Zagreb, 03. ožujka 2018.     

PREDSTAVLJANJE PRIJEDLOGA ZA NOVU ZGRADU HRVATSKOG MUZEJA NAIVNE UMJETNOSTI NA GORNJEM GRADU

Naivna umjetnost u Hrvatskoj započinje svoju slavnu povijest početkom 3. desetljeća prošlog stoljeća. Za popularnost je bila ključna Hlebinska slikarska škola, čijim osnivačima se smatraju Krste Hegedušić, Ivan Generalić i Franjo Mraz. Koristeći tehniku ulja na staklu, ubrzo stječu i međunarodnu slavu. Inače, sam pojam naivne umjetnosti označava pojam likovnih djela samoukih umjetnika, a kao poseban umjetnički pravac, javlja se početkom 20-tog stoljeća diljem Europe. Ukoliko govorimo o tematici Hlebinske škole, u fokusu je uglavnom seoski život i romantični pogled na krajolike Podravine. Nastavno na popularnost i tradiciju, Zagreb je 1952. godine dobio Hrvatski muzej naivne umjetnosti (HMNU). Treba naglasiti da se radio o najstarijem muzeju naivne umjetnosti na svijetu. No, već godinama, HMNU je u potrazi za primjerenijim dugoročnim rješenjem.

Prostor Vranyczanyjeve poljane na Gornjem gradu za to vrijeme plijeni izgledom i lokacijom, ali ne i sadržajem. Vladimir Crnković, ravnatelj HMNU-a od 2003. do 2014., i arhitekt Mario Pehnec, osnivač i voditelj arhitektonskog biroa Idea studio d.o.o., osmislili su dugoročno rješenje izložbenog i poslovnog prostora tog malog, ali globalno značajnog muzeja – kao fascinantnu interpolaciju koja građanima nudi novi kulturni sadržaj na omiljenom lokalitetu. Projekt svog prijedloga za novu zgradu Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti zajednički će predstaviti u utorak 6. ožujka 2018. u 13 sati u Muzeju Mimara.

Prijedlog Muzeja naivne umjetnosti

Vladimir Crnković još je 2006. utopijski zamislio zgradu unutar misvanderoovskih načela, svu u staklu, kao razvedenu građevinu s izložbenim dvoranama i ispod zemlje te s uključenjem južnoga kamenog bedema Gradeca u kompleks tog novog zdanja. Desetak godina kasnije njegovu je zamisao, s brojnim inovacijama, započeo pretvarati u arhitektonsku viziju Mario Pehnec, predstavljajući konglomerat iznimnih arhitektonskih rješenja kojima je u staro i povijesno gradsko tkivo ugradio modernističku i suvremenu arhitektonsku kreaciju višenamjenskog sadržaja. Europska i hrvatska praksa poznaju i podržavaju formiranje i postojanje brojnih muzeja i muzejskih zbirki specijaliziranih za pojedine opuse i karakteristične skupne segmente umjetničkog stvaralaštva. Takvi su, primjerice, Gradska galerija Lenbachhaus u Münchenu, Brücke-Museum u Berlinu, pariški Rodinov muzej, Munch-Museet u Oslu ili Muzej Apoksiomena i Fundacija Meštrović u našoj zemlji. Međutim ni jedna europska metropola nema muzej naive, jer ni jedna europska zemlja nema tu umjetničku kvalitetu u segmentu naive poput Hrvatske i Zagreba.

Ivan Generalić, 1959.

Hrvatska naiva, uz Henrija Rousseaua i francuske klasike prve generacije, slovi kao najvažniji segment svjetske naive. Pritom se misli na umjetnike poput Ivana Generalića, Rabuzina, Skurjenija, Feješa i Smajića. Slikari Hlebinske škole – Generalić i njegovi sljednici – koji se izražavaju ponajviše u tehnici slikarstva na staklu, smatraju se pak najbravuroznijim i najuspješnijim majstorima te tehnike u svjetskim okvirima. Pritom su hrvatska naiva i Hrvatski muzej naivne umjetnosti prepoznati kao neprijeporni brend naše kulturno-umjetničke i turističke ponude.

Ivan Rabuzin

HMNU jedan je od najposjećenijih muzeja likovnih umjetnosti u Hrvatskoj, a poseban interes za njega pokazuju strani turisti koji čine više od 90% posjetitelja. Na godišnjoj razini HMNU bilježi preko 20.000 ulaza, što u zadnjih petnaestak godina iznosi više od 200.000 posjetitelja. Ako se tome pribroje posjetitelji velikih izložaba koje je Muzej priredio ili na kojima je participirao u inozemstvu u tom razdoblju – u Americi, Italiji, Slovačkoj i Japanu – riječ je o gotovo pola milijuna poklonika likovnih umjetnosti. Njima HMNU na sadašnjoj adresi u Ćirilometodskoj ulici, gdje se nalazi od 1964., ne može predstaviti brojna vrhunska djela iz svog muzejskog fundusa radi neadekvatnog i premalog izložbenog prostora.

Hrvoje Šercar, Zajedništvo

Uz vrhunske majstore i antologijska djela nacionalnog stvaralaštva, HMNU posjeduje i reprezentativnu zbirku umjetnina stranih majstora, među kojima su brojna remek-djela, i to ne samo naive, nego i artbrutističkih tendencija te autsajderske umjetnosti. Optimalan broj stalno izloženih djela iznosio bi oko 220 umjetnina, dok ih je u sadašnjem postavu tek 80-ak. Tom neprocjenjivom umjetničkom bogatstvu ovim se projektom želi dati moderan, funkcionalan, primjeren i atraktivan prostorni kontekst. Uz to, nova bi zgrada muzeju omogućila prezentaciju i djela Krste Hegedušića iz zemljaškog razdoblja, kao i djela ostalih autora Udruženja umjetnika Zemlja iz međuratnog doba, čime se tumači geneza Hlebinske škole, dakle i počeci naive u Hrvatskoj. Također bi bilo moguće predstaviti povijesni razvoj slikarstva na staklu, njegovo podrijetlo, osobitosti i vrijednosti što se ogledaju, među inim, u brojnim djelima narodne i pučke umjetnosti anonimnih autora i radionica iz 18. i 19. stoljeća. 

Prijedlog za novu zgradu Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti na Vranyczanyjevoj poljani bit će predstavljen u utorak 6. ožujka 2018. u 13 sati u Muzeju Mimara.

Uz inicijatore i autore projekta, Vladimira Crnkovića i Maria Pehneca, uzvanicima će se obratiti i ravnateljica HMNU-a Mira Francetić Malčić.

Petar Smajić, 1933.

Zagreb, 01. ožujka 2018.     

IT menadžerima u Hrvatskoj sve važnija

povezanost IT-a i poslovanja

Šesti Combis Technology Day bio je posvećen IT strategiji i naprednim networking rješenjima.

Vodeći pružatelj IT usluga u Hrvatskoj Combisu suradnji s partnerom, tvrtkom Cisco, organizirao je šesti po redu Combis Technology Day, koji je bio prožet top IT rješenjima, uslugama i tehnologijama. Combis već šestu godinu zaredom predstavlja novitete u IT-u, a ove godine naglasak je bio na digitalizaciji poslovanja i poslovnom razvoju uz pomoć IT-a. Combis je, već tradicionalno, proveo istraživanja pred ovogodišnje događanje, ovog puta na temu planiranih i realiziranih poslovnih ciljeva, ali i ulaganja u IT projekte tijekom 2017. 

Prema ovogodišnjim rezultatima istraživanja sudionici su u 2017. bili fokusirani na realizaciju strateških poslovnih ciljeva poput unapređenja/redizajna poslovnih procesa, razvoja novih proizvoda i usluga te digitalne transformacije poslovanja, jačanja povezanosti između IT-a i poslovanja te smanjenja IT troškova. Uspoređujući ovogodišnje rezultate realiziranih strateških poslovnih ciljeva u 2017. s planiranima,  razvidno je kako u nekim dijelovima istraživanja realizirano ne odstupa od planiranog, kao primjerice  unapređenje/redizajn poslovnih procesa (plan 51% vs realizacija 49%) i smanjenja IT troškova (plan 31,7% vs realizacija 31,6%) dok je očito razvoj novih proizvoda i usluga te digitalne transformacije poslovanja (plan 41,5% vs realizacija 35,7%) ustuknuo pred jačanjem povezanosti između IT-a i poslovanja (plan 24,4% vs realizacija 34,7%).

"Naši korisnici bili su dosljedni svojim ciljevima iz 2017. i većim dijelom su se pridržavali svojih planova, no vidljivo je jačanje povezanosti između IT-a i poslovanja, odnosno određena poslovna prilagodba tržišnom okruženju. Kompanije postaju sve svjesnije kako se njihovi strateški ciljevi ostvaruju upravo kroz IT, a digitalizacija je postala zajednički nazivnik za sva poslovna unaprjeđenja", komentirala je Tatjana Peček,  poslovna konzultantica u Combisu.

Peček je istaknula kako se Combis konstantno prilagođava potrebama tržišta i svojih korisnika, zbog čega je u proteklom razdoblju radio na jačanju ICT konzalting ekspertize, na kreiranju inovativnih digitalnih produkata, kao i na vlastitom digitalnom razvoju. Na Combis Technology Dayu prezentirane su i teme poput osiguravanja najboljeg korisničkog iskustva bez obzira na geografsku lokaciju korisnika uz pomoć virtualizacije, primjena Combisove Big Data platforme 'Husky' za potrebe digitalnog marketinga u financijskoj industriji. Također, predstavljena je i revolucija u dizajnu lokalnih mreža kroz novu generaciju SD-Access rješenja, kao i sve inovacije u kolaboraciji koje donosi korištenje Cisco Spark rješenja. Kako su networking rješenja neizostavna ICT tema, Combis je nedavno osvježio svoju ponudu upravo mrežama nove generacije.

"Digitalizacija u poslovanju osnovni je pokretač poslovne transformacije i preduvjet konkurentnosti. Bez obzira na vrstu industrije, najuspješnije kompanije imaju nešto zajedničko - modernu i automatiziranu IP mrežnu infrastrukturu. Jako mi je drago što smo i na networking.combis.hr i na Combis Technology Dayu imali priliku predstaviti iznimnu ekspertizu koju posjedujemo u području networking rješenja i usluga, ali i svjetskog tehnološkog lidera - kompanije Cisco", istaknuo je Domagoj Pehar, direktor sadržaja Combis Technology Daya.

Zagreb, 28. veljače 2018.       

Prvi #DigitalniNomadi meetup okupio je brojne domaće digitalne stručnjake

Digitalna ekonomija omogućuje Vipnetu nove modele rada s freelancerima

Prvi #DigitalniNomadi meetup održan je u HUB-u 385, centru znanja, kreativnosti i inovacija u Zagrebu. Na jednome mjestu okupio je brojne domaće digitalne profesionalce i kreativce, digitalne nomade, developere i dizajnere. Digitalni nomadi razmijenili su informacije, znanja i iskustva o radu na daljinu u ''gig ekonomiji'', kakav Vipnet već primjenjuje u razvoju startupa i razvoju projekata s digitalnim stručnjacima koji rade od bilo kuda.

Tvorac Nomad Lista, vodeće digitalne platforme za povezivanje profesionalaca koji rade remotely, Pieter Level procjenjuje da će do 2035. u svijetu biti milijardu digitalnih nomada. Pouzdan internet, pristup dokumentima s različitih uređaja u svakom trenutku i neovisno o lokaciji, preduvjet su ovakvog modela rada. Digitalna ekonomija donosi nove modele rada. Živimo i djelujemo u digitalnom dobu gdje su promjene na tržištu izuzetno brze, a nove tehnologije, između ostaloga, omogućuju rad bilo kad i bilo gdje, što je upravo glavno obilježje današnje digitalne ekonomije. Uz kvalitetan pristup Internetu i adekvatne digitalne alate moguće je raditi na projektima sa suradnicima u cijelom svijetu i pri tome koristiti agilne metodologije i pratiti rezultate u stvarnom vremenu. - izjavio je tom prigodom Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja u Vipnetu.

Vipnet prati najnovije svjetske trendove i potiče inovativnost, a kroz digitalizaciju korisničkog iskustva i kanala korisnicima omogućuje što jednostavniji pristup našim uslugama i proizvodima, prilagođen zahtjevima digitalnog okruženja. Agilan razvoj inovacija u digitalnom okuženju podrazumijeva suradnju timova u stvarnom vremenu, neovisno o lokaciji, a remote rad i odmak od svakodnevnog okruženja potiče kreativnost i samim time inovacije. Vipnetov tim koji proteklih mjeseci razvija startup rješenje za digitalizaciju korisničkog iskustva ovdje u HUB 385, djeluje kao tim digitalnih nomada, a istovremeno uz podršku svega što im može ponuditi jedna korporacija kao Vipnet - mentore, edukacije, budžet, ICT support i podršku kolega", zaključio je Ivan Skender.

Vipnetov tim pobijedio je prošle godine na natječaju korporativnog poduzetništva Empowering Ideas koji se provodi se na razini A1 Grupe, a trenutno je u tijeku novi natječaj za odabir inovativne ideje startupa koji će se razvijati i realizirati. Ključni faktor u provođenju digitalne transformacije kompanije su zaposlenici koji trebaju agilno razvijati vještine za novo doba te je Vipnet ovoga mjeseca pokrenuo Vipnet Digital Academy - napredni program razvoja digitalnih vještina. U sklopu ovog programa u ovoj godini će više od 260 zaposlenika započeti svoje putovanje prema razvoju digitalnih vještina, koje se odnose na korištenje postojećih digitalnih tehnologija i prilagođavanje razvojnim metodama i novim pristupima.

Marija Sivački, voditeljica digitalnog korisničkog iskustva u Vipnetu, na #DigitalniNomadi meetupu je detaljnije predstavila agilni pristup razvoju nove generacije Moj Vip aplikacije u sklopu panel rasprave „Kakva je zaista, a kakva bi trebala biti suradnja na daljinu“. Trenutno radimo na razvoju nove Moj Vip aplikacije, koju testiramo s našim partnerima, kolegama i korisnicima i pri tome djelujemo kao jedan povezani tim, nevezano gdje se nalazimo, razmjenjujući virtualno i u stvarnom vremenu dojmove o aplikaciji. Upravo takav remote princip rada potiče inovativnost i omogućuje fleksibilnost, što je od velikog značaja za naše zaposlenike, ali i za Vipnet u cjelini, poručila je Marija Sivački.

Na panel raspravi o zamkama i praktičnim rješenjima o remote suradnji govorili su i izvršni direktor Trikodera Ivor Štimac, digitalni nomadi Tomislav Pancirov i Berislav Grgičak te remote freelancer Luka Kladarić, dok se o praktičnim primjerima digitalnih nomada detaljnije govorilo u panel raspravi „Kako biti uspješan hrvatski digitalni nomad“. Značaj održavanja meetupa koji za cilj ima približavanje rada na daljinu u današnjoj digitalnoj ekonomiji svim znatiželjnicima i zaljubljenicima u digitalno nomadstvo dodatno je približio Ivan Brezak, glavni urednik i osnivač Netokracije:

Tzv. "gig ekonomija" u kojoj se radna snaga slobodno kreće ne samo tržištem, već je i lokacijski nezavisna, po McKinsleyjevom istraživanju čini 20 do 30 posto američke te europske ekonomije. Izuzetno je stoga bitno da i u Hrvatskoj shvaćamo značaj rada na daljinu zahvaljujući digitalnim tehnologijama, ali i digitalnog nomadstva kako radnici, ali i poslodavci ili klijenti. Upravo je ovaj meetup prilika da se stvori odmak od često idealizirane i nestvarne slike nomada koji samo putuju svijetom te da razgovaramo o pravim izazovima i rješenjima najiskusnijih domaćih sudionika te ekonomije.