HONOR Magic8 Lite redefinira očekivanja od telefona srednje klase i nudi puno više nego što očekujete 

Sigurno vam se barem jednom dogodilo da vam usred radnog dana ikona baterije pocrveni. Tada kreće panika: smanjujete svjetlinu, propuštate pozive i grozničavo tražite utičnicu. Ili vas možda živcira uređaj koji uspori baš kad vam je najpotrebniji, a o strahu od slučajnog pada ili prskanja vodom da i ne govorimo. Korisnici pametnih telefona srednje klase predugo su morali birati između performansi, pouzdanosti i cijene.

Novi HONOR Magic8 Lite staje na kraj kompromisima. Ovaj uređaj donosi izdržljivost i performanse koje su inače rezervirane za skuplje, premium modele, ali uz cijenu koja ostaje pristupačna. Neovisne analize pokazuju da HONOR Magic8 Lite u ključnim kategorijama – poput trajanja baterije i otpornosti – ozbiljno parira, pa čak i nadmašuje popularne modele u srednjem rangu. 

Neprekidna snaga: Baterija koja ide u korak s vašim životom 

Najveća snaga uređaja  HONOR Magic8 Lite je njegova ogromna silicij-ugljična baterija od 7500 mAh. Dok većina vodećih konkurentnih modela i dalje koristi baterije od 5000 mAh, HONOR-ova tehnologija omogućuje vam da zaboravite na punjač tijekom cijelog dana, bez obzira na to koliko sati trošite na streaming videa, zahtjevne igre ili posao.

Osim samog kapaciteta, HONOR je integrirao pametno upravljanje energijom s učinkovitim procesorom i optimizacijama sustava kako bi maksimalno iskoristio svaki miliamper-sat. Korisničko iskustvo dodatno poboljšavaju:

• Brzo punjenje: 66 W HONOR SuperCharge, sposobnost brzog punjenja, znatno nadmašuje rješenja od 25 W uobičajena kod konkurentskih modela srednjeg ranga.
• Produžena dugovječnost: Baterija je konstruirana za duge staze i nudi produljeni životni vijek do 1200 ciklusa punjenja. To znači manji gubitak kapaciteta tijekom vremena, ali i  niži ukupni trošak i dosljedne performanse tijekom cijelog vijeka trajanja uređaja. 

Stvoren da izdrži: Robusna izdržljivost za svakodnevne avanture

Izvor: HONOR

Izdržljivost je od presudne važnosti za moderne korisnike pametnih telefona, a HONOR Magic8 Lite odgovara na taj izazov razinom otpornosti koja je obično rezervirana za uređaje premium klase. Njegova zaštita s certifikatom IP68 znači da mu prašina i potapanje u vodu ne mogu ništa, a  to je standard koji često nadmašuje ili parira konkurentima sličnih cijena.

HONOR-ova posvećenost kvaliteti nadilazi samo površinsku zaštitu. HONOR Magic8 Lite prošao je rigorozna interna testiranja izdržljivosti koja simuliraju stvarne scenarije poput svakodnevnih padova, varijacija tlaka i ekstremnih temperatura. Ovakav pedantan inženjering stvorio je uređaj koji nudi:

• Sveobuhvatnu zaštitu: Napredne sigurnosne mjere protiv niza vanjskih čimbenika čine ga pouzdanim suputnikom za svaki stil života.
• Poboljšanu dugovječnost: Izgrađen s komponentama i principima dizajna koji doprinose većoj ukupnoj izdržljivosti i, gdje je to primjenjivo, lakšem popravku. 

Elegantan dizajn, jednostavno rukovanje

HONOR Magic8 Lite spaja sofisticiranu estetiku s praktičnom ergonomijom. Uz debljinu od svega 7,76 mm i težinu od samo 189 g, njegov tanak i lagan profil pruža iznimnu udobnost u svakodnevnoj uporabi -  od ugodnog rukovanja jednom rukom i do lakog ubacivanja u džep ili torbu. Jednodijelna konstrukcija ne samo da ostavlja premium dojam, već pridonosi i robusnoj mehaničkoj otpornosti, postižući savršenu ravnotežu između stila, praktičnosti i izdržljivosti. 

Besprijekorne performanse za svaki zadatak

U srcu HONOR-a Magic8 Litea nalazi se napredna mobilna platforma Snapdragon 6 Gen 4 (4 nm), dopunjena s izdašnih 8 GB RAM-a i 256 GB unutarnje memorije. Ova moćna kombinacija osigurava brzo i responzivno korisničko iskustvo, izdvajajući ga od mnogih uređaja u klasi koji koriste manje učinkovite procesore ili čipsete starije generacije. Vrhunska 4nm procesna tehnologija i optimizirana arhitektura procesora donose:

• Vrhunsku energetsku učinkovitost: Maksimalno trajanje baterije uz održavanje vrhunskih performansi.
• Multitasking bez greške: Stabilan i fluidan rad čak i s najzahtjevnijim aplikacijama i igrama.
• Optimizirano igranje: Poboljšane performanse za popularne mobilne naslove, osiguravajući istinsko iskustvo igranja. 

Izvor: HONOR

Zabilježite svaki trenutak: Napredna fotografija na dohvat ruke

HONOR Magic8 Lite podiže mobilnu fotografiju na višu razinu, nudeći svestrani sustav kamera dizajniran za snimanje životnih trenutaka uz zadivljujuću jasnoću i detalje:

• Snažna glavna kamera od 108 MP (F1.75), opremljena optičkom (OIS) i elektroničkom stabilizacijom slike (EIS) za oštre fotografije i videozapise bez zamućenja. Ovaj senzor visoke rezolucije predstavlja značajnu prednost u odnosu na tipične glavne kamere od 50 MP koje se nalaze u mnogim konkurentskim uređajima u ovom segmentu.
• Prednja kamera visoke rezolucije od 16 MP (F2.45) za impresivne selfieje i jasne video pozive.
• Širokokutna kamera od 5 MP (F2.2) za prostrane pejzaže i grupne snimke.
• 4K@30 fps video snimanje materijala profesionalne kvalitete s bogatim detaljima: 

Ovaj sveobuhvatni set kamera, u kombinaciji s naprednom stabilizacijom slike i inteligentnom obradom, pruža korisnicima iznimnu fleksibilnost i vrhunsku kvalitetu za njihove svakodnevne fotografije i videozapise, nudeći jasnu prednost u ovoj kategoriji. 

Dostupnost

HONOR Magic8 Lite u prodaji je od 15. siječnja kod ovlaštenih maloprodajnih partnera i operatera, a preporučena maloprodajna cijena mu je 399 eura (opcija 8 GB + 256 GB) te 429 eura (opcija 8 GB + 512 GB). Tijekom ekskluzivne ponude koja traje do kraja veljače (ili do isteka zaliha), kupce ovog uređaja očekuje praktična HONOR Choice friteza na vrući zrak te HONOR Care+ jamstvo koje pokriva popravak zaslona tijekom prve godine korištenja.

U eri umjetne inteligencije kreativnost postaje najvažnija ljudska kompetencija 

Na Sveučilištu Algebra Bernays održana je stručna konferencija „Kreativno i kritičko mišljenje u obrazovanju u eri umjetne inteligencije”, u organizaciji Zavoda za kvalitetu obrazovanja i Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje, koja je okupila više od 250 ravnatelja i stručnih suradnika iz osnovnih i srednjih škola iz cijele Hrvatske.

Konferenciju su otvorili Mislav Balković, rektor Sveučilišta Algebra Bernays, i Damir Jugo, predsjednik Upravnog vijeća Sveučilišta, naglasivši važnost sustavnog razvoja kreativnog i kritičkog mišljenja kao temeljnih kompetencija u obrazovanju u vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja i sve snažnijeg utjecaja umjetne inteligencije: 

„Današnja tema odabrana je jer kritičko i kreativno mišljenje prožimaju širok spektar obrazovnih programa i predstavljaju ključne kompetencije budućnosti. Iako će tehnološki razvoj i automatizacija promijeniti i pojednostaviti određene poslove, on neće dovesti do zastoja svijeta, unatoč čestim pojednostavljenim interpretacijama u javnom prostoru” – započeo je Balković. 

Program je započeo međunarodnim izlaganjem dr.sc. Todd Lubarta, profesora psihologije na University Paris Cité u Francuskoj i predsjednika International Society for the Study of Creativity and Innovation (ISSCI), koji je govorio o utjecaju generativne umjetne inteligencije na kreativno mišljenje i mogućnostima primjene AI alata u nastavi:

„Kada je riječ o korištenju umjetne inteligencije u obrazovanju, među studentima se danas jasno izdvajaju četiri pristupa. Prvi je zajedničko stvaranje, kao optimalan oblik suradnje u kojem student postavlja upit, a umjetna inteligencija služi kao poticaj za razvoj ideja. Drugi je odbacivanje, odnosno inzistiranje na isključivo ljudskom, stopostotnom radu bez AI-ja. Treći pristup može se opisati kao ‘plagiranje 3.0’, gdje se sadržaj koji generira umjetna inteligencija preuzima bez kritičkog odmaka. Četvrti je isključivanje, stav prema kojem kreativnost više nije potrebna jer se cjelokupan proces može prepustiti umjetnoj inteligenciji“ – iznio je Lubart.  

Uslijedilo je izlaganje izv. prof. dr. sc. Darka Lončarića, izvanrednog profesora na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, koji je analizirao izazove procjene i identifikacije kreativnog potencijala djece u školskom kontekstu: 

„Zašto kreativnost? Zato što je ona temelj za prepoznavanje i razvoj darovite djece, čije se potencijale mora sustavno i stručno identificirati. Ako smo u stanju mjeriti i razumjeti kreativnost, tada dobivamo alat za razumijevanje cjelokupnog ljudskog potencijala. Iako govorimo o sustavima, programima i metodama, najvažniji resurs uvijek su ljudi – jer sve što stvaramo, stvaraju ljudi. Pritom je najveći oblik diskriminacije davati svima isto: djeci s različitim potrebama potrebno je pristupati diferencirano, jer daroviti se neće sami snaći, a zanemarivanje njihovih potreba dugoročno stvara ozbiljne društvene probleme” – izjavio je Lončarić.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays 

Zatim je prof. dr. sc. Mojca Juriševič, redovita profesorica edukacijske psihologije na University of Ljubljana i voditeljica Centra za promicanje darovitosti, u izlaganju je istaknula važnost sustavnog razvoja kreativnosti u obrazovanju, naglasivši da ona predstavlja temelj za prepoznavanje i razvoj darovitosti te oblikovanje cjelovitog, etički osviještenog potencijala učenika: „O kreativnosti u školi važno je razmišljati jer ona ne podrazumijeva samo stvaranje nečeg novog, već i procjenu smisla, svrhe i etičnosti onoga što stvaramo. Kreativnost snažno utječe i na proces učenja i na razvoj osobnosti učenika, a njezin se puni potencijal ostvaruje tek u okruženju u kojem se ne bojimo pogrešaka. Upravo hrabrost da se pokuša, i kada je vjerojatnost pogreške veća od vjerojatnosti uspjeha, temelj je stvarnog učenja i napretka” – apostrofirala je Juriševič. 

Prof. dr. sc. Damir Ljubotina, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, izložio je metodološke izazove mjerenja kreativnosti i strukture kreativnog ponašanja. Važnost integracije kreativnog i kritičkog mišljenja u obrazovne kurikule kroz praktičan pogled predstavila je dr. sc. Darija Korkut, profesorica na Sveučilištu Algebra Bernays, koja je potaknula sudionike na promišljanje metoda razvoja ovih kompetencija među učenicima. 

Temu rane identifikacije potencijala kreativnosti kod djece predstavila je dr. sc. Jasna Cvetković-Lay, voditeljica programa i projekata u Centru za poticanje darovitosti djeteta „Bistrić“, dok je doc. dr. sc. Barbara Balaž, voditeljica Katedre za psihologiju na Sveučilištu Algebra Bernays, potaknula raspravu o prisutnosti kreativnosti u školama i prilikama za njeno poticanje. Doprinos raspravi dao je i Mario Erceg, predsjednik Hrvatske Mense, koji je u svom izlaganju o kognitivnom potencijalu u digitalnome okruženju istaknuo važnost prepoznavanja i poticanja visokih mentalnih sposobnosti u obrazovnim kontekstima. 

Konferenciju je zaključio izv. prof. dr. sc. Robert Kopal, voditelj Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje Sveučilišta Algebra Bernays, koji je sintetizirao implikacije prezentiranih tema i naglasio neraskidivu povezanost umjetne inteligencije, kreativnog i kritičkog mišljenja u suvremenom obrazovanju:

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays 

„Umjetna inteligencija sama po sebi nije problem, problem nastaje kada je promatramo isključivo kroz prizmu koristi, a zanemarujemo društvene, etičke i obrazovne izazove koje donosi. Često govorimo o prednostima, dok se znatno rjeđe otvara prostor za razgovor o rizicima i promjenama koje će AI donijeti tržištu rada i društvu u cjelini. Primjeri poput japanskog obrazovnog sustava, gdje se u prva tri razreda osnovne škole naglasak stavlja na razvoj etike, pravednosti i međuljudskih vrijednosti umjesto ocjenjivanja, otvaraju pitanje razvijamo li kod djece dugoročnu otpornost i sposobnost prilagodbe ili ih usmjeravamo isključivo prema kratkoročnoj učinkovitosti. U tom procesu ključnu ulogu imaju i roditelji, čija je veća uključenost nužna, zbog čega je važno paralelno educirati djecu, nastavnike i roditelje kako bi društvo na promjene koje donosi umjetna inteligencija odgovorilo odgovorno i promišljeno“ – zaključio je Kopal.

Kvalitetno planiranje europskih sredstava zahtijevat će i brže predviđanje tehnoloških trendova 

Na Sveučilištu Algebra Bernays održana je sjednica Gospodarskog savjeta na kojoj su se okupili predstavnici akademske zajednice, državnih institucija i poslovnog sektora s ciljem rasprave o ključnim izazovima i prilikama u planiranju i provedbi europskih sredstava u novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) Europske unije za razdoblje 2028. – 2034.

Sjednicu je otvorila predsjednica Gospodarskog savjeta Marijana Bačić, članica Uprave za poslovne korisnike u Hrvatskom Telekomu uz uvodna obraćanja rektora Sveučilišta Algebra Bernays izv. prof. dr. sc. Mislava Balkovića, glavnog izvršnog direktora Tomislava Dominkovića te predsjednika Upravnog vijeća prof. dr. sc. Damira Juge i savjetnika Uprave Marija Petrovića, koji su istaknuli važnost sustavne suradnje akademskog, javnog i privatnog sektora u kontekstu budućih razvojnih politika i ulaganja:

Izvor: Sveučilišta Algebra Bernays  

„U kontekstu novog Višegodišnjeg financijskog okvira ključno je dodatno ojačati strateško planiranje, podići razinu profesionalizacije upravljanja te osigurati ranije i sustavnije uključivanje gospodarstva i privatnog sektora u procese programiranja i provedbe ulaganja, kako bi se maksimalno povećali učinci europskih sredstava na razvoj hrvatskog gospodarstva“ - izjavila je Bačić. 

Članovi Uprave Sveučilišta Algebra Bernays istaknuli su kako je za daljnji razvoj nužno strateški iskoristiti znanje i stručne kapacitete kako bi se stekla konkurentska prednost u području istraživanja i razvoja (R&D), uz jasnije i snažnije pozicioniranje istraživačkih institucija u europskom kontekstu. Naglašeno je da Sveučilište Algebra Bernays ima ulogu koordinatora europske alijanse sveučilišta DIVERSE koja okuplja više od 150 000 studenata i 15 000 nastavnika i istraživača, što predstavlja važan strateški potencijal, ali i zahtijeva osiguravanje odgovarajućeg i stabilnog financiranja za daljnji razvoj.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays  

U središtu programa bilo je keynote izlaganje državnog tajnika u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Domagoja Mikulića, pod nazivom „Planiranje MFF-a 2028.–2034.: europski kontekst, hrvatska pozicija i implikacije za provedbu”, u kojem je predstavio europski kontekst planiranja novog financijskog razdoblja, hrvatske prioritete te ključne implikacije za provedbu kohezijskih i razvojnih politika nakon 2027. godine, naglasivši da je u novom Višegodišnjem financijskom okviru Hrvatskoj na raspolaganju više od 16 milijardi eura sredstava koja će, između ostalog, biti usmjerena i na digitalne i zelene tehnologije, čime se postavljaju okviri za nacionalne razvojne politike, odabir projekata i usklađivanje s dugoročnim ciljevima Europske unije. 

U sklopu programa provedena je i ad hoc Mentimeter anketa među sudionicima, koju je vodio Hrvoje Josip Balen, savjetnik Uprave Sveučilišta Algebra Bernays. Rezultati ankete pokazali su da najveći broj poduzetnika kao najpoželjnije oblike potpore ističe bespovratne grantove i snažnije porezne olakšice, dok se u pogledu razvojnih prioriteta najvažnijima smatraju ulaganja u digitalnu transformaciju, kibernetičku sigurnost, razvoj kompetencija zaposlenika te integraciju umjetne inteligencije u poslovanju, kao područja u kojima očekuju snažniju i ciljaniju potporu Europske unije unutar vlastitih organizacija.

U nastavku programa održana je panel rasprava pod nazivom „Što u planiranju i provedbi EU sredstava možemo raditi bolje u razdoblju 2028.–2034.?”, u kojoj su sudjelovali Luka Novosel, savjetnik ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Neven Kos, ravnatelj Uprave za programe i projekte EU, europske i međunarodne poslove u Ministarstvu gospodarstva, Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, Ivan Lakoš, ravnatelj Sektora za međunarodnu suradnju u području digitalnih politika u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Dora Medved, članica Izvršnog odbora HUP- Udruge profesionalaca za fondove EU i voditeljica EU projekata u Hrvatskom Telekomu, te prof. dr. sc. Leo Mršić, prorektor za znanost i istraživanje Sveučilišta Algebra Bernays i direktor Algebra LAB-a.

Izvor: Sveučilište Algebra Bernays

Rasprava je bila usmjerena na ključne razvojne prioritete novog financijskog razdoblja, uključujući digitalnu infrastrukturu, umjetnu inteligenciju, istraživanje i razvoj te razvoj vještina. U panel raspravi naglašena je potreba za sustavnijim predviđanjem tehnoloških trendova, uz istodobno razumijevanje njihove inherentne nepredvidivosti, pri čemu je istaknuto da je teško bilo 2021. godine anticipirati pojavu alata poput ChatGPT-a već u sljedećem razdoblju. U tom kontekstu posebno je istaknuta važnost zadržavanja fleksibilnosti u planiranju i provedbi politika u nadolazećem razdoblju. Sudionici su također naglasili ključnu ulogu kvalitetne i detaljne evaluacije projekata, uz zaključak da je potrebno sustavno razvijati i jačati bazen stručnih evaluatora kako bi se osigurala učinkovitost, kvaliteta i mjerljivost budućih ulaganja.