Menadžeri novog doba uz nove ključne izazove: OECD, AI u praksi i upravljanje rizicima

Stručnjaci za umjetnu inteligenciju i upravljanje rizicima okupili se na brunchu s novinarima na kojem su u fokus stavili upravljanje rizicima u vrijeme geopolitičkih nestabilnosti i sve većeg utjecaja umjetne inteligencije na poslovne procese. Poručuju: budućnost se danas već događa.  

U hotelu Zonar održan je stručni brunch posvećen aktualnim temama iz područja umjetne inteligencije, upravljanja rizicima i digitalne transformacije, koji je okupio vodeće domaće stručnjake i predstavnike akademske zajednice.

U ležernoj, ali sadržajno intenzivnoj atmosferi raspravljalo se o izazovima koji oblikuju suvremeno poslovanje, ali i svakodnevni život građana u razdoblju ubrzane industrijske revolucije i složenog geopolitičkog okruženja.

U uvodnoj prezentaciji prof. dr. Slavko Vidović, predsjednik Udruge za promicanje pametnih industrija CroSI, predstavio je osam ključnih zakona upravljanja rizicima te govorio o novim izazovima menadžera u kontekstu OECD smjernica, umjetne inteligencije i sve veće međuovisnosti rizika.

Foto: Božidar Žitnik 

„Živimo u vremenu velikih mogućnosti, ali i brzih promjena koje donose nove rizike. AI multiagentski sustavi mogu takve rizike, kao i njihove međuzavisnosti, sagledavati na kompleksne načine, opsežnije nego što čovjek ili cijeli tim ljudi može dokučiti. Zato trebamo koristiti umjetnu inteligenciju i za multidisciplinarno sagledavanje većeg broja rizika i za rješavanje problema koje takvi rizici donose.

Pri odlučivanju možemo promisliti budućnost i predviđati je pomoću GenAI, te za željenu budućnost moramo danas donositi prave odluke. Zato menadžeri imaju nove izazove na koje se trebaju prilagoditi ne samo oni, nego i kompletne organizacije kojima upravljaju.“ – rekao je Vidović istaknuvši da je uvođenje umjetne inteligencije i upravljanje poslovnim rizicima budućnost koja se već događa.

Foto: Božidar Žitnik 

U svom izlaganju prof. dr. sc. Ivana Dvorski Lacković s Fakulteta organizacije i informatike predstavila je načine na koje znanost može aktivno participirati u praksi, s posebnim naglaskom na sustave za integrirano upravljanje rizicima.

Foto: Božidar Žitnik 

„Upravljanje rizicima u medijski prostor i fokus javnosti dolazi tek kada nastane ugroza ili neki problem. No o rizicima treba govoriti proaktivno kako bismo ih na vrijeme detektirali i prevenirali. Cilj integriranog upravljanja rizicima nije da stavimo kvačicu i da kažemo da smo ga implementirali. Cilj je da upravljanje rizicima bude poluga koja služi izgradnji dugoročne stabilnosti i otpornosti poduzeća te poduzeće vraća na zacrtani strateški put ako krene u krivom smjeru. Pritom je jako važna proaktivnost od strane poduzeća. Ulazak u OECD će državna i javna poduzeća zakonski primorati da implementiraju integrirano upravljanje rizicima, ali to je važno i za poduzeća koja nemaju regulatornu obvezu. Ključno je shvatiti da upravljanje rizicima nije dodatni administrativni teret niti Excel tablica koja je sama sebi svrha. Integrirano upravljanje rizicima mora biti utemeljeno u prvom redu u čvrstom opredjeljenju uprave poduzeća da se u poduzeću njeguje kultura rizika, u kojoj svaki zaposlenik ima važnu ulogu u procesu upravljanja rizicima, te uloge je svjestan i aktivno participira“ - istaknula je dr. Dvorski Lacković, koja uz znanstveno proučavanje integriranog upravljanja rizicima ima iskustvo i u upravljanju rizicima u praksi.

Foto: Božidar Žitnik

Stručnjak za umjetnu inteligenciju Lovro Krpan i konzultant za GRC Boris Blumenschein iz InfoDoma predstavili su primjere iz prakse kada je u pitanju korištenje umjetne inteligencije u upravljanju rizicima. Demonstrirali su kako InfoDomovi multiagentski sustavi, koje nazivaju vrhuncem primjene umjetne inteligencije u upravljanju rizika, mogu otkrivati nevidljive međuovisnosti rizika te time omogućiti organizacijama da pravovremeno prepoznaju ranjivosti i donesu informirane odluke.

Foto: Božidar Žitnik

„Trebamo donositi brze odluke, makar i pogriješili (engl. Fail fast). Dolazimo u nove situacije koje prije nisu postojale i koje nose nove izazove. Ovdje umjetna inteligencija može biti od velike pomoći. Za to su potrebne nove kompetencije koje od nas traže cjeloživotno učenje. Kaže se da nas neće zamijeniti umjetna inteligencija nego osobe koje ju znaju koristiti“ – poručio je Blumenschein.

Foto: Božidar Žitnik 

Sudionici su zaključili da je upravljanje rizicima danas interdisciplinarno područje koje zahtijeva suradnju menadžera, tehnologa, znanstvenika i donositelja odluka. Umjetna inteligencija, pravilno implementirana i nadzirana, može postati ključni alat u stvaranju otpornijih organizacija i društva. Na brunchu aktivno sudjelovali i novinari te se stvorila ideja da se organiziraju stručne radionice i edukacije o umjetnoj inteligenciji u suradnji javnog, znanstvenog i poslovnog sektora s predstavnicima medija i nevladinih organizacija po načelu 5-Helix.
Foto: Božidar Žitnik

Platforma koju je razvio tim stručnjaka InfoDoma osim pohrane te jednostavnog i naprednog pretraživanja, podržava suradnju autora i korisnika, komentare, ocjene koje će pomoći nalaženju relevantnih sadržaja za pojedine korisnike i namijene. Platforma je višejezična i za sada su razvijena sučelja na hrvatskom i engleskom jeziku a sadržaj može biti na bilo kojem jeziku. Osim samog zapisa o jedinici znanja, dostupan je i stvarni sadržaj koji se može pretraživati po ključnim riječima ili bilo kojoj riječi u tekstu (engl. Full text search).

Foto: Božidar Žitnik

Razvijena su i programska sučelja (API) putem kojih se do baze znanja može pristupiti i kroz druge aplikacije ili web stranice. Dobar primjer za to je razvoj novih kompetencija potrebnih za korištenje suvremenih tehnologija i novih poslovnih modela u modernoj poljoprivredi putem platforme za učenje Performa 365. „Svaki korisnik sustava može, ovisno o svojoj ulozi u poslovnim procesima pronaći koje su im kompetencije najvažnije te koji sadržaji su potrebni za razvoj tih kompetencija. Uz to, nad pohranjenim sadržajima primjenjuju se tehnike umjetne inteligencije i strojnog učenja kako bi se istaknuli najčešće korišteni stručni termini te najčešći pojmovi pretraživanja.“ istaknuo je Boris Blumenschein, voditelj Projekta, te član Uprave InfoDoma.

Korištenjem ove platforme članovi projektnih timova, njih preko stotinu, pohranilo je u bazu znanja svu dokumentaciju koju su koristiti u istraživanjima kao i sve rezultate svojih analiza. Na taj način, uspostavljena je baza znanja koju će moći koristiti svi dionici u poljoprivredi i proizvodnji hrane te zainteresirani ponuditelji odnosno korisnici u području zdravstvenog i ruralnog turizma. Baza znanja integrirana je s portalima za razvoj ekosustava www.foodandrural.eu, za distribuciju hrane www.volimoruralno.hr i zdravstveni turizam www.zdravoiprirodno.hr. 

Platforma će u okviru CEKOM projekta čiji je naziv KMR – Knowledge Management Repository biti dostupna svim korisnicima bez naknade. Cilj projekta je unaprjeđenje istraživačkog i inovacijskog, poslovnog okruženja i jačanje konkurentnosti prehrambene industrije kroz „Reuse & Sharing“ kao i Razvoj agrotehnoloških rješenja provedbom aktivnosti I&R za efikasniju upotrebu resursa i učinkovitije poslovanje. Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj a osim InfoDoma koji je korisnik sredstava, projektni partneri su bili Zavod za informatičku djelatnost Hrvatske i Fakultet organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Ukupan iznos projekta je 13.140.060,37 kuna, od čega je iznos EU potpore 7.762.038,35 kuna.