), Nikica Gabrić (Klinika Svjetlost) i Krešimir Luetić (Hrvatska liječnička komora) razgovarali su je li moguće spriječiti sukob interesa miješanjem javnog i privatnog, te treba li javni novac koristiti isključivo za javno zdravstvo, ukoliko je privatna usluga jednake kvalitete povoljnija. U debati na temu Nacionalni konsenzus – Najbolja investicija u zdravlje, Ivana Paradžiković provjerila je ima li temelja za nacionalni konsenzus po pitanju reformi zdravstvenog sustava sa svojim sugovornicima: ministrom zdravlja Darijom Nakićem (HDZ), zamjenikom ministra zdravlja Ivanom Bekavcem (Most), Sinišom Vargom (bivši ministar zdravlja, SDP), Dinkom Škegrom (KB Merkur), Robertom Trotićem (KBC Sestre Milosrdnice) i Stjepanom Oreškovićem (Medicinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu). Tijekom jednoiposatne rasprave sudionici su prokomentirali tri televizijska priloga koji su istaknuli najveće probleme, ali i prednosti hrvatskog zdravstva. Duge liste čekanja, eKarton i pilot projekti, nerazmjer rashoda i prihoda zbog kojih bolnice neprekidno generiraju gubitke, rast troškova zdravstva... Sve su to teme kojih su se dotakli sugovornici tijekom gotovo dvosatne rasprave. Da je budućnost hrvatskog zdravstva ipak perspektivna, pokazalo je slaganje sugovornika u osnovnom – sustavu su potrebne temeljite reforme i promjene koje će hrvatsko zdravstvo transformirati u moderno, kvalitetno i učinkovito, a bitno je pritom prepoznati vlastite kvalitete i pretvoriti ih u „zaštitni znak“ uspješnog sustava. Tome u prilog govore i dva svijetla primjera – projekt ugradnje umjetnih pužnica i Centar za transplantaciju KB Merkur te činjenica da je Hrvatska po broju transplantacija među vodećim zemljama u svijetu. Čulo se i da je pretpostavka temeljitih promjena administrativna reforma, te da treba slijediti primjere uspješno provedenih reformi u Danskoj,  Poljskoj i Finskoj. Suglasje u tome da su potrebne mjere koje će osnažiti sustav dokazale su da očito u osnovnom postoji konsenzus – svi želimo kvalitetno i financijski održivo zdravstvo budućnosti.

Naravno, nama se ponekad čini da se nedovoljno sagledava druga strana, korisnička. Naime, čini se da se ponekad zaboravlja, kada se govori o javnim sredstvima, da se zapravo radi o sredstvima korisnika koji očekuju da se ista racionalno raspoređuju i uz pomoć tehnologije da cijeli sustav bude efikasniji nego što je danas, a današnjom efikasnošću očito nitko nije zadovoljan.