Analiza HUP‑ICT‑a otkriva stanje ICT industrije i korake za ubrzanje digitalne transformacije

Koristeći rezultate Digitalnog desetljeća i financijske podatke ICT sektora, HUP‑ICT predlaže mjere za snažnije ubrzanje digitalizacije, razvoj umjetne inteligencije i transformaciju gospodarstva. 

Hrvatska je u posljednjih nekoliko godina ostvarila značajan napredak u razvoju digitalne infrastrukture i jačanju ICT sektora, no rezultati Izvješća Europske komisije o Digitalnom desetljeću (Digital Decade Country Report) pokazuju da i dalje postoji značajan neostvareni potencijal u primjeni umjetne inteligencije, digitalizaciji gospodarstva, razvoju digitalnih vještina i korištenju naprednih digitalnih tehnologija. Upravo zato je HUP-ICT predstavio dokument „Stanje digitalizacije Hrvatske i preporuke za ubrzanje digitalne transformacije“, kojim, na temelju europskih pokazatelja i analize domaće ICT industrije, predlaže konkretne mjere za ubrzanje digitalne transformacije Hrvatske.

Dokument objedinjuje analizu rezultata Hrvatske u okviru programa Digitalno desetljeće, pregled stanja hrvatske ICT industrije te preporuke HUP-ICT-a za daljnji razvoj digitalne infrastrukture, digitalizaciju gospodarstva, razvoj digitalnih kompetencija i modernizaciju javnih usluga. Cilj je pridonijeti oblikovanju javnih politika koje će omogućiti Hrvatskoj da ostvari ambiciozne ciljeve digitalne transformacije do 2030. godine. Analiza pokazuje da je hrvatska ICT industrija i tijekom 2025. nastavila stabilan rast.

Danas okuplja više od 10.000 poduzeća, zapošljava više od 56.000 stručnjaka, ostvaruje gotovo 8 milijardi eura prihoda, više od 2,4 milijarde eura izvoza, a u posljednjih pet godina prihodi sektora porasli su za čak 72 posto. Investicije su prošle godine porasle za 17,4 posto, dok su prosječne bruto plaće rasle gotovo 10 posto.

Foto: Božidar Žitnik

Istodobno, Hrvatska danas ima jednu od razvijenijih digitalnih infrastruktura u Europskoj uniji. Pokrivenost optičkim mrežama i 5G mrežom iznad je europskog prosjeka, što potvrđuje da su višegodišnja ulaganja operatora i korištenje europskih sredstava dala konkretne rezultate. „Unatoč pozitivnim pomacima, najveći razvojni jaz Hrvatske danas nije u infrastrukturi, već u njezinoj primjeni te razvoju istraživanja i inovacija, što se može postići jedino kontinuiranim dijalogom i partnerskim odnosom između privatnog sektora i Vlade Republike Hrvatske.“, ističe Hrvoje Josip Balen, predsjednik HUP ICT-a.

Foto: Božidar Žitnik 

„Hrvatska napreduje u pogledu izgrađenosti digitalne infrastrukture zahvaljujući snažnom investicijskom ciklusu telekom operatora u zadnjih nekoliko godina i sa začelja EU u pogledu pokrivenosti optikom i mobilnim 5G mrežama prestigli smo prosjek europske unije. Kako bi osigurali potpunu pokrivenost Hrvatske digitalnom infrastrukturom u narednom razdoblju biti će potrebno osigurati sredstva iz višegodišnjeg financijskog okvira za subvencije gradnje optike u ruralnim područjima. Drugi izazov je bolja iskorištenost izgrađene infrastrukture u čemu zaostajemo za Europskom unijom i od strane građana, ali i poduzeća čiju digitalizaciju i korištenje umjetne inteligencije također treba ubrzati. U tom smislu očekujemo od države da pomogne u rješavanju problema vezanih uz digitalnu infrastrukturu, od gradnje i postupka izdavanja dozvola do smanjenja parafiskalnih nameta, poput prava puta  te njenog korištenja kroz vaučere i digitalizaciju i AI“, ističe Siniša Đuranović, zamjenik predsjednika HUP ICT-a.

Predsjednik HUP-ICT-a Hrvoje Josip Balen istaknuo je kako Hrvatska danas ima priliku prijeći iz faze razvoja digitalne infrastrukture u fazu snažnog povećanja produktivnosti i konkurentnosti. "Hrvatski ICT sektor pokazuje da ima znanje, kvalitetne tvrtke i međunarodno konkurentna rješenja. Sada je vrijeme da kroz procese planiranja proračuna i EU sredstava taj potencijal iskoristi cijelo gospodarstvo. Umjetna inteligencija, digitalizacija poslovnih procesa i razvoj digitalnih kompetencija više nisu pitanje tehnološkog razvoja, nego gospodarskog rasta i međunarodne konkurentnosti Hrvatske", zaključuje Balen.

Foto: Božidar Žitnik 

„Digitalna infrastruktura je hrvatska priča o uspjehu ali je za nastavak razvoja potrebno riješiti problematiku daljnje izgradnje VHCN mreža i uklanjanje barijera koje koče privatne investicije. Nužno je unaprijediti pravni okvir prostornog planiranja i gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža, smanjiti parafiskalne i lokalne namete, uključujući trošak prava puta. Također je važno osigurati daljnje korištenje bespovratnih sredstava za razvoj ruralnih i otočnih područja. Prema procjeni HUP ICT-a potrebno je osigurati dodatnih 300 mil. eura za pokrivanje cca 250.000 kućanstava u ruralnim područjima i 50 mil. eura za poticajnu shemu gigabitnih priključaka, kojima bi se moglo pokriti cca 100.000 korisnika.“, izjavila je Martina Dragičević, voditeljica HUP koordinacije za kibernetičku sigurnost i dopredsjednica HUP ICT-a.

Foto: Božidar Žitnik 

„Tvrtke okupljene oko HUP ICT-a stavile su se na raspolaganje gospodarstvu i javnom sektoru da sve ono što je dobro unutar ICT sektora iskoriste kao polugu rasta i razvoja društva u cjelini. Upravo zbog toga organizirali smo platformu i konferenciju Digitalna revolucija koja služi razmjeni dobrih primjera implementacije tehnologija, ali i inicijativu 'AI Business inovation spirit' kojom naši mentori pomažu tvrtkama da pripreme vlastite planove implementacije AI i transformacije poslovanja“, izjavio je Bojan Hadžisejdić, voditelj HUP-ove koordinacije za umjetnu inteligenciju.

HUP-ICT smatra kako ostvarenje ciljeva Digitalnog desetljeća zahtijeva nastavak snažnog partnerstva države, gospodarstva i akademske zajednice te stabilan regulatorni okvir koji će poticati privatna ulaganja, inovacije i razvoj domaćih digitalnih rješenja. Zaključno, kako bi Hrvatska ostvarila ciljeve Digitalnog desetljeća do 2030. i Strategije digitalne Hrvatske 2032, HUP-ICT predlaže skup konkretnih mjera usmjerenih na povećanje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva. Među ključnim prijedlozima ističu se 5 skupina prijedloga iz skupine područja izgradnje i poticanja širokopojasnog interneta u ruralnih područjima, poticaji i potpore u digitalizaciji hrvatskih poduzeća, ubrzana i inovativna izgradnja javnih servisa, razvoj, privlačenje i zadržavanje talenata i stvaranje konkurentnog okruženja za razvoj inovativnih ICT kompanija.