Lenovo Think Report otkriva prepreke kritičkom razmišljanju i kako tehnologija
može podržati napredak ka boljem svijetu

Povodom 30. obljetnice  ThinkPad uređaja, Lenovo je proveo opsežnu globalno istraživanje u svrhu razumijevanja navika razmišljanja, identificiranja nedostataka u razmišljanju i otkrivanja novih načina razmišljanja kroz tehnologiju 

Lenovo je objavio svoj prvi Think Report s ciljem dobivanja uvida kako su suvremeni društveni izazovi utjecali na globalnu produktivnost i stavove. Ovo izvješće identificira kompromitirani način razmišljanja u današnjem svijetu pri čemu ispitanici na globalnoj razini tvrde da pate od gubitka produktivnosti od otprilike dva sata dnevno zbog svoje nesposobnosti svrhovitog razmišljanja i to prvenstveno zbog burnouta, stresa i mentalnog umora koji doživljavaju zbog ogromnih društvenih promjena u posljednje dvije godine.

U sklopu ovog istraživanja je anketirano više od 5700 ljudi diljem SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke i Japana te su rezultati objavljeni uoči 30. obljetnice Lenovo ThinkPada. Uvidi u istraživanje nastoje educirati zaposlene o važnosti “stvarnog razmišljanja” te im omogućiti korištenje tehnologije na inteligentniji i kolaborativniji način. 


„Zanimljivo je uočiti kako ljudi diljem svijeta osjećaju da je društveni napredak ugrožen zbog nedostatka stvarnog razmišljanja. Čak 80% ispitanika vjeruje da mi, kao društvo, moramo razviti novu revoluciju u razmišljanju,” komentirala je Emily Ketchen, potpredsjednica i direktorica marketinga Intelligent Devices Group, Lenovo. „Dok slavimo 30. obljetnicu ThinkPada, vrijeme je da ponovno procijenimo kako tehnologija usmjerena na čovjeka može poslužiti kao katalizator za bolje razmišljanje u svim aspektima naših života – od kuće do posla ili škole i više.”
 

Jaz u razmišljanju

Ispitanici uglavnom smatraju da vanjski događaji u posljednjih nekoliko godina (npr. COVID-19, gospodarski poremećaji, itd.) pridonose i pogoršavaju distrakcije, povećani multitasking i umor, što dodatno narušava kvalitetu njihovog razmišljanja.

• Od svih ispitanika, samo njih 34% kaže kako provodi “cijelo” ili “većinu” svog vremena za razmišljanje u jasnom, dubokom i produktivnom razmišljanju.
• Globalno, 75% donositelja odluka na području IT-a tvrdi kako se njihovi kolege “veoma” ili “donekle” bore s jasnim i produktivnim razmišljanjem.
• 64% ispitanika smatra da se oslanjaju na praktično ili bazično (survival) razmišljanje te da je sposobnost brzog razmišljanja i istovremeno obavljanje više zadataka “izuzetno” ili “vrlo” važno, što rezultira nedostatkom inovativnog i djelotvornog razmišljanja koje može utjecati na napredak. 

Većina ispitanika smatra kako se situacija ne popravlja te predviđa da im život neće postati lakši niti manje stresan u sljedećih nekoliko godina.

Moć razmišljanja

Veliki broj ispitanika diljem svijeta navodi kako im je danas teško postići bolje razmišljanje. Ipak, ispitanici imaju pozitivne asocijacije na poboljšano razmišljanje i razumiju prednosti koje dolaze s aktiviranjem razmišljanja na višoj razini. 

• 65% ispitanika vjeruje kako će im jasno, duboko i produktivno razmišljanje pomoći pri donošenju boljih odluka.
• 79% anketiranih u SAD-u kritično razmišljanje smatra “ekstremno” ili “vrlo” važnim. 

Navike razmišljanja

Unatoč tome što ljudi prepoznaju moć poboljšanog razmišljanja, vrijeme produktivnog razmišljanja se uvelike razlikuje u različitim dijelovima svijeta i nije uvijek u skladu s tradicionalnim radnim vremenom “od 9 do 17”. 

• 37% anketiranih Amerikanaca i 24% ispitanika u Ujedinjenom Kraljevstvu preferira kasne večeri ili rana jutra.
• 25% japanskih ispitanika preferira sredinu jutra. S druge strane, 35% Nijemaca jasnije razmišlja navečer. 

Općenito, ispitanici vjeruju kako je tiho okruženje ono što mora biti broj jedan za bolje razmišljanje. Osim toga, ispitanici u SAD-u, Ujedinjenom Kraljevstvu i Njemačkoj su izjavili kako tehnologije za uklanjanje buke vrednuju najviše kao pomoć u postizanju dubljeg razmišljanja.
 

Bolje razmišljanje potaknuto tehnologijom

Prema istraživanju, evolucije na području komunikacijskih i kolaboracijskih tehnologija se smatraju najkorisnijim značajkama u promicanju boljeg razmišljanja. Osim toga, učenje kako svrhovitije koristiti tehnologiju, uključujući postavljanje granica, ograničavanje smetnji i smanjenje pretrpanosti informacijama može nam pomoći u izgradnji boljih navika razmišljanja. 

• 66% ispitanih krajnjih poslovnih korisnika traži informacije o tome kako tehnologija može pomoći u ostvarenju jasnog, dubokog i produktivnog razmišljanja. Također, spremniji su u odnosu na opću populaciju preispitati svoj odnos s tehnologijom. Na primjer, mnogi smatraju da bi pojednostavljivanje zadataka moglo pomoći pojedincima u boljem razmišljanju.
• 40% ispitanika u Njemačkoj bi željelo naučiti kako svrhovitije koristiti tehnologiju.
• 39% ispitanika u SAD-u bi željelo postaviti granice vezane uz uporabu tehnologije. Na primjer, određivanje vremena za sviranje instrumenta ili fizičko vježbanje. 

Najveći dio anketiranih donositelja odluka na području IT-a se osjeća optimistično u pogledu tehnologije kojoj njihovi suradnici imaju pristup te smatra kako ona omogućuje jasno razmišljanje zaposlenicima i organizacijama. Bilo da je riječ o izvršavanju zadataka u roku, potrebi za sastankom ili prilici za nove ideje i izume, više od 60% ispitanika misli da tehnologija pomaže pojedincima da lakše dođu do kritičkih, refleksivnih, suradničkih, ekspanzivnih/istraživačkih i/ili novih vrsta razmišljanja.

Razmišljanje za čovječanstvo

Općenito, individualni ispitanici vjeruju kako poboljšano razmišljanje ima potencijal za ostavljanje dugotrajnih učinaka. Većina ispitanika se slaže da bi bolje razmišljanje povećalo našu ljudskost i da bismo bili bliže rješavanju izazova s kojima se čovječanstvo i društvo suočavaju te tako pomogli budućim generacijama. 

• 62% u SAD-u, 54% u Ujedinjenom Kraljevstvu i 52% ispitanika u Njemačkoj smatra kako bi naše društvo bilo ljubaznije kada bismo pokušali razmišljati jasnije, dublje i produktivnije.

Vikas Tibrewala na BE-terna godišnjoj konferenciji, Tesla nije otporna na izazove budućnosti,
kao što nisu bili ni nekadašnji tržišni lideri: Nokia, Blackberry i Kodak!

Istraživanje analitičke kuća Kearney kaže:

• 40% korisnika prelazi na konkurentska rješenja zbog lošeg iskustva.
• 338 milijardi dolara u godišnjem prihodu tvrtke gube kao rezultat lošeg iskustva korisnika.
• 7x skuplje je pokušati ponovno dobiti korisnika nego ulagati da ga se zadrži. 

BE-terna, vodeći integrator za implementaciju poslovnih softverskih rješenja u regiji, 13. listopada u Zagrebu održala je jedanaestu BE-terna godišnju konferenciju, na kojoj su okupljeni ključni partneri, kao i ljudi iz domaće i inozemne poslovne javnosti i ICT zajednice. Program ovogodišnje konferencije, koja se održava pod nazivom „CX, Business and Tech“, objedinjuje zanimljiva predavanja s fokusom na klijente kao ključ uspješnosti poslovanja. Konferencija je ove godine okupila više od 150 rukovoditelja i donositelja poslovnih odluka iz raznih poduzeća i industrija koji žele proširiti znanje o digitalnoj transformaciji, tehnologiji i budućim trendovima te ga podržati primjerima dobre prakse. 

Sve veća informiranost klijenata, njihova rastuća očekivanja, digitalizacija poslovanja i načina kupovine, samo su neki od razloga zašto je zadovoljstvo klijenata poslovni imperativ već neko vrijeme. U skladu s time, konferencija se bavi aktualnostima u ovom području: trendovima koji nas očekuju u idućoj godini, nadolazećom krizom kao izazovom održavanja i unapređenja zadovoljstva klijenata, povezanosti iskustava klijenata sa iskustvom zaposlenika i brojnim drugim zanimljivim poslovnim temama.


U prijepodnevnom dijelu konferencije održano je 7 keynote predavanja. Uvodni govor dobrodošlice održao je Krešimir Mlinarić, direktor BE-terne u Hrvatskoj, a vodeće keynote izlaganje održao je dr. Vikas Tibrewala, izvanredni profesor menadžmenta pri IMD, Lausanne, te bliski suradnik IEDC, Bled. Tijekom posljednjih 30 godina, dr. Tibrewala je bio dugogodišnje predavač na Inseadu te je osmislio i vodio brojne radionice za top menadžment i seminare za više rukovoditelje usmjerene na otključavanje rasta kroz izvanredan razvoj i provedbu strategije.

U uvodnom izlaganju, Krešimir Mlinarić, direktor BE-terne u Hrvatskoj, pozdravio je sudionike konferencije te naglasio kako tvrtke danas zbog utjecaja globalizacije i digitalizacije gube svoje dosadašnje konkurentne prednosti te korisničko iskustvo postaje jedan od glavnih diferencijatora na tržištu.

Mlinarić je spomenuo rezultate globalnog istraživanja PWC-a provedenog na bazi od 15.000 ispitanika, u kojem 73% ispitanika uzima korisničko iskustvo kao jedan od bitnijih faktora pri odluci o kupovini, a 43% njih je spremno platiti višu cijenu proizvoda ili usluge za dobro korisničko iskustvo. Također, 74% ispitanika istraživanja van SAD očekuje i želi više ljudske interakcije u korisničkom iskustvu (u SAD čak 82% ispitanika). Mlinarić ističe kako je ljudski faktor nezamjenjiv, a izjava Jerry Gregoirea da korisničko iskustvo postaje sljedeće konkurentsko bojno polje se sve više pokazuje u praksi.

Na kraju izlaganja, Mlinarić zaključuje kako su nositelji korisničkog iskustva u svakom poduzeću njegovi zaposlenici, a uzevši u obzir današnje tržište rada na kojem nedostaje zaposlenika te da zapravo zaposlenici biraju poslodavce tvrtke bez adekvatnih politika i ulaganja u zaposlenike će teško biti u mogućnosti poboljšati korisničko iskustvo i opstati na tržištu.


Dr. Vikas Tibrewala se u svom keynote izlaganju osvrnuo na stalne promjene čiji intenzitet, brzina i nepredvidivost nikad nisu bili snažniji, a u takvom okruženju, mnoge tvrtke propadaju ili žive kao sjena svoje prethodne slave iako su prilike za uspjeh na njihovim tržištima veće nego ikad.

Tibrewala se u svom izlaganju o otpornosti na budućnost referira na poštapalicu „Future ready“ za koju kaže kako, iako zvuči savršeno, u praksi često nije provediva niti predvidiva. Izazov kod budućnosti jest, kako filozofski tvrdi Tibrewala, da je ona različita od prošlosti na potpuno nepredvidiv način – Tibrewala poentira kako, iako to zvuči očigledno, u prepoznavanju toga leži pravi izazov.

Kao jedan od najboljih pokušaja pripremanja tvrtki na izazove budućnosti, Tibrewala navodi projekt proveden na IMD Lausanne, nazvan „The Center for Future Readiness“, koji organizacijama pomaže upravljati stvarnošću konstantnih disrupcija.

Ovaj projekt generira indikatore spremnosti za budućnost, koji mjere koliko su vodeći industrijski subjekti spremni za godine koje dolaze. Kao primjer, Tibrewala navodi automobilsku industriju koja se utrkuje u prelasku s motora s unutarnjim izgaranjem na električna i hibridna vozila, ili automobile bez vozača, pokretane algoritmima. Timberwala pokazuje usporedbu indikatora proizvođača automobilske industrije iz 2012, u kojem nema kompanije Tesla, iako je ona te godine proizvela Model S – Tibrewala kaže, iz razloga što je te godine bila mali, beznačajni konkurent tadašnjim automobilskim gigantima.

Uspjeh vodi k aroganciji, tvrdi Tibrewala, te dodaje kako od nje nisu izuzete ni najveće svjetske kompanije. Neuspjeh ima mnoge, različite oblike. Bankrot je očit, nebitnost je gotovo najgora, a daleko najgora, po mišljenju Tibrewale, svakodnevno gledanje u ogledalo i stav „ovo je moja ostavština“.

Stvarnost je da korisnici žele promjenu, ali nemaju ideju kakvu promjenu točno žele. Svakodnevno se na tržištu pojavljuju novi konkurenti koji iznenađuju na brojne načine, a kompetencije su ono što vas je dovelo do onoga što imate danas, ali ne nužno i do onoga što biste željeli imati sutra.

Promatrajući sve te primjere, vrlo je primamljivo reći „ovo se ne može dogoditi meni, ja sam puno pametniji i puno bolji“ – no istoga dana kad to izgovorite, postali ste žrtva Luciferova gena, zaključuje svoje izlaganje Timberwala.


Marko Derča, partner u konzultantskoj tvrtki Kearney, održao je izlaganje pod nazivom „Customer experience trends and predictions for 2023“. Derča je naglasio kako je korisničko iskustvo bitan dio uspješnog poslovanja i jedan od ključnih izazova kompanija na globalnoj razini. Nedavno istraživanje konzultantske kuće Kearney pokazalo je da je samo 20 posto tvrtki vidjelo rezultate ulaganja u poboljšanje iskustva svojih kupaca u današnjem digitalnom svijetu. Međutim, kada se pravilno provedu, ulaganja koja su u skladu sa rastućim trendovima mogu koristiti i klijentima i tvrtki.

Do 80% CX lidera kaže kako će se njihove kompanije natjecati isključivo u korisničkom iskustvu u narednih nekoliko godina, a samo 20% njih kaže kako je njihov trud nadišao korisnička očekivanja.

Prednosti vrhunskog korisničkog iskustva: 

• 26% veće bruto marže postižu tvrtke koje svojim kupcima nude bolje korisničko iskustvo.
• 3x veća šansa za ponovnu kupnju proizvoda ili preporuku prijatelju kad je kupac emocionalno angažiran.
• 89% tvrtki očekuje natjecanje na temelju korisničkog iskustva. 

Rizici lošeg korisničkog iskustva: 

• 40% korisnika prelazi na konkurentska rješenja zbog lošeg iskustva.
• 338 milijardi dolara u godišnjem prihodu tvrtke gube kao rezultat lošeg iskustva korisnika.
• 7x skuplje je pokušati ponovno dobiti korisnika nego ulagati da ga se zadrži. 

B2B korisničko iskustvo mora implementirati najbolje B2C prakse, istovremeno poštivajući specifične zahtjeve B2B poslovanja, kaže Derča i napominje kako se izvrsnost korisničkog iskustva razvija sama, a ljestvica je viša no ikad i uvodi nas u hiper-personalizaciju. Poticaji, kontekstualni okidači i humanizirana iskustva zajedno tvore dobar ciklus koji gradi povjerenje i angažman kupaca, zaključuje Derča.


Filip Lavriv, direktor najvećeg hrvatskog proizvođača namještaja, tvrtke PRIMA, govorio je o implementaciji modernih tehnologija u poslovanje. Kupci modernog vremena postavili su ljestvicu očekivanja više nego ikada i kompanije moraju uložiti značajne napore i ulaganja kako bi odgovorile na njihove rastuće potrebe, kaže Lavriv i dodaje kako PRIMA već više od 25 godina uspješno ide ukorak sa promjenama i očekivanjima postojećih i potencijalnih kupaca, a kao ključan faktor adaptivnosti kompanije navodi upravo - moderne tehnologije.

Godine 2019. je PRIMA krenula u digitalnu transformaciju. Najveći izazovi su bili brz napredak i izmjena tehnologije, dugotrajni i složen projekt implementacije te ogroman utjecaj na temeljne poslovne procese. Lavriv ističe kako tehnologija podržava zahtjeve modernih potrošača. Kaže kako su u PRIMI kontinutirano fokusirani na ljude – kupce, posjetitelje i zaposlenike, ali i da kontinuirano ulažu u infrastrukturu i tehnologiju te da se strategija njihova branda temelji na 4 premise: moderna je, pristupačna, kvalitetna i nudi rješenja.


Iako je većina tvrtki svjesna važnosti korisničkog iskustva za svoje poslovanje, aktivno upravljanje korisničkim putovanjem tek je u začecima, rekao je Igor Gržan, voditelj odjela za upravljanje projektima u BE-terni, u izlaganju naziva „How Customer Experience makes us (un)successful“. Tvrtke si više ne mogu dozvoliti da same tumače želje svojih korisnika, već moraju aktivno slušati što im korisnici poručuju. Gržan navodi primjer Ekonomije iskustva, koju su B. Joseph Pine II i James H. Gilmore objavili u Hardware Business Reviewu. Ekonomija iskustva sastoji se od tri razine, nediferencirane, u kojoj uzimamo robu, kompetitivne, u kojoj stvaramo proizvod i isporučujemo ga, te diferenciranu, u kojoj mjerimo iskustvo korisnika.

Gržan ističe mapiranje korisničkog putovanja kao iznimno važan alat. Ono se provodi u šest faza: početnom razmatranju (pretraga Interneta, pozivi prodajnog ili marketinškog tima), angažmanu (prve interakcije, prezentacije rješenja i predaja ponude), evaluacije (prijedlozi studija, poziv u slučaju upita), trenutak nabave (potpis ugovora, finalna prezentacija), isporuka (obuke, testiranja, razvoj/instalacija, stvarna isporuka) te korištenje (proaktivno održavanje, generiranje tiketa za probleme / follow up, početak korištenja usluge).

Gržan je spomenuo dva slučaja, kompanija Ritz Carlton i Frontier Airlines, koji su suprotnim pristupom u ulaganje u poboljšanje korisničkog iskustva i osnaživanje vlastitih zaposlenika, uspjeli stvoriti korisnička iskustva koja su u kratkom vremenu postala mitska - jedan u pozitivnom, a drugi u negativnom kontekstu. Odlično korisničko iskustvo znači razumjeti svoje potrošače, a dobra briča korisnika najbolji je marketinški alat, zaključuje Gržan.


Kompanije koje svojim inovativnim pristupima i uslugama izlaze iz tradicionalnih okvira poslovanja, ne samo da dominiraju svojom nišom, već diktiraju trendove na tržištu, naglašava Ana Zovko, direktorica sektora za digitalni razvoj u Croatia osiguranju. U izlaganju nazova „Disrupcija industrije osiguranja – od puno papira do nekoliko klikova“, Zovko je predstavila projekt razvoja prvog digitalnog osiguranja u Hrvatskoj. Projekt je osmišljen 2019., a 2020. godine Croatia osiguranje predstavilo je prvo hrvatsko 100% digitalno osiguranje - Laqo.

Laqo u potpunosti stavlja u fokus potrebe korisnika te je jedini brend na tržištu koji omogućuje kupnju osigurateljnih proizvoda vezanih uz vozila za manje od dvije minute – Zovko navodi kako je potrebno svega 20 klikova da bi se kupila polica obveznog auto osiguranja. Zovko navodi 4 ključna segmenta zaslužna za uspjeh projekta: snažnu podršku izvršnog direktora i uprave, vrhunski interni tim digitalaca i eksperata osiguranja i efikasan način rada; jednostavan proizvod i state-of-the-art digitalni proces; vrhunski web, webshop i mobilna aplikacija te digitalni komunikacijski alati; jak brend i marketinška komunikacija.

U prvih 6 mjeseci LAQO je postao najbrže rastući brend u osiguranju u svijetu. No to nije bilo dovoljno, jer Laqo je želio dati jači doprinos sigurnosti, pa je 2021. pokrenut LaqoPrevent, program sigurnosti i prevencija baziran na telematici. Digitalne metrike aplikacije Laqo su odlične, zaključuje Zovko te prezentaciju zaključuje impresivnim statistikama aplikacije: 4,8/5 zadovoljstvo korisnika, 58 sekundi najbrže kupljena polica, 17 h najbrže obrađena i isplaćena šteta, 2,8 milijuna jedinstvenih posjetitelja na webu, 630.000 pokretanja izračuna cijene te više od 700 poboljšanja u korisničkim procesima.


Ana Bolkovac, voditeljica projekata u tvrtki Moj posao, u izlaganju pod nazivom „From great EX to great CX“, ustvrdila je kako uspjeh svake tvrtke ovisi o njezinim odnosima s kupcima i zaposlenicima, a korelacija ova dva područja ključna je za uspjeh kompanije. Podaci iz stranih istraživanje govore kako 84% tvrtki usredotočenih na korisničko iskustvo svjedoči značajnom porastu prihoda. Tvrtke koje imaju uspostavljen program za angažiranje svojih zaposlenika uživaju 233% veću lojalnost kupaca u odnosu na one koje nemaju, a one tvrtke koje se ističu u korisničkom iskustvu imaju 1,5 puta više angažiranih zaposlenika od tvrtki s lošim korisničkim iskustvom.

Kako bi se povećali EX i CX – a posljedično i prihode tvrtke - Bolkovac predlaže povećanje angažiranosti zaposlenika, mjerenje iskustva korisnika i pružanje povratne informacije. Izjavom Richarda Bransona „Pobrinite se za svoje zaposlenike pa će se oni pobrinuti za vaše klijente“, Bolkovac završava izlaganje i ističe kako je potrebno neprestano održavati fokus na usklađivanju između korisničkog iskustva i iskustva zaposlenika.

U poslijepodnevnom dijelu konferencije strućnjaci BE-terne održali su niz tehnička predavanja s uvidom u tehnološke novitete i trendove, ali i studije slučaja, uspješne priče i iskustva tvrtke. Više informacija o konferenciji dostupno je na web odredištu https://www.be-terna.com/hr/be-terna-day-2022.

Predsjednik Uprave Poslovne inteligencije do sada je bio Dražen Oreščanin, koji postaje Predsjednik Skupštine kompanije te kroz tu 
ulogu ostaje involviran u poslovanje. Lidija Karaga na poziciju Predsjednice dolazi s mjesta članice Uprave zadužene za prodaju, 
razvoj poslovanja i upravljanje projektima.

Preostale članice Uprave, Slađana Krpić i Anita Cvetić Oreščanin, ostaju u dosadašnjim ulogama. Dražen Oreščanin će, uz ulogu predsjednika Skupštine Poslovne inteligencije, biti fokusiran na razvoj poslovanja i odnose s investitorima u tvrtki Legit, uspješnom spin-offu
Poslovne inteligencije.

Dražen Oreščanin, Anita Cvetić Oreščanin i Lidija Karaga osnovali su Poslovnu inteligenciju prije više od 20 godina. Od tada, kompanija ide uzlaznom putanjom i etablirana je kao lider za područje podataka i analitike u ovom dijelu Europe te se uspješno probija i na globalnom
tržištu. Lidija Karaga je u Poslovnoj inteligencij od 2002., na poziciji Direktorice konzaltinga, te je od 2010. na poziciji članice Uprave. Zaslužna je za kontinuirano unapređivanje internog znanja konzultanta i razvoj kompetencija, osiguranje kvalitete isporuke na projektima te rješavanje ključnih pitanja vezanih za upravljanje projektima. Od ove godine u njezinoj su nadležnostiprodaja i razvoj poslovanja, a upravo zbog naglaska na uspješno širenje inozemnog poslovanja, u Lidijinom fokusu će i dalje biti osnaživanje globalne tržišne prisutnosti Poslovne
inteligencije.

„Ova promjena je logičan i završni korak u transformaciji koja je obuhvatila proširenje Uprave, izdvajanje Legita te promjenu Draženove uloge. Kao suosnovačica sam u upravljanje tvrtkom uključena od samog početka i izuzetno sam ponosna na sve što smo do sada napravili. Na tom nasljeđu nastavljamo ambiciozno, u smjeru globalnog rasta, vodeći se našim osnovnim principom: sve što radimo mora biti istovremeno dobro za zaposlenike, klijente i kompaniju. Postajemo IT kompanija koja ima 100% žensku Upravu i vjerujemo da ćemo na taj način potaknuti i dodatne pozitivne promjene u industriji.“, izjavila je Lidija Karaga povodom preuzimanja nove uloge.