Zagreb, 12. prosinca 2017.             

Međunarodni „Sat kodiranja“ u Algebri privukao je više od 800 učenika osnovnih škola

Digitalna akademija i ove se godine pridružila globalnom projektu Hour of Code, sa „Satovima kodiranja“ koji su održani u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Algebra ovime ujedno najavljuje i Zimsku školu Digitalne akademije koja će se održati tijekom školskih praznika.

Više od 800 djece osnovnoškolske dobi odazvalo se pozivu Algebrine Digitalne akademije kako bi se pridružili globalnom „Satu kodiranja“ 10. prosinca, u četiri hrvatska grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – savladavajući osnove kodiranja uz vrijedne instruktore Digitalne akademije. Od prošle školske godine instruktori Digitalne akademije provode originalni program digitalnog obrazovanja osnovnoškolaca u velikom broju gradova širom Hrvatske (od ove školske godine Digitalna akademija na raspolaganju je u 18 gradova). Na taj način imaju veliko iskustvo u približavanju teme kodiranja djeci na zabavan i kreativan način.

"Sat kodiranja" (Hour of Code) je globalni projekt u kojem svake godine sudjeluju deseci milijuna učenika i studenata (ali i odraslih) u preko 180 zemalja svijeta. Tijekom jednog sata, oni se upoznaju s računarstvom, kroz rad s mentorima i predavačima demistificiraju programiranje i kodiranje te svake godine iznova dokazuju da doslovno svatko može naučiti osnove kodiranja. Bez obzira što trenutačno radi ili što, u slučaju djece, želi raditi u životu.

Organizacijom najposjećenijeg „Sata kodiranja“ u Hrvatskoj, Algebrina digitalna akademija ponovno se pridružila ovom globalnom fenomenu iza kojeg stoji neprofitno udruženje Code.org, čiji je cilj širenje informatike i njezina dostupnost u što većem broju škola, kao i povećano sudjelovanje djevojaka i žena te manje zastupljenih učenika, poput pripadnika manjina, u ovim procesima. Code.org podržavaju i tvrtke poput Microsofta, Applea, Amazona i brojnih drugih.

Algebrina Digitalna akademija ovim je projektom ujedno najavila otvaranje upisa za Zimsku školu Digitalne akademije koja će djeci od 1. do 8. razreda osnovne škole pružiti priliku da tijekom zimskih praznika, uz odabir jednotjedne ili dvotjedne škole, savladaju niz njima atraktivnih znanja. Zimska škola Digitalne akademije održavati će se od 2. do 11. siječnja 2018.

Na njoj će djeca dobiti nove prilike za rast i razvoj u digitalnom svijetu, naravno, sa ciljem kako bi naučila oblikovati, izražavati i komunicirati ideje i sadržaje digitalnim kanalima na suvremen, kvalitetan, kreativan, siguran i etički način. U sklopu Zimske škole Digitalne akademije djeca će naučiti izrađivati web stranice, upoznat se s procesom izrade viralnog videa i oblikovanjem njegova sadržaja. Naučiti će kako pretraživati i preuzimati podatke (slike i glazbu) bez kršenja autorskih prava. Pripremati će scenarije za video i naučiti kako konačni uradak podijeliti s drugima. Poseban će naglasak biti stavljen na ulogu i utjecaj YouTubea u današnjem svijetu, a važna dimenzija ove projektne teme biti će sigurnost na Internetu.

Također, izrađivati će plakate, kao atraktivan medij vizualne komunikacije, u sklopu čega će skicirati, osmišljavati i oblikovati plakate na zadanu temu, a baviti će se i (grafički dizajn).

Više informacija o programu Zimske škole dostupno je na: http://digitalna-akademija.hr/zimska-skola/.

Zagreb, 05. prosinca 2017.             

Počeli Advanced Technology Days 13

Prvi dan 13. izdanja konferencije okupio je više od 500 regionalnih tehnoloških stručnjaka. Organizaciju konferencije ove godine preuzeli su članovi ICT zajednice, a Microsoft je i dalje podržava kao sponzor.

U zagrebačkom Plaza Event Centru danas je počela Advanced Technology Days 13 konferencija s fokusom na Microsoft tehnologije i novosti iz open source svijeta. Kako je tijekom otvaranja napomenuo Domagoj Pavlešić, jedan od organizatora, konferencija je ove godine i sama postala open source, odnosno organizaciju su preuzeli članovi ICT zajednice, a Microsoft je podržava kao jedan od sponzora. ICT zajednica poznata je kao povezana zajednica koja ima snažnu tradiciju razmjene i dijeljenja znanja, a Advanced Technology Days konferencija „prelaskom u ruke“ zajednice dodatno je proširila svoje mogućnosti, doseg i raspon tema. Konferencija koju kreira zajednica za zajednicu može brže reagirati na potrebe ICT stručnjaka i kreirati teme u skladu s lokalnim, regionalnim i globalnim trendovima i izazovima. 

Danas su se predavanja mogla slušati u pet dvorana Centra (smjerovi IT Pro, Data, Development, Process and project management). Luka Gospodnetić (Solution Architect) bavio se položajem arhitekata u ICT svijetu te analizirao kako današnji zahtjevi za razvojem kompleksnih sustava utječu na njihovu evoluciju te kako se u priču uklapaju agilni arhitekti. Tomislav Tipurić (Partner Technology Strategist, Microsoft) govorio je o kvantnom računarstvu i koje sve revolucionarne promjene donosi. Očekuje se da će prvi prototipi biti spremni za pet do deset godina, a prve primjene koju godinu nakon toga. Kvantno računarstvo promijenit će svijet tehnologije jer će prirodnim znanostima omogućiti da umjesto eksperimenata i testova izvode simulacije i time znatno skrate put do inovacija. Nenad Trajkovski (Project Manager and Business development Manager) predstavio je funkcionalnosti Microsoft Projecta za vođenje projekata po agilnim metodologijama Scrum i Kanban. Vladimir Meloski (MVP za Office Servers and Services, Microsoft Certified Trainer) i Gorana Konevska Jankoska (Microsoft Certified Trainer, Microsoft Certified Professional)predstavili su najbolje sigurnosne prakse za poslovne korisnike Officea 365, a Vedran Kesegić (Microsoft Certified Master for SQL Server) predstavio je podešenja SQL Servera za Windows administratore.

Tijekom sutrašnjeg dana sudionike očekuje još niz zanimljivih predavanja, a raspored predavanja dostupan je na web stranici konferencije.

Zagreb, 04. prosinca 2017.               

Mobitelom se danas može gotovo sve, a aplikacijom za mobitel brže se dolazi do zaposlenja

Više od polovice ljudi koji traže posao voljela bi imati aplikaciju na svom pametnom telefonu koja će im pomoći u pretraživanju oglasa i omogućiti prijave na natječaje

Prema globalnom istraživanju tvrtke ManpowerGroup Solutions, kandidati koji traže posao, najčešće to rade uz pomoć prijenosnih uređaja, mobitela i tableta. Također, više od polovice (52 posto) kandidata želi imati posebnu aplikaciju putem koje će pretraživati ponude za zaposlenje. Istraživanje je obuhvatilo 14 tisuća trenutno zaposlenih ljudi, u dobi od 18 do 65 godina starosti, u 19 zemalja iz cijeloga svijeta, koje se smatraju poželjnijima za zapošljavanje. Međutim, istraživanje tvrtke ManpowerGroup Solutions pokazalo je i kako primjena tehnologija u zapošljavanju znatno zaostaje za razinom njene primjene u svakodnevnom životu. Kad je tehnologija u pitanju, očekivanja ljudi koji traže posao više su vođena onim što vide u aplikacijama za upoznavanje, nego onim na što danas nailaze kod poslodavaca i na specijaliziranim portalima tijekom traženja zaposlenja. Uz to, način na koji kandidati za posao koriste aplikacije i kako zamišljaju razgovor za posao ovisi o dobu, spolu i zemlji u kojoj žive.

Jednim klikom do posla

„Milenijalci imaju aplikaciju za sve. To su njihovi alati za snalaženje u svijetu u kojem žive, a potraga za zaposlenjem samo je jedna stvar u svemu tome. Muškarci su skloniji intervjuu putem video-konferencijskih aplikacija od žena – čak dvije trećine su tome nesklone, a specijalizirane mobilne aplikacije za pretraživanje oglasa za posao traženije su u manje razvijenim zemljama nego u onima razvijenijima“, objašnjava Nebojša Biškup, direktor tvrtke ManpowerGroup Hrvatska.  Jedan od čimbenika koji znatno utječe na porast interesa za aplikacijama kojima se može pretraživati zaposlenja jest to što je aplikacija stalno dostupna, u džepu, na mobitelu. To ljudima omogućuje pretraživanje oglasa za posao doslovno u svakom trenutku s bilo kojeg mjesta, bilo da se nalaze u obližnjem kafiću, autobusu ili se odmaraju na nekom planinskom vrhu tijekom izleta. S druge strane, tvrtke koje se bave objavom oglasa za posao, (primjerice Linkedin, između brojnih ostalih), imaju vlastite aplikacije za pretraživanje oglasa koje kandidatima olakšavaju pretraživanje i javljanje na oglase za posao.

Aplikacije pojednostavljuju pretraživanje

U 19 zemalja u kojima je provedeno istraživanje, zanimanje kandidata za aplikacije kojima mogu pretraživati oglase za posao - bitno varira: Primjerice, najviše ljudi koji žele takve aplikacije nalazi se u Kostariki (76%), Peruu (74%), Meksiku (71%), Panami (71%), Indiji i Kolumbiji (70%).  Na drugom kraju spektra, nalaze se zemlje u kojima ima najmanje kandidata koji žele imati aplikaciju za pretraživanje oglasa za posao - Japan (23%) i Njemačka (29%).
Ta razlika donekle se može objasniti činjenicom da internetske stranice koje se bave objavljivanjem oglasa za posao kasne za online trgovinama, video uslugama i drugim tvrtkama na Internetu, u prilagodbi svog softvera, proizvoda i usluga korisnicima pametnih mobitela. Ujedno, to upućuje i na neiskorištene mogućnosti koju ta tehnologija pruža u procesu novačenja darovitih zaposlenika. Ljudi koji koriste ili žele koristiti aplikacije na mobitelu za pretraživanje oglasa za posao i prijavu na natječaje, razlikuju se i prema tome koliko su samostalni i spremni na promjene. Kandidati koji žele aplikacije spremniji su zbog posla preseliti se u drugi grad, skloniji su uporabi tehnologija kao izvora vjerodostojnih informacija o tvrtkama i prijavljuju se na veći broj natječaja za posao, što je posljedica činjenice da je to lakše učiniti s aplikacijom.

Brži put do boljih kandidata

„Neke od tih aplikacija dopuštaju korisnicima unos životopisa samo jednom, a onda im omogućavaju prijavu na više oglasa za posao. Takav pristup, popularan u tehnologijama koje se koriste za prijavu na američkim fakultetima, privlačan je milenijalcima koji su navikli imati širi izbor novih mogućnosti“, kaže Nebojša Biškup i dodaje: „Profesionalci u odjelima za ljudske resurse trebaju sami testirati aplikacije na svojim pametnim mobitelima. Pri njihovu dizajnu trebaju se fokusirati na najvažnije aspekte procesa prijave za posao i prvo ugraditi te funkcionalnosti, a nakon toga treba ciljati specifičnosti pojedinih industrija – recimo posebnosti zaposlenja u maloprodajnim trgovinama ili u turizmu“, dodaje Biškup.  Lakše je doći do potencijalnog korisnika tamo gdje se on nalazi nego ga tjerati da iskušava nešto novo, nešto na što nije navikao. To je bit strategije iza inicijativa koje koriste aplikacije za trenutno dopisivanje na mobitelima, aplikacija kao što su WhatsApp i Viber, u svrhu oglašavanja radnih mjesta i potrage za darovitim zaposlenicima. Te aplikacije, same po sebi, nisu dizajnirane za pregledavanje oglasa za posao i prijavljivanje na natječaje, no koriste ih milijuni, pretežno mlađih ljudi. Mnogi među njima još su studenti koji tek trebaju zakoračiti na tržište rada. Zato te aplikacije mogu biti vrlo učinkovito sredstvo dosezanja ljudi iz generacije milenijalaca i dolazeće generacije Z. „Aplikacije kojima se može pretraživati oglase za posao na mobitelu znatno će povećati broj prijava na natječaje, no prava vrijednost te tehnologije nije u tom broju već u njenoj mogućnosti sortiranja tih informacija prema kriterijima koji su važni poslodavcu. Kad dizajnirate svoju aplikaciju, promislite o tome kako ćete dobiti najbolju kvantitetu (najviše prijava za posao) i kvalitetu (najbolje kandidate za posao koji nudite)“, savjetuje Nebojša Biškup.

U novije vrijeme, tehnologija koja je posebno privlačna ljudskim resursima koji traže pristupačan, brz i učinkovit način postavljanja pitanja kandidatima za posao su tzv. chatbot aplikacije - male aplikacije iz kategorije umjetne inteligencije oblikovane tako da simuliraju razgovor s ljudima. Primjerice, bot program u mobitelu može svakog kandidata za posao pitati je li spreman na selidbu zbog posla ili mu može postaviti bilo koje drugo pitanje kojim se može izvesti prva faza selekcije. Chatbot programi su se do sada pokazali kao tehnologija koja rezultira većim brojem prijava na natječaje, odabirom većeg broja kvalitetnijih kandidata te općenito, stvaraju bolji doživljaj komunikacije kandidata s poslodavcem.

Odabrati pravog partnera

Prema istraživanju, 45 posto direktora ljudskih resursa smatra ulaganja u tehnologije kojima se kandidati za posao koriste u potrazi za zaposlenjem područjem u koje će najvjerojatnije o u najskorije vrijeme uložiti novac. No, s time treba biti oprezan. Treba mudro birati, kako inovaciju koju se želi iskoristiti kao novi alat u privlačenju darovitih zaposlenika tako i stručnjaka koji će vam to implementirati. „U razvoju vlastite aplikacija za pretraživanje oglasa za posao i prijavu na natječaj, bolje je ići metodom malih, brzih i ne previše skupih koraka. Inovacijski laboratorij tvrtke ManpowerGroup Solutions primjer je partnera koji će vam najbolje pomoći u procjeni i prilagodbi novih tehnologija koje se primjenjuju u procesima privlačenja najdarovitijih zaposlenika“, zaključuje Nebojša Biškup.