04. studeni 2026. | Zagreb | Uredio: Božidar Žitnik 

Održan HAKOM DSA Forum: Prava korisnika, odgovornost platformi i zaštita djece u fokusu 

Na prvom HAKOM DSA Forumu predstavljena su iskustva provedbe Akta o digitalnim uslugama u Hrvatskoj i Europskoj uniji, a posebna pozornost posvećena je zaštiti prava korisnika, odgovornosti internetskih platformi i sigurnosti djece u digitalnom okruženju.

U Zagrebu, 3. studenog, održan je prvi HAKOM DSA Forum u organizaciji Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), hrvatskog koordinatora za digitalne usluge. Forum je okupio predstavnike Europske komisije, nacionalnih regulatornih i državnih tijela, internetskih platformi, industrije i civilnog društva radi razmjene iskustava o provedbi Akta o digitalnim uslugama (DSA). 

U središtu rasprava bili su dosadašnja iskustva u provedbi DSA-a, odgovornost pružatelja digitalnih usluga i dostupni mehanizmi zaštite korisnika. Posebna pozornost posvećena je zaštiti djece i mladih te izazovima stvaranja sigurnijeg digitalnog okruženja. 

Uspjeh DSA-a mjeri se stvarnim rezultatima 

Otvarajući Forum, Mislav Hebel, zamjenik predsjednika Vijeća HAKOM-a i predstavnik hrvatskog koordinatora za digitalne usluge u Europskom odboru za digitalne usluge (EBDS), naglasio je da se uspješnost provedbe DSA-a mora promatrati kroz konkretne rezultate i stvarnu zaštitu prava korisnika.

Foto: Božidar Žitnik 

„Uspjeh DSA-a neće se mjeriti samo brojem pokrenutih postupaka, nego prije svega stvarnim rezultatima – odgovornijim postupanjem pružatelja usluga i boljom zaštitom korisnika“, istaknuo je Hebel. 

Upozorio je i na važnost očuvanja ravnoteže između odgovornosti digitalnih platformi, sigurnosti korisnika i zaštite temeljnih prava, uključujući slobodu izražavanja. Naglasio je da DSA regulatorima ne daje ulogu arbitara istine niti zadaću određivanja koja su mišljenja ispravna, nego im povjerava zadaću nadzora nad ispunjavanjem propisanih obveza pružatelja digitalnih usluga. 

Posebno je istaknuo odgovornost pružatelja digitalnih usluga za sigurnost djece već pri oblikovanju njihovih usluga, naglasivši da mjere zaštite moraju biti razmjerne, utemeljene na dokazima i usklađene s temeljnim pravima. 

HAKOM u 2026. zaprimio 205 pritužbi korisnika 

Dosadašnja iskustva HAKOM-a u provedbi DSA-a predstavila je Nevenka Žiža, osvrnuvši se na zaprimljene pritužbe, dostupne mehanizme zaštite prava korisnika i važnost prekogranične regulatorne suradnje. 

Prema predstavljenim podacima, HAKOM je ove godine do početka studenoga zaprimio 205 pritužbi. Najčešće su se odnosile na suspenziju ili trajno onemogućavanje korisničkih računa, postupanje platformi po prijavama sadržaja te pitanja povezana s internetskim prijevarama i financijskim aspektima korištenja digitalnih usluga. 

„DSA korisnicima pruža različite mogućnosti zaštite, od osporavanja odluka putem internih sustava platformi i izvansudskog rješavanja sporova do podnošenja pritužbi regulatoru zbog mogućih povreda DSA-a. Svaki od tih mehanizama ima svoju svrhu“, kazala je Žiža. 

Korisnici mogu podnijeti pritužbu zbog mogućih povreda obveza iz DSA-a, neovisno o tome u kojoj se državi članici nalazi sjedište pružatelja digitalne usluge. Pritom je važno razlikovati takve pritužbe od prijava nezakonitog sadržaja. HAKOM pritužbe razmatra u okviru svojih nadležnosti te ih, prema potrebi, prosljeđuje drugom nadležnom tijelu ili koordinatoru za digitalne usluge druge države članice. 

Europska iskustva u nadzoru nad najvećim platformama

Foto: Božidar Žitnik 

Europsku perspektivu provedbe DSA-a predstavila je Milana Brkić iz Europske komisije, osvrnuvši se na nadzor nad vrlo velikim internetskim platformama i internetskim tražilicama te dosadašnje regulatorne aktivnosti Komisije.

Među važnim područjima nadzora istaknuti su upravljanje rizicima, moderiranje sadržaja, transparentnost oglašavanja i sustava preporučivanja, zaštita potrošača te pristup podacima.  

Predstavljen je i pregled aktivnosti Europske komisije u provedbi DSA-a, uključujući službene postupke, preliminarne nalaze i odluke povezane s ispunjavanjem obveza propisanih DSA-om. 

Pouzdani prijavitelji i iskustva hrvatskih platformi

Foto: Božidar Žitnik 

O ulozi pouzdanih prijavitelja govorio je Tomislav Ramljak iz Centra za nestalu i zlostavljanu djecu (CNZD), prvog hrvatskog pouzdanog prijavitelja prema DSA-u. Status pouzdanog prijavitelja znači da internetske platforme prijavama potencijalno nezakonitog sadržaja, podnesenima u okviru dodijeljenog područja stručnosti, moraju dati prednost pri obradi i o njima odlučiti bez nepotrebnog odgađanja.

„Naš je posao prepoznati i prijaviti nezakonite sadržaje, osobito one koji ugrožavaju sigurnost i dostojanstvo djece, te inzistirati na pravodobnoj reakciji platformi“, poručio je Ramljak. Upozorio je i na internetske prijevare, uključujući lažne nagradne igre i profile, te važnost edukacije korisnika svih dobnih skupina o digitalnim rizicima.  

Perspektivu hrvatskih internetskih platformi predstavila je Jana Grašić iz Njuškala, govoreći o iskustvima prilagodbe zahtjevima DSA-a, transparentnosti postupanja i važnosti komunikacije s korisnicima.

„U Njuškalu povratne informacije korisnika shvaćamo vrlo ozbiljno jer su temelj svih prilagodbi, promjena i razvoja. Omogućiti korisnicima da imaju pravo glasa i pokazati im da ih uvažavamo jedna je od najvećih vrijednosti koje smo im kao internetski oglasnik mogli pružiti“, kazala je Grašić. 

Zaštita djece i mladih zajednička je odgovornost 

Poseban dio Foruma bio je posvećen zaštiti djece i mladih u digitalnom prostoru te odgovornosti internetskih platformi, regulatora, obrazovnih institucija i roditelja. U panel-raspravi „Zaštita djece i mladih u digitalnom prostoru – regulacija, tehnologija i edukacija“ sudjelovali su Tomislav Ramljak (CNZD), Marko Trošelj (Agencija za zaštitu osobnih podataka), Maja Vitaljić (Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije) i Martina Dragičević (A1 Hrvatska). Raspravu je moderirao Domagoj Maričić, pomoćnik ravnatelja HAKOM-a.

Foto: Božidar Žitnik 

Sudionici su raspravljali o izazovima zaštite maloljetnika na internetskim platformama, učinkovitosti dobnih ograničenja na društvenim mrežama te važnosti edukacije i suradnje svih uključenih. Posebna pozornost posvećena je odgovornosti pružatelja digitalnih usluga da o sigurnosti djece vode računa već pri oblikovanju i razvoju svojih usluga. Otvorena rasprava ključna je za stvaranje sigurnijeg interneta koji se, usporedno s razvojem tehnologije i društva, neprestano mijenja. Pojava umjetne inteligencije promijenila je dosadašnje obrasce internetskih prijetnji. Primjerice, dok su djevojčice ranije češće bile izložene ucjenama povezanima s intimnim fotografijama i sličnim sadržajem, danas su sve češće meta ucjena i dječaci, i to kroz različite oblike manipulacije i iskorištavanja. Zato je, uz zakonske inicijative, nužno kontinuirano ulagati u prevenciju, edukaciju i podizanje svijesti te, uvažavajući dostupne spoznaje i izazove, sustavno graditi sigurnije digitalno okruženje za djecu, mlade i odrasle.  

Prvi HAKOM DSA Forum omogućio je razmjenu iskustava o provedbi Akta o digitalnim uslugama u Hrvatskoj i Europskoj uniji te otvorio prostor za daljnju suradnju regulatornih tijela, internetskih platformi, stručne zajednice i civilnog društva. Kako je istaknuto na otvaranju, cilj je da Forum bude početak trajnog dijaloga koji će pridonijeti boljoj regulatornoj praksi i učinkovitijoj zaštiti prava korisnika.

04. studeni 2026. | Zagreb | Uredio: Božidar Žitnik 

U prosjeku čak 14 minuta tražimo ono što ćemo gledati: može li tehnologija stati na kraj beskonačnom skrolanju? 

Večer, kauč i daljinski upravljač – napokon imamo vremena za film, ali nakon desetak minuta pretraživanja još uvijek nismo odlučili što gledati. Taj je prizor poznat mnogim kućanstvima. Prema međunarodnom istraživanju Gracenotea State of Play iz 2025., gledatelji u prosjeku provedu 14 minuta tražeći sadržaj, a 45 posto ispitanika iskustvo izbora na streaming servisima smatra preopterećujućim.

Paradoks je očit: nikada nismo imali toliko filmova, serija i programa nadohvat ruke, a sve je teže odlučiti čemu posvetiti vrijeme. Uz toliko mogućnosti, lako se javlja osjećaj da nas negdje čeka nešto bolje, zato je sve važnije ne samo koliko neka TV platforma nudi, nego i koliko lako korisnik dolazi do onoga što želi.

Umjetna inteligencija za personalizirano iskustvo gledanja 

Zamislimo, primjerice, da nakon nekoliko pogledanih kriminalističkih serija želimo pronaći nešto slično, ali nemamo konkretan naslov na umu. Umjesto dugotrajnog listanja, personalizirane preporuke mogu ponuditi sadržaje povezane s našim dosadašnjim navikama gledanja. Upravo na tom principu rade umjetna inteligencija i strojno učenje u nedavno predstavljenoj novoj generaciji Telemachova EON TV-a. Riječ je o platformi s brojnim međunarodnim priznanjima za inovacije, a s novom generacijom napravljen je dodatni iskorak: cilj nije bio samo modernizirati izgled platforme, nego unaprijediti cjelokupno iskustvo gledanja kroz modernije korisničko sučelje, intuitivniju navigaciju i personalizirano iskustvo gledanja sadržaja na svim uređajima.

Izvor: Telemach 

Ponekad je problem sljedeći: sjećamo se glumca iz filma kojeg želimo pogledati, ali ne i njegova naslova. Novi EON omogućuje pretraživanje prema glumcu, naslovu ili žanru, a početni zaslon koji na jednom mjestu donosi televizijske programe, filmove i serije pridonosi jednostavnosti korištenja platforme. 

Promijenio se i ritam svakodnevice. Emisija počinje dok se vraćamo s posla, utakmica traje za vrijeme obiteljskih obveza, a omiljenu seriju ne stignemo završiti prije odlaska iz kuće. EON i dalje nudi gledanje televizijskog programa do sedam dana unatrag, dok sadržaj iz Video kluba možemo započeti na jednom uređaju i nastaviti na drugom. Unaprijeđene aplikacije za mobitele i pametne televizore te pristup putem web preglednika čine takvo gledanje jednostavnijim i ujednačenijim. Televizija se tako sve manje veže uz određeni ekran ili raspored emitiranja, a sve više uz vrijeme i potrebe samog gledatelja.

Prednosti klasične televizije i najmodernijih streaming platformi 

Upravo tu EON povezuje dva svijeta. Korisnik može jednostavno uključiti jedan od više od 210 televizijskih kanala, među kojima je više od 170 u HD kvaliteti, ili potražiti film i seriju u bogatom Video klubu s više od 25.000 naslova. Tako se prednosti klasične televizije, u kojoj je ponekad dovoljno samo uključiti omiljeni program, spajaju s fleksibilnošću i personalizacijom modernih streaming platformi. 

Novi EON omogućuje gledateljima i da prije odluke o korištenju usluge steknu vlastiti dojam o platformi i otkriju što ona sve nudi. Zahvaljujući funkcionalnosti Visitor mode, potencijalni korisnici mogu bez prijave zaviriti u EON, upoznati njegovo sučelje i pregledavati dostupnu ponudu, sve do trenutka reprodukcije sadržaja.Izvor: Telemach Hrvatska 

Kad se sve zbroji, promjena je prije svega u načinu na koji dolazimo do sadržaja i doživljavamo televiziju. Velik izbor programa, bogat video klub i fleksibilnost gledanja ostaju važni temelji EON-a, dok ih nova generacija nadopunjuje preglednijim sučeljem, inteligentnijim preporukama i jednostavnijim korištenjem. EON 3.0 tako pokazuje kako izgleda televizija u kojoj se tehnologija prilagođava korisniku, a ne obrnuto. Jer budućnost televizije ne mjeri se samo brojem naslova koje imamo na raspolaganju, nego i time koliko nam vremena ostaje da u njima doista uživamo.

Za sve korisnike koji odaberu Telemachov EON TRIO Full paket s ugovornom obvezom na 24 mjeseca, godina dana EON TV-a je na Telemach.

04. studeni 2026. | Zagreb | Uredio: Božidar Žitnik 

Stručnjaci budućnosti: važnost geopolitičkog razumijevanja i upravljanja rizicima

Sveučilište Algebra Bernays u suradnji s europskim partnerima razvija novi zajednički međunarodni diplomski studij International Business and Geopolitics, koji će povezivati međunarodno poslovanje, geopolitiku, međunarodne odnose i političku ekonomiju. Razvoj studija bio je jedna od važnih tema međunarodne konferencije „Europe Under Pressure: Geopolitics, Energy and Business“, održane danas u prostoru Spark Space u Zagrebu, u organizaciji Sveučilišta Algebra Bernays i Zaklade Hanns Seidel. Konferencija je okupila stručnjake iz područja sigurnosti, energetike, međunarodnih odnosa i poslovanja kako bi raspravili o geopolitičkim izazovima i njihovu utjecaju na europsko gospodarstvo.

Novi studij, čiji se početak izvođenja očekuje u akademskoj godini 2027./2028., razvija se u okviru europske sveučilišne alijanse DIVERSE. Objedinit će međunarodno poslovanje, geopolitiku, međunarodne odnose i političku ekonomiju, pružajući studentima interdisciplinarni pristup razumijevanju globalnih promjena i njihova utjecaja na poslovno okružje. Posebnost programa bit će međunarodna dimenzija studiranja, uz planiranu mobilnost studenata između najmanje triju partnerskih institucija u trima različitim državama.

Povezivanjem ekonomskih, političkih i sigurnosnih tema studij će biti usmjeren na razumijevanje složenih odnosa koji oblikuju međunarodna tržišta, investicijske odluke i poslovne strategije. Geopolitički rizici, energetska sigurnost i promjene u globalnim gospodarskim odnosima pritom predstavljaju izazove koji zahtijevaju stručnjake sposobne sagledati poslovne odluke u širem međunarodnom kontekstu.

Foto: Božidar Žitnik 

Konferenciju je otvorio prof. dr. sc. Damir Jugo, predsjednik Upravnog vijeća Sveučilišta Algebra Bernays, nakon čega se sudionicima uvodnim govorom obratila Aleksandra Markić Boban, voditeljica Zaklade Hanns Seidel.

„Naš novi zajednički međunarodni diplomski studij International Business and Geopolitics, koji razvijamo s partnerima unutar europske sveučilišne alijanse DIVERSE, povezat će međunarodno poslovanje, geopolitiku, ekonomiju i međunarodne odnose. Cilj nam je obrazovati novu generaciju stručnjaka sposobnih razumjeti geopolitičke izazove, prepoznati rizike i donositi informirane poslovne odluke u sve neizvjesnijem globalnom okružju”, istaknuo je prof. dr. sc. Damir Jugo, predsjednik Upravnog vijeća Sveučilišta Algebra Bernays.

Foto: Božidar Žitnik 

„Europa je danas pod snažnim pritiskom, a geopolitika se ponovno našla u središtu pozornosti, pri čemu su strateška pitanja i sigurnost postali ključni za europske države, njihova gospodarstva i građane. Naš moto 'U službi mira i demokracije' odražava i temeljnu poruku ove konferencije, koja okuplja stručnjake različitih profesionalnih iskustava kako bi razmjenom znanja i perspektiva pridonijeli kvalitetnoj raspravi te svoje iskustvo prenijeli mladim profesionalcima” ,poručila je Aleksandra Markić Boban, voditeljica Zaklade Hanns Seidel. 

Geopolitički i energetski izazovi iz perspektive gospodarstva

Središnji dio konferencije bila je panel-rasprava „Europe Under Pressure: Geopolitics, Energy and Business“, koja je okupila stručnjake iz područja sigurnosti, energetike, međunarodnih odnosa i ekonomije. Među sudionicima bili su prof. Luís Tomé sa sveučilišta Universidade Autónoma de Lisboa, koji se pridružio online, Andreas Rörig, predsjednik Uprave E.ON Hrvatska, dr. Arnold Kammel, glavni tajnik Saveznog ministarstva obrane Republike Austrije te doc. dr. sc. Vanja Vejzagić, voditelj Katedre za ekonomiju i financije Sveučilišta Algebra Bernays. Razgovor je moderirao Danko Družijanić, urednik za vanjsku politiku Hrvatske radiotelevizije (HRT).

Foto: Božidar Žitnik 

„Europska integracija započela je još pedesetih godina prošlog stoljeća, no u svijetu u kojem globalizacija gubi svoje dosadašnje značenje Europa mora napraviti novi iskorak i pronaći svoju poziciju na globalnoj sceni, dok se kompanije suočavaju sa sve većim izazovima očuvanja konkurentnosti. Zato razvijamo novi međunarodni diplomski studij International Business and Geopolitics, kojim želimo obrazovati stručnjake sposobne razumjeti povezanost geopolitike, međunarodnog poslovanja i gospodarskih izazova te odgovoriti na potrebe poslovnog svijeta koji se ubrzano mijenja” ,naglasio je doc. dr. sc. Vanja Vejzagić, voditelj Katedre za ekonomiju i financije Sveučilišta Algebra Bernays. 

Rasprava je obuhvatila povezanost geopolitičkih promjena, energetske sigurnosti i konkurentnosti europskog gospodarstva, kao i njihov utjecaj na međunarodne odnose, investicije i poslovne odluke. Posebna pozornost posvećena je promjenama u globalnim odnosima moći te izazovima s kojima se Europa suočava u nastojanju da očuva svoju gospodarsku i stratešku stabilnost.

Foto: Božidar Žitnik 

„Dok se Europa 2003. godine smatrala sigurnijom i slobodnijom nego ikad prije, današnje geopolitičke okolnosti, obilježene ruskom agresijom na Ukrajinu, hibridnim prijetnjama i sve većom globalnom nestabilnošću, podsjećaju nas da sigurnost i slobodu ne smijemo uzimati zdravo za gotovo. Upravo zato Europa mora snažnije ulagati u obranu, sigurnost i otpornost društva, uz blisku suradnju država članica, jer će sposobnost zajedničkog odgovora na buduće izazove biti ključna za očuvanje naše stabilnosti i konkurentnosti“ ,istaknuo je dr. Arnold Kammel, glavni tajnik Saveznog ministarstva obrane Republike Austrije.

Foto: Božidar Žitnik 

„Jedan od ključnih izazova s kojima se Europa danas suočava jest očuvanje gospodarske i energetske sigurnosti, pri čemu zaštita infrastrukture i međusobna povezanost postaju sve važniji, ali istodobno otvaraju prilike za nova partnerstva i jačanje europske strateške samostalnosti. U takvim okolnostima tradicionalni poslovni pristupi više nisu dovoljni jer kompanije u svoje strategije moraju uključiti razumijevanje geopolitičkih odnosa, otpornosti opskrbnih lanaca i dostupnosti energetskih resursa” ,istaknuo je prof. Luís Tomé sa sveučilišta Universidade Autónoma de Lisboa. 

Razgovaralo se i o prilagodbi europskih poduzeća novim sigurnosnim i gospodarskim okolnostima, uključujući upravljanje rizicima, dobavne lance i dugoročno financijsko planiranje. Upravo razumijevanje povezanosti globalnih političkih kretanja i gospodarskih odluka predstavlja jedno od važnih područja kojima će se baviti novi međunarodni diplomski studij. 

Foto: Božidar Žitnik

„Europa se predugo oslanjala na osjećaj sigurnosti i stabilnosti, zanemarujući moguće buduće prijetnje i nedovoljno ulažući u vlastitu otpornost, znanje i sigurnost, zbog čega smatram da se još uvijek nismo u potpunosti prilagodili novoj geopolitičkoj stvarnosti. Vrijeme je da se probudimo, preuzmemo odgovornost i počnemo aktivno djelovati jer ni energetsku sigurnost ni ukupnu stabilnost našeg društva više ne možemo uzimati zdravo za gotovo” ,poručio je Andreas Rörig, predsjednik Uprave E.ON Hrvatska. 

Konferencija je tako povezala akademsku, poslovnu i sigurnosnu perspektivu tema koje će činiti važan dio interdisciplinarnog pristupa novog studija International Business and Geopolitics. Kroz međunarodnu suradnju i povezivanje različitih područja znanja, Sveučilište Algebra Bernays nastavlja razvijati obrazovne programe usmjerene na razumijevanje promjena u globalnom poslovnom i političkom okružju. 

Više informacija o konferenciji dostupno je ovdje.