25. kolovoza, 2021. | Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik  

Nove generacije mobilnih mreža korisnicima donose velike brzine prijenosa podataka, nisku latenciju i izvanrednu pouzdanost. Bez obzira na njihovu veličinu, mreže koje su bogate značajkama operatorima su složene za upravljanje. Ericsson istražuje kognitivne mreže koje se oslanjaju na umjetnu inteligenciju za omogućavanje sigurnog, visokoautomatiziranog rada mreža kojeg pokreću podaci. Kako bi se poboljšao kapacitet obrade podataka, brzina i energetska učinkovitost kognitivnih mreža, Ericsson Research i MIT Materials Research Laboratory surađuju u istraživanju novog dizajna litijskih čipova koji omogućavaju neuromorfnu obradu podataka koja daje energetski učinkovitiju obradu putem umjetne inteligencije. To bi moglo omogućiti potpuno kognitivne mreže sa smanjenom operativnom složenošću i potrošnjom energije u odnosu na danas. 

Uz istraživanje litija, Ericsson i MIT Research Laboratory of Electronics (RLE) surađuju na istraživanju mobilnih mreža koje povezuju bilijune senzora i drugih uređaja „nulte energije“ oko nas. Dovođenje energije do tih uređaja na troškovno-učinkovit način, možda direktno putem radijskog signala, značajan je tehnološki izazov. Istraživanje Ericssona i MIT RLE-a moglo bi pokazati kako uređaji mogu preuzeti energiju iz radijskih signala i drugih izvora te kako sustavi mogu biti dizajnirani da bi se koristila ta niska energija za izvršavanje jednostavnih zadataka, uključujući dizajn mobilnih mreža za povezivanje i kontrolu tih uređaja.  

„S novim skokom naprijed energetski učinkovitih povezanih uređaja, jako nam je drago da surađujemo s Ericssonom u suočavanju s ključnim tehnološkim izazovima“, kaže Anantha P. Chandrakasan, dekan MIT School for Engineering. „Kombinacijom našeg znanja i Ericssonovog iskustva u mobilnoj tehnologiji, želimo razviti hardver koji će omogućiti uzbudljive nove aplikacije na rubu koje koriste umjetnu inteligenciju i čine značajne iskorake u sljedećoj generaciji mobilnih mreža.“ 

„5G vodi do potpune realizacije interneta stvari (IoT) čime smo bliži istinski povezanom svijetu“, ističe Magnus Frodigh, rukovoditelj Ericsson Research. „Ogromne količine malih IoT uređaja i kognitivne mreže koje pokreće umjetna inteligencija dva su pokretača sljedećeg skoka naprijed. U suradnji s briljantnim timovima u MIT-u, nadamo se da ćemo razviti hardver koji će to omogućiti.“

23. kolovoza, 2021. | Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik  

Ericsson i MediaTek izveli su agregaciju uzlazne veze s četverokomponentnim nositeljem (4CC) na milimetarskom valu (mmWave) što je rezultiralo najvećom protokom od 495 Mb/s - 425 Mb/s uz New Radio (NR) plus 70 Mb/s uz LTE-u. U demonstraciji je korišten predkomercijalni softver na uređaju koji sadrži MediaTek M80 5G čipset. U laboratorijskom testu korišten je Ericssonov RAN Compute baseband 6648 s radijskim dijelom AIR 5331 mmWave. Test koji je bio usredotočen na agregaciju nositelja uzlazne veze prvi je ove vrste. Pokazao je kako ovo rješenje može pomoći pružateljima komunikacijskih usluga da isporuče veće brzine prijenosa podataka i kapacitete za aplikacije uzlazne veze poput streaminga korisnika (proširena/virtualna stvarnost) i stvaranja sadržaja. Brze performanse uzlazne veze znače da korisnik ne mora biti zabrinut zbog slabog signala tijekom npr. videokonferencija na telefonima. 

Downlink ili brzina preuzimanja već dugo dominiraju onim za što koristimo internet - od surfanja do streaminga. Pandemija Covid-19 potaknula je mnoge širom svijeta da rade ili uče od kuće, ističući važnost performansi uzlazne veze ili brzine prijenosa.Brzina prijenosa nalaže brzinu slanja podataka s računala ili ručnog uređaja na internet. To uključuje prijenos datoteka, kao što su fotografije i videozapisi na društvene mreže ili u okolini za suradnju. Brzine prijenosa također su ključne za kvalitetu slike i zvuka video konferencija. Snažna uzlazna veza znači manje ili čak niti jedan od tih smrznutih zaslona ili lošeg zvuka prilikom upotrebe aplikacija poput Skypea ili Microsoft Teamsa. Slično tome, brža uzlazna veza poboljšava glasovne pozive putem internetskog protokola (VoIP) i iskustvo igranja na mreži. 

Hannes Ekström, voditelj linije proizvoda 5G RAN u Ericssonu, kaže: „Nastavljamo nadograđivati svoje prethodne uspjehe, rušeći vlastiti rekord u brzini prijenosa. S maksimalnom brzinom od blizu 500 Mb/s, pokazali smo u ovoj najnovijoj prekretnici s MediaTekom kako se brzine podataka bez presedana mogu isporučiti u uzlaznoj vezi s pomoću mmWave-a i agregacije nositelja. To znači da naši kupci mogu poboljšati svoju 5G ponudu s višim brzinama prijenosa podataka, znatno poboljšavajući korisničko iskustvo."

JS Pan, generalni direktor Wireless Communication System and Partnership u MediaTeku, kaže: „Ovo je prva svjetska demonstracija vodeće mmWave tehnologije uzlazne veze u partnerstvu s Ericssonom, pokazuje da MediaTek ponovno uspostavlja 5G prekretnice i širi svoje mogućnosti. Povezivost 5G mmWave pomaže u povećanju pokrivenosti i kapaciteta mreže, bržim performansama i uvodi raznovrsnije korisničke slučajeve."

Ova tehnološka prekretnica slijedi nakon single user multiple input multiple output (SU-MIMO) demonstracije u travnju 2021. kada je Ericsson isporučio brzinu podataka uzlazne linije za jednog korisnika od 315 Mb/s, što je 15-20 puta brže od trenutne tipične brzine uzlazne veze.

Tehnički detalji 

Ericsson i MediaTek integrirali su četverokomponentni nositelj, svaka komponenta od 100 MHz, u uzlaznu vezu koristeći nesamostalnu arhitekturu (agregirajući 8x100MHz u silaznoj i 4x100 MHz u uzlaznoj vezi). Integracija izvedena u laboratorijskim postavkama rezultirala je protokom od 495 Mb/s (425 Mb/s u 5G plus 70 Mb/s u 4G), udvostručujući trenutnu brzinu uzlazne veze na tržištu.

Test je proveden pomoću 39 GHz spektra NR (400 MHz) i kombinirajući ga s jednim nositeljem LTE 1900 MHz spektra (20 MHz). Cijela širina pojasa tada je agregirana korištenjem LTE i NR veza, ostvarujući ukupni protok od blizu 500 Mb/s.

23. kolovoza, 2021. | Zagreb
Uredio: Božidar Žitnik  

„Naša je misija prijevoz učiniti dostupnim svima, čemu suradnja s Arrivom itekako doprinosi jer korisnicima zajedno omogućujemo još bolju, povezaniju i pristupačniju uslugu. Činjenica je kako sve više turista nakon dolaska na destinaciju autobusom ima potrebu za kvalitetnim prijevozom unutar samih gradova pa ovim partnerstvom želimo dodatno poboljšati iskustvo putovanja za sve naše putnike“,  istaknuo je Tomislav Lukačević, direktor Bolta u Hrvatskoj, naglasivši kako ovaj oblik javnog prijevoza postaje sve poželjniji jer, osim što pridonosi manjem zagađenju okoliša, putnike oslobađa brige o gužvama, parkiranju i drugim stvarima koje obično brinu vozače.  

U okviru posebnog partnerskog programa korisnici Boltovih usluga vožnje na zahtjev ili najma romobila ostvaruju popust do 20 posto na usluge Arrive, dok će korisnicima Arrivinih usluga biti dodijeljen popust do najviše 45 kuna.  Popuste je moguće koristiti za sve vožnje unutar Hrvatske. Za korištenje spomenutih pogodnosti dovoljno je u aplikacijama Bolta i Arrive aktivirati promotivne kodove koji će Boltovim korisnicima biti dostupni na društvenim mrežama, službenim internetskim stranicama te putem newslettera, dok će korisnicima Arrivinih usluga prilikom kupnje karte informacija o pogodnostima stići na mail. 

Potrebu za novom razinom mobilnosti naglasio je i Vedran Tomičić, član Uprave Arrive Hrvatska: “Arriva kao lider na tržištu autobusnog prijevoza u Hrvatskoj svojim respektabilnim voznim parkom od 600 vozila povezuje približno 3800 destinacija. Naša je misija javni prijevoz učiniti najpoželjnijim načinom putovanja na način da svojim putnicima omogućimo povezana putovanja i u Boltu smo pronašli pravog partnera s kojim ćemo taj cilj realizirati. Zajedničkim resursima i znanjem, našim ćemo korisnicima uz povezana, osigurati i povoljnija putovanja do njihovih krajnjih odredišta, ali i mobilnost unutar istih. Vjerujem da će putnici prepoznati i koristiti pogodnosti koje im donosi ova suradnja te da će biti zadovoljni novom dimenzijom putovanja koju im sada omogućuju Bolt i Arriva.“ 

Povećanju potrebe za mobilnosti pridonijelo je ublažavanje epidemioloških mjera pa je tako Bolt u Hrvatskoj u prvih sedam mjeseci ove godine bilježi rast broja vožnji na zahtjev za čak 68 posto, u odnosu na isto razdoblje lani, uz 54 posto više korisnika u Zagrebu te 87 posto na razini Hrvatske, čime je potvrdio poziciju vodeće platforme u Hrvatskoj u segmentu pružanja vožnji na zahtjev.