HUP – UDRUGA INFORMATIČKE I KOMUNIKACIJSKE DJELATNOSTI PREDSTAVILA „5 MALIH MJERA“ POREZNOG RASTEREĆENJA ZA 16.000 NOVIH RADNIH MJESTA DO 2025. GODINE

HUP – UDRUGA INFORMATIČKE I KOMUNIKACIJSKE DJELATNOSTI PREDSTAVILA „5 MALIH MJERA“ POREZNOG RASTEREĆENJA ZA 16.000 NOVIH RADNIH MJESTA DO 2025. GODINE

Vijesti Napisao/la  Cobra Četvrtak, 11 Srpanj 2019 00:00
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Zagreb 10. srpnja 2019.

HUP – UDRUGA INFORMATIČKE I KOMUNIKACIJSKE DJELATNOSTI PREDSTAVILA „5 MALIH MJERA“ POREZNOG RASTEREĆENJA ZA 16.000 NOVIH RADNIH MJESTA DO 2025. GODINE

Plaćali bismo gablec, vrtić, smještaj, 13. i 14. plaću te davali bonuse u vlasničkim udjelima

Udruga informatičke i komunikacijske djelatnosti predstavila je danas ICT analizu sektora za 2018. godinu i ponovila zahtjeve prema Vladi Republike Hrvatske „5 malih mjera“ za zadržavanje digitalnih profesionalaca te strateški, snažniji razvoj sektora. S obzirom na trenutni rast ICT sektora te predviđanja do 2025. godine, ocjena Udruge je da nedostatak konkretnih mjera stimuliranja radnika u ICT sektoru i strateškog pristupa cijelom sektoru, može dovesti do ozbiljnog manjka radne snage, pritiska na neto plaće i smanjenja konkurentnosti jedne od najrazvijenijih hrvatskih industrija.

Brojke pokazuju da je 2018. godina bila je uspješna za ICT industriju. Nastavljen je rast izvoza, prihoda i dodane vrijednosti, a povećan broj zaposlenih i tvrtki. To je već deseta godina kontinuiranog rasta ICT sektora, industrije koja je čak i u vrijeme gospodarske krize ostvarivala pozitivne rezultate. U odnosu na 2008. godinu, broj ICT tvrtki danas u Hrvatskoj je gotovo udvostručen (6.136), broj zaposlenih se povećao za 45% (s 26.970 na 39.062), izvoz je povećan za 90% (s 4,4 na 8,3 milijarde), prihodi su narasli za nešto manje od 30% (s 29,86 na 38,33 milijarde), a stvorena dodana vrijednost za gotovo 50% (sa 7,6 na 11,3 milijarde). U nekim segmentima ICT industrije, kao što su programiranje ili obrada podataka, u kojima se posljednjih godina bilježe veliki svjetski uspjesi hrvatskih tvrtki, izvoz je od 2008. godine narastao gotovo 7 puta, broj tvrtki više od 100 puta, a broj zaposlenih se utrostručio.

ICT dodana vrijednost

 

„ICT industrija je najpropulzivnija industrija u Hrvatskoj i dobri rezultati u ICT-ju bitni su zbog važnosti digitalne ekonomije u gospodarstvu i zakonodavstvu Europske unije. U usporedbi s drugim industrijama, koje su detektirane kao industrijski pokretači, ICT industrija je u 2018. godini pokrenula najviše tvrtki, ostvarila najveće prihode, stvorila najveću dodanu vrijednost i uplatila najviše poreza i doprinosa u državni proračun po zaposlenom. Druga je po izvozu (nakon metalne industrije) i broju zaposlenih (nakon prehrambene industrije), no u posljednjih 10 godina ima najveći rast zapošljavanja“, istaknuo je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca predstavljajući rezultate za 2018. godinu. „Uspjeh ICT industrije vezan je često uz entuzijaste, vizionare i tvrdoglave lidere ICT tvrtki pa bih želio čestitati kolegama na sjajnim rezultatima i radu jer ova industrija pokreće i često motivira ostatak poslovnog sektora, što je nama u HUP-u iznimno bitno“, zaključio je Majetić.

ICT izvoz

 

Boris Drilo, predsjednik Udruge HUP-ICT, osvrnuo se na procjene rasta ICT sektora u periodu do 2025. godine. Naime, temeljem dosadašnjeg rasta u posljednjih 10 godina, HUP-ICT predviđa da do 2025. godine ICT industrija može imati zaposleno čak 55.000 ljudi, odnosno samo 28.000 u računalnom programiranju. Potencijal prihoda cijele ICT industrije iznosi 45 milijardi kuna, od čega bi 12 milijardi ili 23% odlazilo na izvoz, a samo računalno programiranje ima potencijal od 18 milijardi kuna prihoda, od čega 7,2 milijarde (40%) iz izvoza. Prema sektorskom istraživanju koje je rađeno i predstavljeno u studenom prošle godine (McKinsey), hrvatska digitalna ekonomija sada generira 1,2 milijarde eura, a potencijal rasta je do 8,3 milijardi eura do 2025. godine. Ta brojka se odnosi na dodanu vrijednost koju stvara ICT industrija, e-trgovina i potrošnja elektroničkih i komunikacijskih uređaja.

„Digitalna ekonomija je novi generator rasta, a u Hrvatskoj postoji prostor za uvođenje digitalnih usluga i posljedično povećanje konkurentnosti konačnog proizvoda, rasta BDP-a, kreiranja novih poslova i povećanja produktivnosti u proizvodnji, trgovini, prometu, poljoprivredi, građevini i ugostiteljstvu. Međutim, da bi se održao dosadašnji rast ICT sektora, nama su potrebni kvalitetni digitalni profesionalci koje ICT industrija u Hrvatskoj može zadržati samo ako uz konkurentne plaće omogućimo i neku vrstu kompenzacije uz plaće. U tom smislu predlažemo Vladi RH, paket koji smo nazvali „5 malih mjera“ za zadržavanje profesionalaca u ICT sektoru koje bi mogle imati snažan učinak, uz razmjerno male kratkoročne fiskalne prilagodbe. Molimo da nam se omogući da neoporezivo plaćamo gablec, vrtić, smještaj, 13. i 14. plaću i dajemo bonuse u vlasničkim udjelima“, istaknuo je Drilo.

ICT prihodi

 

Predložene mjere uključuju neoporeziv ili porezno priznati rashod za prehranu zaposlenika; mogućnost plaćanja vrtića od strane poslodavca kao porezno priznati rashod za tvrtku; programe rješavanja smještaja za radnike kroz maksimalno neoporeziv iznos koji tvrtka može isplatiti za najam ili kredit radnika; neoporezive bonuse u vidu dionica ili udjela tvrtke; odnosno 2 do 3 nagradne neoporezive plaće. To su mjere koje bi mogle utjecati na prevenciju iseljavanja, demografsku obnovu, povećanje mobilnosti unutar Hrvatske i jačanje socijalne odgovornosti poslovnog sektora jer pružaju zaposlenicima neke dodatne pogodnosti koje su (uz samu plaću) vrlo bitni za zadovoljstvo zaposlenika. Mjerama bi se osigurala trenutna konkurentnost sektora, osigurao kontinuitet rasta, privuklo više tehnoloških tvrtki u Hrvatsku i motiviralo profesionalce da rade za hrvatske tvrtke.

ICT troskovi zaposlenih

 

„U Hrvatskoj nažalost još uvijek nemamo dovoljno sektorskog razumijevanja od Vlade, niti pravu strategiju prema ICT industriji. U mnogim EU zemljama ona se poima kao vertikalna industrija, a ne samo servis drugim industrijama pa je moguće zemlju brendirati kao ICT zemlju. Mi smo ove godine na DESI indeksu zauzeli 20. mjesto, što je za dva mjesta bolje od prošle godine, no puno je još prostora za napredak. Rastemo u postotku studenata koji svake godine diplomiraju u STEM područjima (u odnosu na ukupan broj studenata), no taj broj je ozbiljno ugrožen demografskim kretanjima. Bez strateškog okvira od strane države, a mi u ICT sektoru imamo i znanje i ideje i, iskustvo i volju da pomognemo državi u definiranju strategije, mogli bismo pokleknuti pred izazovima koje nosi digitalno društvo kad je riječ o radnoj snazi i postati nekonkurentni“, rekao je Drilo.

ICT tvrtke

 

Posljednje analize upisa u osnovne i srednje škole pokazuju kontinuirani pad upisanog broja djece, što je posljedica najvećim dijelom negativnog demografskog trenda. S druge strane, analiza upisa na fakultete pokazuje smanjeni interes prijava i smanjeni broj prvih izbora studija matematike, informatike i računarstva. Kao rezultat, to bi moglo dovesti do smanjenja broja školovanog kadra za ICT sektor, odnosno odlazak mladih ljudi odlaze tamo gdje se nude bolji uvjeti studiranja, života i rada. U tom smislu, Udruga HUP-ICT, osim „5 malih koraka“ predlaže dodatna dugoročna rješenja u svrhu povećanja baze novih digitalnih profesionalaca za 30% u roku pet godina.

„Dosadašnji projekti Ministarstva znanosti i obrazovanja te Ministarstva rada i mirovinskog sustava idu u dobrom smjeru, nama je potrebna integralna strategija zadržavanja mladih, talentiranih profesionalaca te pokretanje hrvatskog programa internacionalizacije i novih mogućnosti za sve stanovnike“, rekao je u svojem izlaganju Hrvoje Josip Balen, dopredsjednik Izvršnog odbora Udruge.

ICT zaposleni

 

Udruga u tom smjeru predlaže Vladi donošenje programa privlačenja i zadržavanja tehnoloških studenata na diplomske studije na engleskom jeziku s početnim ciljem od barem 600 tehnoloških studenata godišnje na internacionaliziranim studijskim programima i reformu četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja i povećanje udjela gimnazijskih programa.

„Moramo promijeniti paradigmu i odnos prema zapošljavanju na način da u fokus stavimo zaposlene ljude koji se žele usavršavati i postati profesionalci, a ne samo nezaposlene. Hrvatska uskoro predsjeda Vijećem Europske unije i mora iskoristiti taj format da na dnevni red stavi teme istraživanja, razvoja i inovacija te jačanja digitalizacije i digitalnih vještina kao ključa za nove poslove budućnosti. Na taj način će i ICT sektoru biti omogućen pristup novim mehanizmima financiranja razvoja poslovanja, od čega će koristi imati i javni sektor“, zaključio je Balen.

Pročitano 157 puta
slika 3

Naš Facebook

Plesni studio Fever

fever logo1

Mobis

mobis

Novi milenij

Novi milenij je nezavisni hrvatski internetski portal o novim tehnologijama. Bavimo se novim tehnologijama, a sadržajem pratimo najnovija tehnička dostignuća, posebno audio video industriju, telekomunikacije, računala, hardware-a i software-a. Portal je usko povezan s televizijskom emisijom Novi milenij koja se emitira na TV kanalima: TrendTV, TV Srce, AdriaticTV,  TV Nova, TVS - Televizija Šibenik, Osječka TV, Dubrovačka televizija, Slavonsko-brodska televizija, Poljoprivredna TV, Naša TV.

.

Naš tim

bozo k80Božidar Žitnik drago kDragutin Ivček 

Naše usluge

TV emisija Novi milenij

Internetske usluge dizajna i izrade internetskih stranice

Snimanje i fotografiranje poslovnih i privatnih događanja