20. listopada 2017., Zagreb                    

Veliko istraživanje: Koliko je Hrvatska spremna za prihvat sredstava iz EU fondova?

Rezultati velikog istraživanja provedenog u gotovo 500 organizacija koje je predstavljeno u okviru završne konferencije projekta upozorili su na alarmantan deficit stručnih znanja čak i u organizacijama koje su do sada bile uspješne u povlačenju EU sredstava - u prosjeku je potrebno osposobiti ili angažirati još 1,8 osoba za rad na pripremi i provedbi EU projekata u svakoj organizaciji. Ukupno možemo  procijeniti da u Hrvatskoj postoji potreba za gotovo 2.700 stručnjaka za EU fondove, koji bi svojim uključivanjem značajno povećali apsorpcijski kapacitet cijelog sustava. 

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i SAFU (Središnja agencija za financiranje u ugovaranje programa i projekata Europske unije) proveli su opsežno i sveobuhvatno istraživanje apsorpcijskog kapaciteta za pripremu i provedbu projekata na regionalnoj i lokalnoj razini u Republici Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno u okviru projekta „Podrška unaprjeđenju i daljnjem jačanju sustava izobrazbe za europske strukturne i investicijske fondove na regionalnoj i lokalnoj razini“, financiranog sredstvima Europske unije tijekom 2017. Tvrtka Projekt jednako razvoj (PJR) i Učilište Algebra na projektu su sudjelovali kao tehnička pomoć.

U istraživanju je sudjelovalo oko 500 različitih organizacija, te je uključivalo korisnike bespovratnih sredstava poput udruga, poduzeća i razvojnih agencija, kao i jedinice lokalne i regionalne samouprave. Ključno je bilo ispitati kapacitete organizacija u svim fazama EU projekta, od identificiranja i pripreme projekata, do prijave i provedbe EU projekata. Projekt je dao vrlo kvalitetne podatke koji ukazuju na ozbiljni nedostatak stručnih kadrova u području EU fondova, i to ne samo u javnom, nego i u privatnom i civilnom sektoru. Ako uzmemo u obzir i one organizacije koje do sada nisu ostvarile financiranje svojih projekata iz EU fondova, a koje nisu bile obuhvaćene ovim istraživanjem, dolazimo do spoznaje da je nedostatak stručnjaka za EU fondove na svim razinama hrvatskog društva još uvijek alarmantan.

U iskazu opće procjene vlastitih kapaciteta za korištenje sredstava EU fondova, obuhvaćene organizacije dodijelile su si prosječnu vrlo slabašnu ocjenu od 2,5 (na skali od 1 do 5), a glavno područje koje je potrebno unaprijediti su upravo ljudski resursi. Sljedeći podatak zaslužuje posebnu pažnju svih educiranih u području EU fondova, kao i onih koji tek razmišljaju o svojoj budućoj karijeri: iako su u istraživanju sudjelovale primarno organizacije koje se već uspješne u povlačenju sredstava EU fondova, pokazalo se da prosječno nedostaje 1,8 djelatnik na poslovima vezanima uz EU fondove, po organizaciji, i to ravnomjerno u čitavoj Hrvatskoj. Drugim riječima, samo u organizacijama koje su sudjelovale u istraživanju trebalo bi osposobiti ili zaposliti gotovo 900osoba. Ako se zna da je istraživanjem obuhvaćena oko trećina organizacija koje su u Hrvatskoj do sada korisnici EU fondova, lako je izračunati kako danas Hrvatskoj nedostaje oko 2.700 stručnjaka za EU fondove.

I recentna izjava ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Gabrijele Žalac, na Sajmu europskih mogućnosti u Šibeniku, govori u prilog činjenici da je pred nama još uvijek puno posla:  „Certifikacija europskih projekata je tek na 304 milijuna, odnosno 3%, što su zabrinjavajući podaci i ja to uporno ponavljam“, izjavila je tom prilikom ministrica Žalac. Napominjemo da je hrvatskim organizacijama na raspolaganju za cijelo obračunsko razdoblje čak 11 milijardi eura. Ipak, postoje svijetli primjeri, npr. Grad Šibenik koji je ostvario sredstva za financiranje niza projekata koji su generirali pravi turistički procvat grada. Posebno je važno napomenuti da u ovom trenutku Grad Šibenik ima spremnih projekata u vrijednost od 500 milijuna kuna, koji čekaju otvaranje natječaja „kao lovci“, kao što je na Sajmu izjavio gradonačelnik Željko Burić. Kreiranje zalihe kvalitetnih projektnih ideja koje se mogu relativno brzo razraditi nakon otvaranja natječaja, ključ je uspjeha. Nužan preduvjet je pravovremena edukacija ili zapošljavanje educiranih osoba kao temelj osiguravanja odgovarajuće apsorpcije izdašnih EU sredstava za hrvatske organizacije. Napomenimo još jednom da ovi rezultati ukazuju na nedostatne kapacitete organizacija koje već uspješno povlače sredstva EU fondova. Ostale organizacije, koje se tek trebaju uključiti u povlačenje izdašnih EU sredstava imaju još znatno veći posao pred sobom.

Ana Fresl, direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj komentirala je rezultate istraživanja sljedećim riječima: „Rezultati istraživanja su pokazali kako organizacije smatraju da imaju deficit administrativnog i financijskog kapaciteta u području EU projekata. Više od pola organizacija tome je doskočilo oslanjanjem na vanjske kapacitete, poput konzultantskih usluga“. Ravnatelj učilišta Algebra, dr. sc. Mislav Balković, povodom objave rezultata istraživanja izjavio je: „Rezultati najvećeg do danas provedenog istraživanja na ovu temu, pokazuje veliki nedostatak kadra sposobnog pripremati i provoditi EU projekte. Ako se tome doda činjenica kako je Hrvatska do sada iskoristila vrlo mali dio sredstava koja su joj dostupna u ovom programskom razdoblju, kao i veliki broj već otvorenih natječaja za zapošljavanje dodatnih stručnjaka, vjerujem kako je izgradnja karijere u području EU fondova, uz karijeru u području ICT-a vjerojatno najbolje moguće ulaganje koje danas možete izabrati“. 

13. listopada 2017., Zagreb                    

Hrvatske tvrtke uspješno završile edukacijski program Grupe Londonska burza

Elite konferencija održana je s ciljem upoznavanja više od 30 brzorastućih domaćih kompanija s mogućnostima programa

Dvije godine nakon što su odabrani za sudjelovanje u ELITE programu Londonske burze, hrvatske tvrtke zadovoljne su dobivenim, naučenim i ostvarenim. Riječ je o programu kroz koji ELITE i UniCredit CEE Lounge zajedno detektiraju izvrsna, brzorastuća, mala i srednja poduzeća srednje i istočne Europe da bi im omogućili da se upoznaju s različitim opcijama financiranja te ih pripremili za investitore ili izlistavanje na nekoj od burzi.  

Među prvih 14 tvrtki koje su krajem 2015. odabrane u programe ELITE, tri su iz Hrvatske  – Tokić, Novi Agrar (Žito) te Span, koji su odslušali osam modula usavršavanja i treninga. Njihovi su predstavnici svoje iskustvo u ELITE-u prenijeli i sudionicima konferencije koja je u srijedu održana u Zagrebu u organizaciji Zagrebačke banke. Među sudinicima su bili predstavnici domaćih kompanija koje svojim profilom zadovoljavaju stroge kriterije Grupe Londonska burza za ulazak u program.

„UniCredit snažno vjeruje u potencijal izvrsnih srednje velikih kompanija srednje i istočne Europe. Stoga nam je čast da Zagrebačka banka kao dio Grupe UniCredit svojim klijentima pruža priliku da pristupi programima Londonske burze“, poručio je Claudio Cesario, general manager i zamjenik predsjednika Uprave Zagrebačke banke. „Srednja poduzeća su motor svjetske ekonomije i nas u UniCreditu potiču da smišljamo nove ideje i proizvode koji će najbolje pratiti njihov razvoj. Cilj nam je da i dalje dobro surađujemo i podupiremo brzorastuće kompanije te što bolje razumijemo njihove izazove i strategiju kako bismo ih što bolje i podržavali. Kroz ovakve inicijative dajemo im jedinstvenu priliku da se educiraju, ali i prezentiraju sebe i svoj uspješan poslovni model pred širom zajednicom investitora i vrhunskih stručnjaka“, dodao je Cesario.

„ELITE podržava dobro uhodana poduzeća koja su prvaci svoje niše na tržištu. Naša je želja kroz ELITE pružiti priliku onim kompanijama i poduzetnicima koji žele ući na novo tržište, koji žele proširiti svoj posao, koji žele pristup svježem kapitalu, koji žele izraditi plan prijenosa kompanije na sljedeću generaciju ili napustiti kompaniju u budućnosti, naći potencijalnog partnera ili investitora“, objasnio je Giacinto Oriolo, stariji menadžer za rast u Londonskoj burzi.

Nakon predstavljanja programa, održan je i panel pod vodstvom Marka Remenara, člana Uprave Zagrebačke banke koji je istaknuo kako je najveći značaj ELITE programa taj što poduzećima daje uvid u različite, alternativne pristupe financiranju koji su u Hrvatskoj često zanemareni. „U Hrvatskoj smo prepoznali barem 30 kompanija koje želimo vidjeti u ELITE zajednici“, dodao je.  

„Stvaranje novih prilika za financiranje i razvoj ljudskih potencijala svakako je najveća vrijednost koju nosimo iz ovog programa“, rekao je Jozo Ljubičić, član Uprave tvrtke Žito u čijem je vlasništvu Novi Agrar koji je sudjelovao u programu. Istaknuo je da su u programu prošli procese od donošenja odluke o optimizaciji financiranja i detaljni uvid u cjelokupni postupak najkompleksnijih načina prikupljanja kapitala. Slična su iskustva Ivana Gadže, predsjednika Uprave tvrtke Tokić. 

„Program je sadržajan i traje dovoljno dugo da sve što naučite istovremeno možete primijeniti u svom poslovanju“, dodao je Gadže s čime se složio i Nikola Dujmović, predsjednik Uprave tvrtke Span koju je Londonska burza ove godine uvrstila na listu tisuću najinspirativnijih tvrtki Europe. „Iznenadili su nas ljudi iz UniCredita koji nisu bili obični prezenteri već su to ljudi koji imaju konkretna financijska znanja i odgovore na pitanja koji će nam pomoći. Uostalom, program nam je omogućio da naučimo kako vrijednost naše kompanije prezentirati u što manje riječi“, zaključio je Dujmović. 

12. listopada 2017., Zagreb                       

Kako uskladiti poslovanje tvrtke s odredbama GDPR-a

Tvrtke i organizacije trebaju imati jasnu strategiju i akcijski plan za implementaciju zahtjeva Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) utvrđeno je danas u zagrebačkom Sheratonu gdje je Oracle, globalna IT korporacija, predstavio svoja rješenja, poput integracijske platforme i alata ili sigurnosnih rješenja , koja mogu pomoći tvrtkama da pravovremeno usklade vlastito poslovanje s budućim zahtjevima.  

Za nešto više od pola godine, točnije 25. svibnja 2018., na snagu stupa jedna od najopsežnijih promjena u europskoj politici zaštite podataka u posljednjih nekoliko desetljeća. Riječ je o Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka a koja će zamijeniti trenutnu Direktivu o zaštiti podataka i nacionalne zakone koji su se temeljili na toj Direktivi te će podići razinu regulatornih standarda zaštite podataka.

Na skupu u Sheratonu predstavljeni su glavni aspekti Uredbe relevantni za poslovne subjekte, metodologije implementacije Oracleovih rješenja a riječi je bilo i o glavnim izazovima i novim poslovnim mogućnostima koje proizlaze iz provedbe zahtjeva GDPR-a. Uz predstavnike Oraclea, na skupu su govorili i predstavnici tvrtki Pragmatekh i Multicom te Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) koja je okupljenima predstavila svoju buduću ulogu i zadaću nadzora provedbe GDPR-a.

„Tvrtke danas možemo promatrati i kao kustose podataka o klijentima, a GDPR jasno poručuje kako je dužnost tvrtki paziti da se ti podaci i informacije koriste štiteći interese klijenata. Tvrtke koje neće poštovati odredbe GDPR-a bit će suočene s visokim i oštrim kaznama, a izazov se prvenstveno očituje u činjenici da će pridržavanje GDPR-a zahtijevati od tvrtki značajno poboljšnje načina upravljanja i zaštite osobnih podataka klijenata.“ izjavio je Boris Petrušić, Oracleov TECH sales leader.

Tvrtke koje još nisu poduzele mjere kako bi udovoljile odredbama GDPR-a čeka poprilično posla. Uredba zahtijeva velik skok naprijed u načinu na koji tvrtke upravljaju podacima klijenata no ti podaci nisu jedini koji trebaju biti zaštićeni. Ova uredba jednako je važna u smislu osiguranja da IT sustavi i baze podataka tvrtki mogu izdržati napade a jednako tako da se njihovi zaposlenici prema osjetljivim informacijama i upravljanju istima odnose mnogo odgovornije. Prelazak na GDPR se dakle jednako odnosi na zaštitu informacija ali i na poboljšanje poslovnih procesa.

GDPR i slični propisi pokazuju u kojoj je mjeri gospodarstvo podataka sazrelo. Ova regulativa dolazi u pravi čas jer potvrđuje i priznaje da podaci kolaju brže, dalje i slobodnije nego ikad dosad a to je trend koji bi tvrtke trebale kapitalizirati. Uz sve manju potrebu za ljudskom obradom podataka uslijed porasta umjetne inteligencije i strojnog učenja, jasan skup pravila i standarda pomoći će tvrtkama uspostaviti plan automatizacije procesa poslovanja na skalabilan i održiv način, uz mogućnost izvlačenja još većih razina vrijednosti iz podataka.

„Podaci koje posjeduje tvrtka mogu biti ona ključna razlika između uočavanja sljedeće, najbolje prilike na tržištu ili gledanja u leđa konkurentu koji ih je upravo pretekao. Podaci mogu pomoći tvrtkama u identificiranju prilika za smanjenje troškova ili otvaranje novih tržišta. Njihovo otkriće i stvaranje sve učinkovitijih načina za njihovo rudarenje i sakupljanje upućuje na njihovu vrijednost, no prava vrijednost podataka postala je vidljiva kada su ljudi počeli stvarati pomoću te sirovine. Upravo je takav rapidan uzlet uporabe podataka i utjecaja podataka na razinu vrijednosti poslovanja doveo do potrebe za strožom standardizacijom i kontrolom kako bi se, s jedne strane, zaštitila njihova vrijednost i dostupnost a s druge strane osiguralo odgovorno korištenje podataka“ zaključio je Petrušić.